Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE I PETNJICA : I TRAFOSTANICE NA UDARU LOPOVA: Vožnja na mineralno ulje

Objavljeno prije

na

Do sada je registrovano šezdeset i devet  krađa ulja iz transformatora. Od toga, u četrdeset odsto slučajeva stradao je transformator. Na teritoriji opštine Berane provaljeno je stotine privatnih objekata i kuća, a počinioci nikad nisu pronađeni. Krade se sve: žičani kablovi, metalni elementi s dalekovodnih stubova, akumulatori, poklopci sa šahti, mlade sadnica s gradskih zelenih površina…

 

Kada su nedavno Gornja sela dva dana ostala bez struje, ispostavilo se da je kvar tragikomične prirode. Lopovi su ukrali mineralno ulje iz nekoliko trafostanica s kojih se napajaju ta sela. Mještani ovog puta nijesu imali koga da psuju, već su se  morali preisipitivati ko je to među njima spreman na takvo nedjelo.

“Možda i nijesu iz naših sela. Možda su lopovi došli odnekud. Do sada su obijane kuće i vikednice, ali da neko ostavi čitava sela bez struje zbog nešto ulja iz trafostanica, to je skandalozno i sramotno. Kakav smo to mi narod”, pita se jedan  stanovnik sela Lubnice.

On kaže da su najprije mislili da se radi o havariji zbog nevremana koje ispod Bjelasice nije nikakva rijetkost.

“Kada su došli električari i kada su nam kazali zašto nema struje, prosto nijesmo mogli da vjerujemo”, kaže ovaj mještanin.

Na području beranske opštine, samo u proteklih nekoliko dana iz sedam energetskih transformatora, takozvanih trafostanica, lopovi su ukrali mineralno ulje.

Ulje je ukradeno iz trafostanica Praćevac, Bastahe, Lubnice 1 i Jelovica 2, sa kojih se napajaju podbjelasička sela, Mašte 1 na drugom kraju beranske opštine, na području Police, zatim u prigradskom naselju Buče, i na posljetku, na trećem kraju opštine, u selu Bubanje prema Bijelom Polju.

Jedan od CEDIS-ovih šefova održavanja kaže da su električari uspjeli da blagovremenim dolivanjem ulja sačuvaju sve transformatore i stave ih u pogon, izuzev u Bubanjama, gdje je ugrađen rezervni transformator.

„S ovom posljednjom, do sada je ukupno bilo, vjerovali ili ne, čak šezdeset i devet  krađa ulja iz transformatora. Od toga, u četrdeset odsto slučajeva stradao je transformator“, kazao je taj službenik.

Iz CEDIS-a su ovim povodom saopštili da su svi slučajevi uredno prijavljeni Upravi policije, odnosno Centru bezbjednosti Berane i Odjeljenju bezbjednosti u Andrijevici, jer i na teritoriji te opštine lopovi napadaju trafostanice.

Oni su kazali da učestali slučajevi krađe elemenata s energetskih objekata prouzrokuju duže prekide u napajanju potrošača električnom energijom.

Ekipe CEDIS-a sprovode vanredne kontrole objekata i elektro mreže, ali konstantan nadzor, kako kažu, nad oko pet hiljadama trafostanica i preko dvadeset hiljada kilometara nadzemnih vodova, kao i nad hiljade metalnih stubova, nije moguć.

Za žičane kablove zna se za šta se sve mogu iskoristiti. Kao sajle, na primjer. Takođe i za metalne elemente s dalekovodnih stubova, od kojih se prave prikolice za automobile i druga vozila.

Kada se, pak, radi o mineralnom ulju, stvari postaju jasnije tek poslije informacije da se ono može koristiti kao pogonsko gorivo za stare dizelaše, traktore i motokultivatore.

“Zamislite sada da neko zbog desetak litara ulja, napravi štetu od više desetina hiljada eura. Jer, ako se na vrijeme ne otkrije o čemu se radi i nedostajuće ulje ne dolije, onda strada transformator, ili pregori čitava trafostanica”, objašnjava ovaj službenik.

Nedavno je na vanrednoj sjednici Skupštine opštine Berane, na kojoj je raspravljano o bezbjednosnoj situaciji, saopšten podatak da je na teritoriji ove opštine provaljeno stotine privatnih objekata i kuća.

“Nijesmo čuli da je iko ikada odgovarao ili da su pronađeni počinioci tolikog broja provala”, rečeno je na sjednici.

Da lopovi ne prezaju ni od čega i ni pred čime, bilo je jasno kada je iz dvije džamije u selima Kalica i Savin Bor na području petnjičke opštine ukradeno šezdeset ručno rađenih ćilima velike vrijednosti.

„Ćilimima su tradicionalno bili obloženi podovi, a mi se sada praktično molimo na golim pločicama. U mještane se uvukao strah zbog ovog događaja, a teško je  povjerovati da neko može da ukrade iz džamije“,  kaže jedan stanovnik Kalice.

On je kao svjedok pred tužilaštvom dao izjavu.

„Ćilimi su ukradeni tako jer se ključ džamije ostavlja iznad vrata. Lopov je  jednostavno ključem otvorio vrata, obavio što je obavio, i ključ vratio na svoje mjesto. Do sada nije bilo potrebe da se ključ krije i nosi. Sada se i seoski imam boji da sam naveče ode u džamiju“, kaže ovaj Kaličanin.

Policija je nedugo potom kod jedne osobe pronašla šest ćilima za koje se vidi da su ukradeni jer su  vučeni po zemlji i travi do mjesta gdje su čekala kola, ali ta je osoba tvrdila da ih je kupila. Svi ćilimi ipak su vraćeni džamiji.

Stanovnici bihorskih sela vjeruju da se radi o organizovanom kriminalu, jer su se, kako kažu, na nekim radio stanicama pojavljivali oglasi za otkup starih ćilima.

„Ćilimi se otkupljuju po bagatelnim cijenama. Ovi ukradeni procijenjeni su  na oko tri hiljade eura. Ali kada ti ćilimi stignu u Tursku, cijena im se mnogostruko uvećava“, objašnjavaju stanovnici bihorskih sela.

Podovi prostorija za molitvu u džamijama tradicionalno se oblažu ćilimima koje poklanjaju građani. Ima ih u svim vjerskim objektima, svih dimenzija i najljepše ručne  izrade. Ovo je, koliko je poznato, prva krađa iz džamija na sjeveru.

Za krađu ćilima još se i može odgovarati jer prelaze vrijednost od stotinu pedeset eura, ali za akumulatore za kola, teško. Policija više i ne registruje prijave, mada   skoro da nema noći da nekoliko automobila ujutru ne osvane bez akomulatora. Lopovi ih za male pare preprodaju nakupcima starog željeza, odnosno olova.

Spisak krađa koje su u posljednje vrijeme prijavljene policiji u Beranama, dugačak je. Lopovi  pored elektro elemenata i elektro kablova kradu i telefonske kablove, kazane za rakiju, oluke s kuća, table s natpisima.

“Mom rođaku u selu ukradeno je hiljadu i dvjesta litara rakije. I nije to jedini slučaj ni u mom selu, niti u okolini”, kazao je jedan stanovnik sela Skakavac. U tom selu, odmah pored magistralnog puta Berane – Bijelo Polje, skoro da nema kuće koja nije provaljena.

Zabilježene su i krađe oružja, kao i brojna obijanja unutrašnjosti automobila. Na meti provalnika našle su se i trgovinske radnje, ali i drugi objekti. U nekim selima nijesu pošteđene ni poljoprivredne mašine, kao što su traktori i kosačice.

Dok je policija obično nemoćna da nešto učini, postaje opasno kada građani uzmu stvar u svoje ruke. Još nije zaboravljen slučaj od prije nekoliko godina kada su stanovnici jednog beranskog naselja na smrt pretukli lopova kojeg su zatekli u krađi. I zatim završili u zatvoru zbog ubistva.

Krade se sve i svašta. Kako, doista, nekom iz razvijenog svijeta objasniti krađu ulja iz trafostanica, akomulatora, poklopaca sa šahti, mladih sadnica s gradskih zelenih površina vrijednih ni desetak eura po primjerku. Na kojem smo to stepenu razvoja kada krademo i iz bogomolja.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NESREĆE NA RADNOM MJESTU: Radnici bez ičije zaštite

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine u Crnoj Gori više ljudi pogine na radnom mjestu, a na desetine bude povrijeđeno. Radnici se, osim zdravstvenim rizicima, izlažu i nemilosti institucija koje ostaju nijeme na njihove zahtjeve. Funkcionalni Zavod za medicinu rada još je samo san

 

U Crnoj Gori svake godine više ljudi pogine, a na desetine se povrijedi. Nedavno su iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili statistiku za 2019. godinu: ,,U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, od čega je sedam osoba preminulo, dok je 20 teško povrijeđeno”.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu u aprilu 2019. godine izjavio da je vidljiv napredak u Crnoj Gori kada je u pitanju ova oblast.

Nova 2020. godina ga je ekspresno demantovala. Krajem januara, na primorju ,  žarištu ilegalne gradnje, dvojica radnika iz Mojkovca zadobili su teške tjelesne povrede, višestruke prelome, nakon pada sa skele, na objektu u izgradnji u Ulici cara Lazara u Sutomoru.

U razmaku od samo nekoliko dana, u februaru, poginuo je radnik na gradilištu u Podgorici. Pao je sa trećeg sprata zgrade u izgradnji na Cetinjskom putu, u blizini Kapital plaze.

Epilog uviđaja u većini ovakvih slučajeva ostaje nepoznat.

Posljednjih godina povrede i pogibije u građevini, prema podacima inspekcije, najčešće nastaju zbog toga što radnici ne koriste zaštitnu opremu.

Od početka gradnje auto-puta, u protekle četiri godine, poginula su četiri radnika, dva su teže povrijeđena, a više njih je zadobilo lakše povrede. Prema rezultatima istraga, trojica poginulih su krivi za nesreću, jer nisu koristili zaštitnu opremu, a jedan od njih se nalazio i u zabranjenoj zoni. Na četvrtog se obrušila velika količina zemlje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA U POLIMLJU: Odnosi ko stigne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke

 

Polimski muzej iz Berana čitavu deceniju šalje  dopise i zahtjeve državi,  Upravi za zaštitu kulturnih dobara,  da se pojedini lokaliteti na sjeveru države proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali  je do danas zaštićeno tek nekoliko.

“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara” – kaže Violeta Folić direktorica Polimskog muzeja.

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke.

Na ostalim spomenicima i aheološkim nalazištima može raditi šta  ko hoće.

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“ – kaže poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac.

On upozorava da nedostatak novca dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.

„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja. Vrlo brzo trebalo bi da započnemo konzervaciju tvrđave Gradina u Rožajama, iznad Ganića kule“ – kaže Lutovac.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta najjasnije s pokazala na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su neki mještani umalo uništili praveći seoski put. Arheolozi iz Berana su uspjeli da saniraju oštećenja i obave  dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema novca.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo