Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAGAĐENOST VAZDUHA U CRNOJ GORI: Gušimo se bez panike

Objavljeno prije

na

Prema zakonu broj dana u godini u kojima koncentracija štetnih čestica u vazduhu, koje utiču na plućna i srčana oboljenja, ne smije prekoračiti propisanu graničnu vrijednost je 35. Taj broj se prema tvrdnjama aktivista civilnog sektora,  godinama pređe  u više crnogorskih gradova. Samo u Bijelom Polju premašen je uveliko u tri mjeseca na kraju prošle godine. Nadležni ćute

 

Region se uveliko početkom ove godine bavi temom zagađenog  vazduha. Sa razlogom. Beograd je ovih dana među deset najzagađenijih gradova svijeta, prema Air Visual, jednom od vodećih svjetskih sajtova za sakupljanje podataka o koncentraciji štetnih materija u urbanim sredinama.  Zagađenje je problem i u drugim gradovima Srbije.   I ne samo Srbije. Tu je i Sarajevo.   Vlada  Kantona Sarajevo je u decembru prošle godine na vanrednoj sjednici proglasila epizodu ,,upozorenje” za sve zone na području Kantona Sarajevo, jer su bili ispunjeni svi uslovi predviđeni Planom interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka.  U ekološkoj državi Crnoj Gori nadležni ćute, iako zvanična mjerenja pokazuju da broj štetnih čestica (PM10) koje utiču na plućna i srčana oboljenja (vidi boks) u vazduhu u ovdašnjim pojedinim gradovima ne zaostaju ni za Beogradom ni za Sarajevom.  Propisana granična vrijednost  je 50, dok se u Podgorici, Pljevljima, Bijelom Polju, ta brojka tokom posljednjih mjeseci u pojedinim trenucima dostiže preko 300, a nekada i preko 500 PM10 čestica. I nije to tako od juče.

Prema zakonu broj dana u kojima koncentracija štetnih čestica u vazduhu  ne smije prekoračiti propisanu graničnu vrijednost je 35 dana godišnje. Taj broj, prema tvrdnjama aktivista civilnog sektora, godinama se značajno prekoračuje u više crnogorskih gradova.

Aleksandar Perović iz NVO Ozon za Monitor kaže da je samo u Bijelom Polju taj broj premašen uveliko u tri mjeseca na kraju prošle godine. „Za poslednja tri mjeseca prošle godine broj dana sa prekoračenjima srednjih dnevnih vrijednosti PM10 suspendovanih čestica bio je 58,  što je  veoma jasno upozorenje da je potreban sistemski pristup i konkretan plan kako se izboriti sa ovim problemom“.

Lokalna uprava Bijelog Polja ove sedmice je formirala komisiju  koja će se pozabaviti pitanjem zagađenja i iznalaženjem rješenja za otklanjanje njegovog lošeg uticaja po zdravlje ljudi. Komisiju je formirao predsjednik Opštine Petar Smolović a sastavljena je od predstavnika lokalne samouprave, stručnih lica i civilnog sektora. Državni organi su i to otćutali.

Preović kaže da je u Pljevljima  tokom 2019. godine bilo 136 dana sa tom vrstom prekoračenja, što je sedmicu dana više nego 2018. godine. „Nikšić i Podgorica takođe imaju značajno više dana sa prekoračenjima srednjih dnevnih vrijednosti PM10 od zakonom maksimalno dozvoljenih, pa je nesporno da postoji potreba stavljanja ove problematike u sam vrh prioriteta donosioca odluka, jer svako prolongiranje, promašeni planovi i institucionalna neodlučnost, uzrokuju nova oboljevanja i prevremene smrti uzrokovane posljedicama aerozagađenja”

Prema Peroviću trenutno stanje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori je veoma zabrinjavajuće, i ukazuje da nadležne institucije nijesu uradile gotovo ništa da bi se stanje popravilo. „Sem prazne priče i promašenih strategija i planova, naročito je iritirajuće što se polemika u javnosti vodi najviše oko načina tumačenja nevalidiranih podataka koji su javni preko zvanične aplikacije Agencije za zaštitu prirode i životne sredine (EPA), umjesto o (ne)efikasnosti mjera koje su predložene za ublažavanje aerozagađenja ili uticaju ovog životnog problema na ljudsko zdravlje.“

Agencija se za sada nije javno oglašavala oko pitanja zagađenja vazduha.  Na njihovom sajtu, osim mjerenja, koje svako mora sam za sebe protumačiti, nema ni riječ preporuke kako se ponašati kada je nivo štetnih čestica u vazduhu veći od propisanog. Nema reakcije ni drugih institucija. Agencija je tek nakon reakcije medija, saopštila da  je „zakonom  zabranjeno da se vrši neovlašćeno tumačenje rezultata koje može da bude pogrešno i da dovede do dezinformisanja građana”.

To što građani žive u neznanju o kvalitetu vazduha, i što ih o tome na pravi način ne informišu institucije koje su to dužne, za nadležne u Agenciji izgleda nije sporno.

Perović ukazuje da bi bilo očekivano da stručnjaci iz Agencije i Instituta za javno zdravlje Crne Gore imaju stalni javni angažman i da u udarnim  informativnim emisijama objasne relevantne podatke i daju adekvatne savjete i ne dozvole da se dođe u poziciju da neko svjesno ili usled neznanja pogrešno tumači podatke.  „Isto tako treba napomenuti da je Krivični zakonik Crne Gore u glavi koja tretira zaštitu životne sredine, prepoznao krivičnu odgovornost onih koji nečinjenjem doprinose da se ugrožava životna sredina, pa time i javno zdravlje i da je potpuno jasno da bi nadležne institucije morale prepoznati potrebu proaktivnog pristupa kada je informisanje i savjetovanje građana u pitanju“, kaže on.

Reakciju nadležnih nije potaknuo ni javni apel Luke Rakčevića, člana Predsjedništva URA.

Zbog sve većeg zagađenja vazduha u Podgorici, Rakčević je ove sedmice uputio otvoreno pismo direktoru EPA Nikoli Medenici i gradonačelniku Ivanu Vukoviću. On je, pored ostalog, tražio i da nadležni što prije obavijeste javnost o kvalitetu vazduha i izdaju preporuke i mjere za bezbjedno funkcionisanje građana.

,,Samo u posljednjih nedjelju dana, nivo štetnih PM10 čestica na mjernim stanicama u glavnom gradu, prema zvaničnim podacima EPA prelazio je nivo čak od 510 µg/m3, šta predstavlja ogromno zagađenje i veliku opasnost po zdravlje građana. U ovom trenutku, nivo PM10 čestica na mjernoj stanici u dijelu grada Preko Morače (Blok V) iznosi čitavih 175,5 µg/m3, dok je AQI Air Quality Index na čak 243, od dozvoljenih 100. Ta zagađenja su posebno izražena u večernjim časovima, kada se štetni polutanti zadržavaju u donjim slojevima”, naveo je Rakčević.

On je podsjetio da su uzroci aerozagađenja brojni. ,,Nepostojanje funkcionalnog i održivog javnog prevoza, zbog čega skoro 50 odsto  građana Podgorice koristi sopstveni automobil kao primarno sredstvo prevoza  stvara velike saobraćajne gužve i zagađuje vazduh; betoniranje javnih površina, kidanje drveća i pretvaranje parkova u betonske stambene blokove; nekontrolisana eksploatacija šuma i nedovoljna kontrola velikih zagađivača; sagorijevanje čvrstih goriva za grijanje; meterološki uslovi koji pogoršavaju zagađenje u zimskom periodu; nedosljedna primjena Zakona o zaštiti vazduha i druge regulative“, navodi neke od njih Rakčević u otvorenom pismu.

On je upozorio da se u poboljšanje kvaliteta vazduha godinama ulažu ,,mizerna i nedovoljna finansijska sredstva, dok institucije rade malo ili gotovo ništa da takvo stanje promijene“.

,,Zbog toga ne treba da čudi visok broj respiratornih oboljenja i drugih bolesti, koje uzrokuje ili čiji je katalizator zagađen vazduh, a posebno kod osjetljivih grupa stanovništva. Podsjećam vas da je zvanično istraživanje koje je sprovedeno prije četiri godine u Crnoj Gori pokazalo da se oko 140 hospitalizacija i 250 prijevremenih smrti dogodi zbog zagađenog vazduha“,  kaže Rakčević.

Sve u svemu, gušimo se bez panike.

PM10  ČESTICE I ZDRAVLJE
Udar na pluća i srce

Zagađenje vazduha suspendovanim česticama (PM čestice) sastoji se od veoma malih čestica (partikula) u tečnom ili čvrstom agregatnom stanju koje su raspršene u vazduhu. Česticama koje su opasne po disajne organe čovjeka smatraju se one koje su manje od 10 µm. Tako male čestice imaju tendenciju da se deponuju u alveolama.

,,Koji dio udahnutih čestica će ostati u respiratornom traktu i dubina do koje će prodrijeti prije nego se deponuju zavisi od njihove veličine kao najznačajnijeg faktora koji određuje opasnost od udisanja čestica.  Ukoliko dospiju do pluća čestice usporavaju razmjenu kiseonika i ugljendioksida, skraćujući dah. To dovodi do većeg naprezanja srca, koje je u uslovima povećanog napora kako bi kompezovao smanjeni unos kiseonika. Obično, ljudi koji su najosjetljiviji na ovakve otežane uslove, obolijevaju od respiratornih bolesti kao što su emfizem, bronhitis, astma i srčani problemi. Čestice kao i materije u vidu tečnosti i gasova koje se unose zajedno sa česticama na kojima se absorbuju, ako se udahnu, a otrovne su, mogu doprinijeti i oštećenju organa kao, na primjer, bubrega i jetre. Iako PM10 napadaju cjelokupnu ljudsku populaciju, vulnerabilne populacione kategorije (djeca, trudnice, stari i bolesni) su posebno ugrožene”, navodi se u izvještaju NVO Green Home o zagađenju vazduha iz 2013. godine

Institut za javno zdravlje Crne Gore, u mišljenju koje je upućeno Agenciji za zaštitu životne sredine, o uticaju zagađenja vazduha na zdravlje iz 2011, konstatuje da kratkoročna izloženost PM 10, u trajanju od nekoliko dana po nekoliko sati može ,,pogoršati zdravstveno stanje osoba oboljelih od plućnih bolesti, smanjiti osjetljivost na respiratorne infekcije i uzrokovati osjećaj stegnutosti u grudima, kašalj, iritaciju grla, nosa…“

U izveštaju Svjetske zdravstvene organizacije navodi se da oko sedam miliona ljudi godišnje umre od izlaganja česticama iz zagađenog vazduha koje prodiru duboko u pluća i kardiovaskularni sistem, uzrokujući moždani udar, srčane bolesti, rak pluća, hronične opstruktivne bolesti pluća i respiratorne infekcije, uključujući pneumoniju.

Na lošiji kvalitet vazduha najviše utiču emisije iz kolektivnih i individualnih ložišta tokom sezone grijanja, industrija, saobraćaj…

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

FOKUS

BLAGODETI OVOZEMALJSKE: Svi poslovi Mila i Amfilohija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Amfilohije se našao Đukanoviću kad god mu je trebalo: kad se cijepao DPS,  za referendum, nakon priznanja Kosova, u oktobru 2016. i čuvenog ,,državnog udara”. Zauzvrat je nastavljao  da gradi, postavlja limenke i prepravlja svetinje, kao da država ne postoji. Njegov  biznis ostajao je neoporezovan. Crna Gora čeka hoće li Amfilohije i Milo opet pružiti jedan drugom ruku  Sigurno je:  njihove svađe i pomirenja skupo nas koštaju

 

Premijer Duško Marković još nije ponudio “termine za početak razgovora” sa Mitropolijom -crnogorsko primorskom (MPC) oko spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, iako je nakon sastanka sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem kazao da će to učiniti ove sedmice.

Varhelji je u petak, 7. februara, bio u posjeti Crnoj Gori kako bi razgovarao sa premijerom, predsjednikom države Milom Đukanovićem, predstavnicima opozicije i mitropolitom MPC Amfilohijem. Iako je povod posjete bio evropski put Crne Gore, odnosno nova metodologija proširenja, koja podrazumjeva strožu kontrolu reformi od strane EU, i mogučnost obustavljanja pregovora, Varhelji je veliki dio posjete posvetio Zakonu o vjerskim zajednicama i krizi u Crnoj Gori koju je ovaj dokument produbio.

“Pokušao sam da razgovaram sa mitropolitom, pokušao sam da razgovaram sa premijerom, pokušaću da razgovaram sa predsjednikom. Vidio sam da se ovo, uz dobru volju, može riješiti. I ovo se mora riješiti”, rekao je Varhelji.

No,  otkako je Varhelji okrenuo leđa i napustio Crnu Goru, stvari se nijesu pomjerile s mjesta. Niti je otpočeo dijalog o evropskom putu i reformama na koji je sve političke i društvene aktere neposredno prije posjete komesara pozivao premijer, niti su  počeli razgovori između MPC i Vlade o Zakonu o vjerskim zajednicama, zbog kog desetine hiljada ljudi svake sedmice protestuju u organizaciji MPC.  Nije samo Vlada ta koja ne mrda s mjesta. Osim što nema  termina pregovora koje je obećao Marković, ni Mitropolija još nije podnijela  inicijativu za ocjenu ustavnosti spornog Zakona, usvojenog prije mjesec i po dana, iako su iz crkve početkom januara tvrdili da će se ta incijativa uskoro naći pred Ustavnim sudom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GRABEŽ EKONOMIJA: Kuda lete Aerodromi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina u Vladi nema dilemu – kakav takav novac u izbornoj godini bolji je od velikih očekivanja u budućnosti. A, dok letite Vladinim avionom o trošku poreskih obveznika, svi aerodromi ovoga svijeta su vam na dohvat

 

Suprotno januarskim najavama ministra saobraćaja Osmana Nurkovića, da će „početkom februara“ biti objavljen Predlog koncesionog ugovora za višedecenijski zakup (30 godina) aerodroma u Tivtu i Podgorici, Vlada još nije objelodanila taj dokument. Nema, ipak, indicija da će u kabinetu Duška Markovića, zbog protivljenja javnosti, odustati od nauma da u ovom mandatu Vlade ulazna vrata Crne Gore preda na upravljanje onome ko ponudi najviše novca.

Nurković je objasnio da će, nakon što Vlada predloži svoju verziju ugovora, kvalifikovani ponuđači (vidi boks) imato 60 dana da dostave konačnu ponudu. Na zahtjev ponuđača taj rok može biti produžen za dodatnih 30 dana. Mjesec-dva potom, nakon izbora najbolje ponude, počeće pregovori oko konačnog izgleda koncesionog ugovora. Vlada u ovogodišnjem budžetu već računa na novac od jednokratne koncesione naknade.

A kako ti pregovori mogu izgledati?

Neke naznake mogu nam dati iskustva zemalja iz regije. Među zainteresovanim kompanijama za zakup zagrebačkog Aerodroma Franjo Tuđman, početkom decenije, našla se i kompanija Incheon. Dok su pripremali ponudu  Korejci su kod hrvatskih vlasti provjerili da li će koncesionar imati pravo da, poveća aerodromske takse. Ne, odgovorili su iz Zagreba.  Incheon nije jedini, nakon te informacije, odustao od  postupka.  Najbolji ponuđač za zakup aerodroma u Zagrebu bio je  konzorcijum ZAIC. Tokom direktnih pregovora sa hrvatskim vlastima Francuzi su u ponuđeni koncesioni ugovor unijeli skoro dvadesetak aneksa. Jedan od njih omogućio im je znatno poskupljenje aerodromskih taksi!?

I članice konzorcijuma ZAIC i Incheon našle su se  među četiri kvalifikovana ponuđača za višedecenijski zakup oba crnogorska aerodroma. Prema nezvaničnim pričama TAV,  tursko-francuski konzorcijum, slovi za favorita još od početka potrage za koncesionarom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo