Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VRAĆA LI SE MOJKOVAC NA MAPU CRNIH EKOLOŠKIH TAČAKA: Haos u planovima – i ekologija i rudnik

Objavljeno prije

na

Ideja o ponovnom otvaranju rudnika datira iz 2010. kada su Đukanovićeva Vlada  i australijska kompanija North Mining potpisali ugovor o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude.  Priču je u februaru aktuelizovao premijer Abazović. Stručnjaci ukazuju na brojne ekološke posljedice takvog plana

 

U srednjoj školi u Mojkovcu u srijedu je za upravu i zainteresovani nastavni kadar kompanija Tara Resources prezentovala svoj projekat otvaranja rudnika Brskovo mine u ovom gradu. Monitor saznaje da je slična prezentacija tokom ovog mjeseca organizovana i u Opštini, a da su iz tamošnje osnovne škole odbili ponudu ove kompanije da i njima objasne benefite otvaranja rudnika Brskovo.

Iz NVO organizacije Zdravi Mojkovac se pitaju da li je ovo nezakoniti pokušaj uticaja na javnost švajcarske kompanije Tara Resources.  Naime, u toku je javna rasprava o Nacrtu Detaljnog prostornog plana za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina – Brskovo i Nacrtu Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, u organizaciji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Rasprava je pokrenuta samo dan nakon što su navedena dokumenta prezentovana na sajtu Vlade, i trebala je da traje do 18. maja, ali je naknadno produžena do 3. jula.

U Nacrtu DPP Brskovo navodi se da na osnovu ankete koja je rađena na uzorku od 704 ispitanika ponovno otvaranje rudnika ima nedvosmislenu podršku Mojkovčana od 76,7 odsto. No, u toku dvije javne rasprave koje su do sada održane, ispostavilo se da dio stanovnika ovog grada nije toliko oduševljen ovom idejom.

Na jednoj od javnih rasprava čulo se i mišljenje savjetnice u Agenciji za zaštitu životne sredine Gordane Đukanović, mr hemijske tehnologije i inženjerka neorganske tehnologije, koja je kazala da je pitanje otvaranja rudnika u Mojkovcu ,,pitanje zdravlja, života i smrti za tri generacije”.

,,Za 14 godina rada u Agenciji za zaštitu životne sredine nagledala sam se svakakvih dokumenata, ali ovakva dva dokumenta, kao što su DPP i Strategija, nijesam bila u prilici do sada da vidim. Ja se sada stidim pred vama što sam državna službenica. Nijedna procedura nije ispoštovana kako treba. Obrađivači dokumenta su imali veliki problem da od onoga što su imali na raspolaganju naprave dokumenat”, objasnila je Đukanović.

Priču o ponovnom otvaranju rudnika na velika vrata je u javnosti objavio premijer Dritan Abazović prilikom posjete Mojkovcu u februaru. Obznanili su iz Vlade tada da je pokretanje rada rudnika Brskovo investicija koja je vrijedna 150 miliona eura. Planirani direktni prihod Crnoj Gori iznosiće 150 miliona eura od poreza i koncesionih naknada tokom 17 godina radnog vijeka, dok će godišnji prihod od poreza biti od pet do sedam miliona eura. Godišnja koncesiona naknada koja će ići u budžet Opštine Mojkovac biće oko tri miliona eura i ona će udvostručiti budžet ove opštine.

Iz kompanije Tara Resources navode da će rudnik Brskovo biti jedan od najvećih rudnika cinka u Evropi, uz proizvodnju oko 45.000 tona cinka, oko 13.000 tona olova i oko 3.000 tona bakra, kao i oko milion unci srebra godišnje, kroz koncetrate bakra i olova. Iz ove kompanije tvrde da je iInvesticija vrijedna oko 180 miliona eura, a rudnik Brskovo bi trebao da postane jedan od najvećih poslodavaca u Crnoj Gori – zaposliće oko 700 ljudi u izgradnji, obezbijediti 550 direktnih poslova i 200 indirektnih. Naglašavaju da će se cijeli projekat razvijati u skladu sa najvišim standardima ekološkog i društvenog upravljanja, kao i održivosti.

Upravo ekologija, tačnije zagađenje životne sredine koje se otvaranjem rudnika podrazumijeva, je ono što brine stanovnike Mojkovca. ,,Stari” rudnik je zatvoren početkom devedesetih, a problem jalovišta se rješavao decenijama, uz još uvijek nesaniranu životnu sredinu. O posljedicama nekadašnjeg rudnika i zagađenja vazduha, zemljišta i voda sa otvorenog kopa Brskovo i jalovišta u centru grada, devedesetih je rađena studija koja je pokazla da je broj oboljelih od kancera pluća i želuca u Mojkovcu petostruko veći od prosjeka u Crnoj Gori.

Ideja o ponovnom otvaranju rudnika datira iz 2010. kada su Vlada Crne Gore i australijska kompanija North Mining potpisali ugovor o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude.  Od 2010. potpisano je još nekoliko aneksa ugovora, a 2018. australijska kompanija je prenijela vlasnički udio na švajcarsku firmu Fusion Fund I AG, koja je nastavila istraživanja te sada želi i da otvori rudnik Brskovo mine.
U nacrtu Detaljnog prostornog plana navode se tri moguća scenarija. U jednom od njih površinski kopovi bi trebalo da budu veličine 110 hektara, a pratilo bi ih formiranje dva jalovišta površine 38,68ha i zapremine 64,25 miliona metara i drugo površine 49,51ha i zapremine 40,84 miliona metara. Prethodno jalovište koje je na jedvite jade sanirano 2011. bilo je četiri puta manje, zauzimalo je površinu od 18ha i imalo zapreminu od dva miliona metara.

U Nacrtu izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu DPP Brskovo navodi se da bi radovi na tom području uticali na zemljište, klimu, vode, staništa i biodiverzitet, zaštićena područja, kulturna dobra, pejzaž, a u konačnom i na ljude u smislu kvaliteta vazduha, vode, buke, elektromagnetnog zračenja, vibracija.

Napominje se i da se područje namijenjeno za rudnik preklapa sa tranzicionom zonom međunarodno zaštićenog rezervata biosfere rijeke Tare, te da je to područje u neposrednom kontaktu sa zaštićenom zonom nacionalnih parkova Biogradsko jezero i Durmitor. Navodi se i da eksploatacija rude može imati uticaj na Taru, samim tim i na NP Durmitor.

Iz NVO za Zdravi Mojkovac za Monitor navode brojne probleme koje bi ponovno otvaranje rudnika otvorilo: emisije mineralne prašine koja sadrži čestice teških i kancerogenih metala; pospješivanje erozije i bujičnog karaktera vodotoka; zagađivanje svih vodotoka teškim metalima, cijanidom, kisjelinama, rudničkim vodama; moguća urušavanja jalovišta i trajno zagađenje rijeke Tare i nizvodnog područja; ugrožavanje UNESCO statusa rijeke Tare; uništavanje staništa biljnih i životinjskih vrsta, zagađenje bukom od miniranja i teške rudarske mehanizacije; pojava kisjelih kiša; uklanjanje preko 300ha šuma…

U avanturu sa rudnikom koju je ostavila bivša DPS vlast, dvije nove vlade i ekološka URA su ušle iako se u Strategiji razvoja Crne Gore kao ni u dugoročnim planovima Opštine Mojkovac ne računa na korištenje ruda iz Brskova.

O kakvoj se planskoj papazijaniji radi dovoljno govori i citat iz Mišljenja savjeta za reviziju Plana za Brskovo. U njemu mr Dragomir Marković koji je bio zadužen za prostorno planiranje nakon citata iz Plana, navodi: ,,Iz navedenog proizilazi: da je prostor ‘prepoznat’ kao moguće područje za eksploataciju rude, i to površinskim kopom, a istovremeno pripada rezervatu biosfere i Nacionalnom parku – teško da postoje dvije konfliktnije/više suprotstavljene namjene, što je paradoksalno polazište za planiranje!. .. Suštinsko je pitanje koji je i kakav smisao naših planova ako je na osnovu njih moguće raditi i jedno i drugo? … Dakle, planom višeg reda i Zadatkom je pred ovim Planom postavljen paradoks – zaštita predmetnog prostora i eksploatacije rude na istom”.

Iz Zdravog Mojkovca navode da Glavni rudarski projekat nije urađen niti se igdje pominje. A da nedostaju i elaborat o uticaju na život ljudi, elaborat o uticaju na poljoprivredu, elaborat o uticaju na turizam, ekonomska studija, hidrološka studija, geološka studija, klimatska studija, zdravstvena studija… Nije traženo ni mišljenje  UNESCO-a, kao ni mišljenje nacionalnih parkova Biogradska gora i Durmitor. Nedostaje i Mišljenje Direktorata za ekologiju i Agencije za životnu sredinu, koje su Vladina institucije.

U pismu koje su iz Zdravog Mojkovca uputili ministru kapitalnih investicija Ervinu Ibrahimoviću navode da su se stekli uslovi da država Crna Gora bez bilo kakvih finansijskih obaveza raskine  Ugovor o koncesiji od 10.12.2010. godine sa kompanijom Tara Resources AG, Switzerland i pristupi strateškom planiranju korišćenja navedenog prostora u skladu sa interesima građana Mojkovca i građana i države Crne Gore.

Investitoru, a čini se i Vladi, se žuri jer u ugovoru i aneksima se navodi da ukoliko investitor ne ispuni sve svoje zakonske obaveze do 25. jula 2023. država može da raskine ugovore.

I dok Mojkovčani očekuju narednu javnu raspravu o rudniku, iz ministarstva još ne odgovaraju na tvrdnje da je zbog nedostataka ključnih dokumenata obrađivač Detaljnog prostornog plana za Brskovo Sonja Radović-Jelovac predložila suspendovanje skoro svih aktvnosti na izradi plana.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo