Povežite se sa nama

Izdvojeno

VRIJEME UOČI NOVE VLADE: Kad riječi izgube vrijednost, a vlast postane najveća vrijednost

Objavljeno prije

na

Gotovo svi akteri koji bi mogli da čine buduću vladu, do nedavno su teško optuživali  jedni druge, a neki i tvrdili da sa nekima ne bi mogli nikako. Ispostavilo se  da mnogi ipak mogu.  A i da su im istine drugačije prije i poslije izbora

 

Dok se čeka na početak zvaničnih pregovora oko formiranja nove, 44. crnogorske vlade, koji bi trebalo da otpočnu nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora, što će po mnogima potrajati, u sjenci se vode neformalni pregovori i razvijaju potencijalni modeli buduće vlade. Analitičarima i ostalim svjedocima crnogorske političke zbilje, nikad nije bilo teže da predvide kako će izgledati buduća vlast. Riječ onih koji pretenduju da je vrše  ili su je već vršili, izgubila je vrijednost.,  A vlast za sebe postala najveća vrijednost.

Gotovo svi akteri koji bi mogli da čine buduću vladu, do nedavno su teško optuživali  jedni druge. Neki su i  tvrdili da sa nekima ne bi mogli nikako. Ispostavilo se da mnogi ipak mogu.  A i da su im istine drugačije prije i poslije izbora.

Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad, najozbiljniji kandidat za premijera, saopštio je prošle sedmice da su neformalni razgovori o vlasti pokrenuti i da će biti konstituisana vlada “sa stabilnom političkom većinom”. Naveo je da su im Demokrate i partije manje brojnih naroda “prioritetni partneri”, te da su otvoreni za razgovor sa koalicijom Za budućnost Crne Gore, odnosno bivšim Demokratskim frontom, skraćenim za PzP.

Lider PES takođe je ponovio da neće pregovarati sa Demokratskom partijom socijalista(DPS) i građanskim pokretom URA, čiji je lider, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović u predizbornoj sedmici lansirao aferu Do Kvon, iako danas tvrdi da nije. Ta afera je postala tačka razdora u postizbornoj jednačini sastavljanja Vlade.  I, između ostalog, otežala ako ne i onemogućila ono što se od ovih izbore očekivalo  – stabilna vlada.  Afera je uz to dočarala koliko vrijede riječi na crnogorskoj javnoj sceni.

Abazović je u sedmici pred izbore sazvao sjednicu Nacionalnog vijeća za bezbjednost  na inicijativu „nekih ljudi“ zbog pisma koje je, kako je aopštio, dobio od Do Kvona, takozvanog kralja kriptovaluta koga Japan i SAD potražuju zbog pronevjere teške 40 milijardi funti. Tada je saopšteno da je Do Kvon pismo uputio Abazoviću, ministru pravde Marku Kovaču i specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, i u njemu inkriminisao Spajića.  Nakon sjednice, ministar policije Filip Adžić, saopštio je da postoje dokazi ne samo o susretima Spajića i Do Kvona, nego i da se u Do Kvonovom lap topu nalaze dokazi o finansiranju PES-a od strane kralja kripto valuta, te o njihovom poslovanju.

„Ne znam je li to sporno, treba da se ispita. Možda je potpuno legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca… Unutar laptopa postoje dokazi o finansiranju kampanje. Ne bih govorio o cifri, ali nije zanemarljiva“, istakao je.

Izbori su prošli, PES osvojio manje glasova nego što se očekivalo, Do Kvon pred crnogorskim pravosuđem saopštio da nije finansirao PES, a Adžić saopštio da on to nije nikad ni rekao, već da je Do Kvon u stvari potvrdio njegove navode. U pismu, po Adćiću,  sad navodno  piše da je PES finansirala „kripto zajednica“.

I Abazović se odrekao onoga što je govorio pred izbore. U susret pregovorima o novoj Vladi, premijer je kazao da on nema nikakve veze sa tom aferom, da ju je sam sebi napravio Spajić, te da on da nije čuo Spajića kako se ničim izazvan brani od optužbi M portala o tom Do Kvonovom pismu, ne bi ni znao za pismo. Ispalo je i da je Abazović to famozno pismo sam uputio Kovaču i Novoviću,  a ne da je ono, kako se najprije tvrdilo, stiglo na sve te adrese.

“Niti sam tvrdio da su stvari istinite iz pisma, niti da su neistinite. Niti sam organ koji to utvrđuje. Moje je bilo da informišem nadležne državne organe, to sam uradio”, saopštio je Abazović nakon izbora. Nije objasnio zašto je, nakon što je obavijestio državne organe, sazvao  sjednicu Nacionalnog vijeća za bezbjednost.

Bilo kako bilo, nakon svega, i  pošto je PES saopštio da oni ne žele URU u vladi zbog afere Do Kvon, Abazović i Adžić sebe vide u Spajićevoj vladi.Uz obrazloženje da će iz PES zvati  „ako im je namjera da se nastavi sa borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije“. Kako su Abazović i Adžič zamislili da nastave tu borbu sa premijerom koga su prije samo desetak dana optužili  da ima veze za „kraljem kriptovaluta“ i pronevjerama , nijesu objašnjavali.  Možda je kao i onda kada je njihovu borbu protiv organizovanog kriminala  podržao  Đukanovićev DPS kroz formiranje manjinske vlade.

Milenko Spajić aferu Do Kvon smatra presudnom temom za formiranjem Vlade, o kojoj se, kako je rekao, svi koji pretenduju da uđu u vladu moraju izjasniti. Istovremeno ne vidi problem oko pregovora sa ZBCG Milana Kneževića, iako je Knežević nakon sjednice Nacionalnog vijeća za bezbjednost povodom slučaja Do Kvon, otišao i korak dalje od Abazovića tvrdeći da je „nacionalna bezbjednost Crne Gore ugrožena“. I u  završnoj debati pred izbore u kojoj su učestvovali svi predstavnici lista, Knežević je u svom izlaganju mahom bio fokusiran na napade na Spajića, a povodom afere Do Kvon.

“Zbog nastalih okolnosti jako je bitno da se svi subjekti i činioci odrede po ovom pitanju, jer čvrsto vjerujemo da oni koji su na bilo koji način bili uključeni u osmišljavanje i plasiranje ove lažne afere, ne treba da budu dio naredne Vlade-zbog dobrobiti Crne Gore i svih njenih građana”, saopštili su iz PES-a. Knežević se tim povodom nije javno odredio nakon izbora.

Afera Do Kvon nije jedina stvar zbog koje su PES i bivši Demokratski front razmijenili optužbe. Uoči predsjedničkih izbora, Državna izborna komisija diskvalifikovala  je Spajića kao kandidata zbog njegovog državljanstva i boravišta u Srbiji. Tu  odluku podržali su i članovi DF i SNP u tom tijelu. Iz PES-a su tvrdili da je time ozvaničena “saradnja jedinstvenog DPS-a protiv svih slobodnih građana Crne Gore”.

Pred predsjedničke izbore Spajić je takođe govorio da su „DPS i DF partije prošlosti i da sa njima neće sarađivati“. Danas je koalicija ZBCG neko s kim se može pregovarati, a SNP se navodno takođe planira za Vladu. U međuvremenu smo saznali i da je Spajić zaista imao državljanstvo i boravište u Srbiji, te da mu se ne može vjerovati na riiječ, iako je u tom slučaju politički diskriminisan.

Saznali smo i da SNP Vladimira Jokovića sada nema ništa protiv da uđe u Spajićevu  vladu.  Iako su i njih dvojica svojevremeno razmijenili  teške riječi. Spajić je u susret predsjedničkim izborima kazao za Jokovića kako je “čovjek u formalnoj koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista”.

“Najgluplje skrojena ‘tajna’ osovina na svijetu je jedinstveni DPS iz hiperinflacije 1993. godine – DF, SNP, DPS i kompanija”, saopštio je. Prethodno je Joković, odgovarajući na pitanje da li bi u drugom krugu predsjedničkih izbora podržao kandidata Evrope sad,  “izrazio bojazan kuda ide taj pokret”,  i saopštio “da je Spajić bio protiv ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju”.

Govoreći o kandidaturi Spajića, Joković je dodatno  ocijenio da duh Šćepana malog nije prošao.

Joković danas, nakon što je dobio pozivnicu za ulazak u Spajićevu Vladu, utanjuje glas.  “Mi smo tradicionalna partija građanske profilacije, i kao takvi smo poželjan partner svakom koalicionom subjektu za formiranje vlasti. Očekujemo da će doći do pregovora i da će SNP biti dio buduće 44.vlade”, saopštio je ponosno.

Prema raznim procjenama, Spajićeva „stabilna većina“ i okosnica buduće Vlade su – deset poslanika manjinskih partija, sedam poslanika Demokrata i dva poslanika SNP. Uz moguću podršku ZBCG. Kad se sve sabere, malo je šta tu  stabilno.

Manjinske partije su u susret zvaničnim pregovorima oko formiranja Vlade ispostavile principe koje moraju uvažiti  poterncijalni  partneri u vlasti. Njihovi zahtjevi u suprotnosti su sa programima dijela stranaka i koalicija sa kojima PES planira pregovore , a posebno sa koalicijom ZBCG. Nego što se principa tiče, i lideri manjinskih stranaka su mnogo puta dokazali da umiju da prižmure.

​​​​​Iako su tokom kampanje najavljivali zajednički pobjednički pohod postizborna sudbina Demokrata i URE po svemu sudeći neće biti ista. Iz dosadašnjih izjava, jasno je da će Demokrate pregovarati sa PES-om, bez URE, koja je nepoželjna u novoj vladi.

Boris Bogdanović iz Demokrata saopštio je ove sedmice, odgovarajući na pitanje hoće li odvojeno pregovarati o ulasku u vladu,  da je ““jako pošteno” od GP URA “da svojim stavovima ne opterećuju” koaliciju te dvije partije.

On je rekao da su  Demokrate za aferu “Do Kvon” saznale iz medija, i da “druga neposredna saznanja i informacije” nijesu imali. Dodao je da žele da ostanu neutralni, i da kroz to daju prostor da se dva subjekta (GP URA i PES) lakše izražavaju “bez stvaranja atmosfere nagađanja”.

Mileta Radovanić, iz GP URA,  saopštio je  takođe da će oni i Demokrate, “kao dva odvojena politička subjekta, sve bitne odluke donijeti na najvišim partijskim organima”.

“Nije pošteno prema glasačima koalicije Demokrata i Građanskog pokreta (GP) URA da se ona odmah nakon izbora ugasi, ali je očigledno da Demokrate žele da uđu u vladu u kojoj je GP URA nepoželjan”, prokomentarisao je građanski aktivista Stefan Đukić.

“U svakom slučaju, imajući u vidu da govorimo o crnogorskoj partijskoj politici, ne bih isključio bilo koju mogućnost, pa da na kraju i Demokrate i GP URA budu u vlasti, ali i u opoziciji. Istorija nam je pokazala da ne postoji obećanje ili ‘snažan’ stav koji politička klasa ne može prekršiti, te nam je i ovdje mudrije da posmatramo i čekamo”, ocijenio je Đukić.

Čekamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo