Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER,  STATISTIKA KOJA NEMA KOGA DA OPOMENE: Više penzionera nego zaposlenih                           

Objavljeno prije

na

Koliko je situacija na sjeveru države teška najrječitije govori činjenica da je u Rožajama i Plavu više i korisnika socijalne pomoći nego radnika

 

Podatak da u jedanaest crnogorskih opština na sjeveru ima više penzionera nego zaposlenih, neminovno proizvodi pitanje – od čega se isplaćuju penzije i socijalna davanja u Crnoj Gori. Prema idealnim parametrima  zaposlenih bi trebalo da ima tri puta više nego penzionera, da bi penzioni, zdravstveni i socijalni fondovi mogli da funkcionišu.

Ove podatke Vijesti su zvanično dobile od izvora iz Monstata, Fonda PIO, Zavoda za zapošljavanje i Ministarstva rada i socijalnog staranja, a kako je objašnjeno, svi podaci se odnose na novembar prošle godine, osim za broj nezaposlenih koji je iz oktobra.

Koliko je situacija na sjeveru države teška najrječitije govori činjenica da je u Rožajama i Plavu više i korisnika socijalne pomoći nego radnika.

Prema podacima do kojih su došle Vijesti, najlošija socijalna karta je kod Plava i Gusinja. U ovoj nekada jedinstvenoj opštini sada ima 1.417 zaposlenih i sve tri druge kategorije stanovnika su brojnije od njih. Nezaposlenih u Plavu i Gusinju ima 2.195, penzionera 1.529, a korisnika socijalne pomoći 1.693, što znači da je broj takozvanih izdržavanih stanovnika četiri puta veći od onih koji privređuju.

U Plavu je zabilježen niz katastrofalnih privatizacija, kao što je bila privatizacija hotelsko turističkog preduzeća. U mjesnom centru Murina, odavno su ugašene i ne rade fabrike Titeksa.

U Rožajama koji je prije AB revolucije i tranzicije imao desetinu fabrika, od kojih je najveća i napoznatija bila drvna industrija Gornji Ibar, danas ima svega 3.205 zaposlenih, a čak 5.362 korisnika socijalne pomoći.

U gradu gdje je formirana  Bošnjačka stranka, koja je na lokalnom nivou samostalno na vlasti, nezaposlenih je 3.477, a penzionera 2.614. Procentualno izraženo, u Rožajama su čak 24 odsto stanovnika korisnici socijalne pomoći.

U Rožajama ne radi ni jedno privatizovano preduzeće. Zatvoreni su drvno industrijski gigant „Gornji Ibar“, trgovinsko i zemljoradničko preduzeće „Bisernica“, fabrika dekorativnog papira „Dekor“, fabrika mašinskih elemenata „Famod“, autoprevozno preduzeće „Transervis“, fabrika „Kristal“ koja je poslovala u okviru velikog zaječarskog sistema staklene industrije. U Rožajama je uništeno i nekoliko tekstilnih fabrika.

Zvasnični statistički podaci neumoljivi su i kada je u pitanju malena opština Andrijevica, gdje neprikosneoveno i samostalno vlada Demokratska partija socijalista.

U Andrijevici ima 795 penzionera i 761 nezaposleni, dok je radnika svega 539. Korisnika socijalne pomoći u ovom gradu je 327.

U Andrijevici je zatvorena fabrika izolacionih materijala Termovent, fabrika konditorskih proizvoda Soko štark, fabrika Mermer, Štamparija i fabrika tapeta, pogon kožne galanterije Polimka.

To je varoš gdje je ove školske godine u gradskoj osnovnoj školi upisano tek pola odjeljenja prvaka, i gdje se, zbog slabog priliva učenika, dovodi u pitanje opstanak srednjoškolskog centra.

U Mojkovcu je svaki četvrti stanovnik penzioner 1.835, dok je zaposlenih znatno manje 1.225. Nezaposlenih je 606, a za 389 se daje socijalna pomoć.

U rodnom gradu premijera Markovića nestao je drvni kombinat Vukman Kruščić Mojkovcu gdje je radilo hiljadu i po ljudi. U Mojkovcu ne radi rudnik olova i cinka Brskovo, veliko trgovinsko preduzeće Bojna njiva.

U Beranama i Petnjici ima 5.211 radnika, dok je penzionera 5.887, a nezaposlenih 5.260. Korisnika socijalne pomoći je 3.316.

U Beranama, danas jedinom opozicionom gradu na sjeveru Crne Gore, nekada je samo u industriji i povezanim djelatnostima bilo skoro deset hiljada radnika. Fabrika celuloze i papira sa dvije hiljade radnika bila je prva žrtva AB revolucije. U ovom gradu zatvoreni su fabrika kože Polimka, nekada svjetski brend i nekoliko drugih velikih i značajnih privrednih kolektiva. Ovaj grad je sedamdesetih godina imao aerodrom i redovnu avio liniju za Podgoricu, Beograd i Zagreb.

Socijalna situacija kod gradova na sjeveru je nešto manje lošija u Pljevljima, industrijskom centru Crne Gore, gdje je samo broj penzionera koji iznosi 7.032, veći od broja radnika 5.921. U ovom gradu ima i 1.921 nezaposleni i 1.024 korisnika socijalne pomoći.

U Kolašinu je uništen Titeks, a u tom gradu su, između ostalog, zatvoreni i na daleko poznata Impregnacija drveta, zatim Eksport drvo, Transportno i najveća trgovačka mreža na sjeveru, Veletrgovina.

To je glavni razlog što je Kolašin danas grad sa 1.347 zaposlenih, a 1.491 penzionerom. Ovaj turistički grad ima i 694 nezaposlena i 457 korisnika socijalne pomoći.

U najmanjoj crnogorskoj opštini Šavniku je 288 zaposlenih, 340 penzionera, 67 nezaposlenih i 72 korisnika socijalne pomoći. Sličan omjer je u Plužinama sa 652 penzionera, 476 radnika, 162 nezaposlenih i 55 koji dobijaju socijalnu pomoć. Na Žabljaku je 665 radnika, 728 penzionera, 82 nezaposlenih i 46 korisnika pomoći.

Bijelo Polje je jedina opština na sjeveru u kojoj su radnici (8.496) brojniji od ostalih kategorija pojedinačno. Penzionera je nešto manje 7.813, nezaposlenih 3.488 a korisnika pomoći 2.707.

Ne smije se zaboraviti. U Bijelom Polju za sedam miliona eura rasprodate su vrijedne mašine iz fabrike Vunko, a mašina u tom gradu više nema ni u jednoj drugoj kompaniji, osim u fabrici mineralne vode Rada.

U ovom gradu, pored Vunka propale su i sve  druge privatizovane firme – dvije fabrike obuće – Lenka i Mladost, industrija IMAKO, Prva petoljetka, Bjelasica.

Bjelopoljci izgleda nijesu nezadovoljni, jer već tri decenije tamo stoluje Demokratska partija socijalista, odnosno vlast nije promijnjena taman koliko i na državnom nivou. Pa ipak, iz ove opštine, prema statističkim podacima, najviše se odseljava u druge krajeve Crne Gore ili u inostranstvo.

Posljedica sive statistike su migracije i u drugim gradovima na sjeveru. Dramatičan je podatak da osnovnu školu na Žabljaku pohađa tek trinaest prvaka.

Ista priča je u Petnjici, Gusinju, kao i drugim, nešto većim, sjevernim opštinama. Da se drama sa migracijama i iseljavanjem sa sjevera nastavlja geometrijskom progresijom, govore i zvanični podaci Zavoda za statitiku Crne Gore, odnosno MONSTAT-a.

Sjever ponire i umire. U tajkunskoj tranziciji skakavci su pojeli svu industrijsku infrastrukturu. Višedecenijska politika Vlade o regionalnom razvoju i nije dala rezultate, a sve je manje onih koji žele da rade kao robovi u privatnom sektoru za bijedne plate.

Ostaje pitanje – kako i od čega se isplaćuju penzije i socijalna davanja u Crnoj Gori; od  čega se isplaćuju plate u javnom sektoru i neprivrednim djelatnostima.  Na to pitanje postoji jedan odgovor i ne važi samo za našu zemlju. Države na Balkanu i dalje svoje budžete u najvećoj mjeri pune iz crnih švercerskih poslova

              Tufik SOFTIĆ      

Komentari

Izdvojeno

POLICIJA I JAVNOST: Ko kome služi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šestostruko ranjavanje u samom centru Podgorice, pogibija šest osoba na crnogorskim drumovima, bjekstvo iz specijalizovane bolnice u Dobroti devetnaestogodišnjaka optuženog za ubistvo, samo su neki od ovonedjeljnih slučajeva povodom kojih se niko iz vrha policije nije obratio javnosti. Oglase se tek da se pohvale akcijama čišćenja svojih redova, ili zvučnim hapšenjima. Kao da zaboravljaju da su tu i zbog bezbjednosti građana

 

 

Pucnjava u Beranama kao nastavak višedecenijskog sukoba dvije tamošnje porodice, šestostruko ranjavanje u samom centru Podgorice, pogibija šest osoba na crnogorskim drumovima, bjekstvo iz specijalizovane bolnice u Dobroti devetnaestogodišnjaka optuženog za ubistvo, slučaj Nikšićanina koji je na smrt pretukao svoju osamdesetogodišnju majku, samo su neki od slučajeva koji su se desili između dva broja Monitora, a povodom kojih se niko iz vrha Sektora bezbjednosti pa ni iz Vlade nije obratio građanima Crne Gore.

U slučaju bjekstva devetnaestogodišnjaka L.H. iz bolnice u Dobroti, medijima je dostavljeno saopštenje tek kada je uhapšen. U međuvremenu, niko iz Sektora bezbjednosti nije upozorio građane da budu na oprezu jer se ubica slobodno šeta, pa ni da od od njih zatraže uobičajenu pomoć, da obavijeste policiju ukoliko ga primijete.

Policija je izdala saopštenje tek nakon što je devetnaestogodišnjak  uhapšen u Baru, gdje je dok je šetao slobodan ukrao četiri mobilna telefona, a potom i 300 eura. Ta informacija saopštena je iz policije. Uhapšen je nakon raspisane nacionalne potrage.

Inače, L.H. je prije dvije godine, kao maloljetnik, bježao i iz podgoričkog Centra “Ljubović”, u kojem je bio smješten.Njegovo bjekstvo iz Dobrote, dogodilo se samo dan pošto je tamo prebačen iz UIKS-a, gdje se nalazi na odsluženju kazne.

On služi osam godina zatvora, pošto je prije dvije godine na Vrelima Ribničkim ubio 72-godišnju staricu Fatu Beslimi. Nakon ubistva njeno tijelo je zatrpao otpadom. Ni surovost zločina koji je počinio, za policiju  nije bio razlog da javnost bude upozorena.

U proteklih sedam dana na crnogorskim putevima život je izgubilo šest osoba, među kojima i jednogodišnja beba. MUP je reagovao apelom – Strpljivom vožnjom sačuvajte svoj i živote drugih.

U apelu, koji je potipisao tim za odnose s javnošću, pozvali su sve učesnike u saobraćaju da putovanja planiraju unaprijed, a vožnju prilagode uslovima na putu, vodeći računa kako o sopstvenoj bezbjednosti, tako i o bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.

„Upućujemo apel svakom vozaču da, prije nego što krene na put, odnosno kada sjedne u automobil, promisli o načinu svoje vožnje i uzdrži se od brze i nekontrolisane vožnje, jer jedino odgovornim ponašanjem može zaštititi sebe, ali i druge učesnike u saobraćaju koji mogu biti ugroženi“, navodi se.

Ministar policije Danilo Šaranović oglasio se tek  povodom privođenja suspendovanog policajca Slobodana Vulanovića, koji je odbio da se testira na opijate, a koji je nakon privođenja kod sudije za prekršaje zbog tog „zločina“ novčano kaženjen. Ministar je medijima uz svoju izjavu tim povodom  dostavio i  fotografiju.

„Ovakvi slučajevi potvrđuju da nije centralno pitanje da li je veting u policijskim strukturama potreban. Naprotiv, on je neophodan, a pitanje je samo kojim tempom se mora sprovesti. Ako smo donijeli odluku da je borba protiv kriminala apsolutni državni prioritet, to znači da nema kompromisa sa integritetom u policiji. I ovaj menadžment MUP-a i policije ga neće praviti. Ni sa kriminalom, ni sa službenicima koji nijesu imuni na kriminal i veze sa OKG, piše u Šarnovićevom saopštenju.

„Svako kome je sigurna država važna, neka nam pruži podršku da stvorimo najbolje uslove za rad policije, istu zaštitimo od kriminalnog uticaja i zahvalimo se na saradnji svim službenicima koji su umjesto Ustava, zakona i integriteta izabrali sluganstvo organizovanom kriminalu. Za one policijske službenike koji budu djelovali suprotno, slijediće posljedice. Vrijeme kada su pojedinci među nama, umjesto državi, služili kriminalu, je prošlo. Došlo je vrijeme kada je država najsnažniji oslonac poštenim i policijskom službenicima sa integritetom, koji su ubjedljiva većina u policiji“, zaključio je Šaranović.

Ubrzo se oglasio  i Boris Bogdanović, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokratske Crne Gore, ističući da je slučaj uhapšenog suspendovanog policajca potvrda da su promjene konačno prošle i kroz one hodnike koji su decenijama bili zatvoreni za pravdu.

“Sada je svima jasno zašto su pojedine partije, pojedini mediji i interesne grupe sa tolikim žarom ustali u odbranu suspendovanih policijskih službenika. Jer, nisu branili zakon, branili su sistem u kojem su pojedini policajci radili za mafiju, dok su nosili uniformu ove države. Pitanje nije više političko. Pitanje je bezbjednosno i civilizacijsko. Da li ćemo imati državu u kojoj se zakon poštuje, ili državu u kojoj su narkotici, nelegalno oružje i organizovane kriminalne grupe bliže pojedinim službenicima nego zakon, čast i uniforma?“, saopštio je, dodajući da smatra da je vrijeme za nastavak odlučne borbe.

“Onaj ko odbija test na narkotike, a sjedi za volanom bez vozačke, bez papira i bez zakona, ne može nositi uniformu. I tačka. Neka svako ko još misli da može zaštititi taj sistem računajući na stare šeme, zna da dolazi vrijeme u kojem pravda ima dužu ruku od mafije. Ovo nije revanšizam. Ovo je dugo čekano oslobađanje institucija. I ono neće stati. Jer službe moraju biti čiste da bi država bila jaka”, poručio je Bogdanović.

Demokrate, koje kontrolišu Sektor bezbjednosti, oglasile su se i nakon   najnovije akcije hapšenja grupe koja se tereti da je krijumčarenjem cigareta oštetila državu za više od 18 miliona eura. Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić čestitao je SDT-u, Specijalnom policijskom odjeljenju i drugim organizacionim jedinicama Uprave policije na odličnoj pripremljenoj i uspješno realizovanoj akciji hapšenja sedam osoba i krivičnog procesuiranja 15 osoba.

“Svakim danom, brojnim akcijama, istorijskim rezultatima, se pokazuje da je država odlučna i istrajna u borbi protiv svih oblika kriminala i da nema tog pojedinca ili kriminalne grupe koja može biti zaštićena”, poručio je Bečić.

“Nastavak odlučne borbe protiv kriminala i čišćenja institucija od svih nedozvoljenih uticaja je sveta dužnost svakog istinskog patriote ove države. Veting je ključni preduslov potpunog ozdravljenja crnogorskih institucija”, zaključio je .

Dobro je što čelnici u bezbjednosnom sektoru žele da očiste svoje redove od kriminala. Ipak, kao da zaboravljaju da su tu i zbog bezbjednosti građana.

Svetlana ĐOKIĆ  

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRIMJENA NOVOG ZAKONA O UREĐENJU PROSTORA IZAZOV ZA SJEVERNE OPŠTINE: Za decentralizaciju fali kadar

Objavljeno prije

na

Objavio:

Novi Zakon o uređenju prostora za opštine na sjeveru  predstavlja još jedan u nizu izazova. Region koji već godinama kuburi sa stručnim kadrom, sada mora da u kratkom roku osnuje privredna društva zadužena za izradu planskih dokumenata. Volje ne fali, ali nedostaje urbanista, arhitekata, planera…

 

 

Novi Zakon o uređenju prostora, usvojen u februaru, povjerio je opštinama zahtjevan zadatak da u kratkom roku osnuju privredna društva koja će biti nadležna za izradu lokalnih planskih dokumenata i sprovođenje zakona na terenu. Time je odgovornost za prostorno planiranje formalno decentralizovana, ali su istovremeno opštine suočene s kadrovskim, organizacionim i finansijskim izazovima koje takva transformacija podrazumijeva.

Dok zakon formalno uvodi red u prostorno planiranje, u praksi je lokalnim samoupravama ostavljen ogroman izazov. Pored administrativnih i finansijskih prepreka, jedan od najvećih problema je hronični nedostatak stručnog kadra. Većina urbanista, arhitekata i planera, koji bi trebalo da čine okosnicu novih preduzeća odavno su angažovani u privatnom sektoru, gdje su uslovi rada i zarade znatno konkurentniji. Takvo stanje naročito je zakomplikovalo ispunjavanje nove obaveze opštinama na sjeveru,koje inače kubure sa kadrom u mnogim oblastima.

Prema zakonu, privredno društvo koje osniva skupština lokalne samouprave za izradu lokalnih planskih dokumenata mora da ima zaposlenog odgovornog planera i najmanje još četiri planera. Precizirano je da odgovorni planer može biti prostorni planer, odnosno arhitekta, koji ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da je upisan u registar Komore. Ostali planeri zaposleni u lokalnom privrednom društvu treba da imaju najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da su upisani u registar Komore.

Zakon omogućava da dvije ili više lokalnih samouprava osnuju zajedničko privredno društvo za izradu lokalnih planskih dokumenata, upoznavanje javnosti sa izradom planskog dokumenta, kao i učestvovanje u pripremi mišljenja opštine o urbanističko-tehničkim uslovima koje izdaje nadležni organ državne uprave. Agencije će učestvovati i u izradi Programa uređenja prostora opštine, izradi tehničke dokumentacije, obavljanju stručnog nadzora nad izvođenjem radova koji se finansiraju iz sredstava opštine, kao i iz drugih izvora finansiranja. Predviđeno je i da obavljaju reviziju tehničke dokumentacije i izrađuju izvještaj o stanju uređenja prostora.

U pokušaju da pronađu održiva rješenja, neke opštine razmatraju udruživanje kapaciteta i zajedničko osnivanje privrednih društava, dok se druge, samostalno, s nadom da će uspjeti da ispune uslove, upuštaju u sprovođenje zakonskih obaveza. Zakon je predvidio da ta obaveza bude ispunjena u roku od 60 dana, međutim, rijetke su lokalne uprave koje su uspjele da ispoštuju rok.

Kako za Monitor kaže Marjan Obradović, sekretar za planiranje i uređenje prostora u Beranama, ta lokalna uprava će vjerovatno agenciju formirati zajedno s Pljevljima, a moguće i sa Mojkovcem i Andrijevicom. Pregovori su u toku, a sekretar objašnjava da u Beranama nema kadrovskih potencijala da privredno društvo funkcioniše samostalno.

„Uslovi koje treba da ispune zaposleni u agenciji zaista su visoko postavljeni i, realno gledano, mi nemamo kadrovskih kapaciteta da tome odgovorimo. Navešću primjer – u Sekretarijatu sada postoji samo jedan građevinski inženjer i jedna arhitektica. Zbog toga smo pribjegli rješenju da se udružimo s nekoliko opština, a gotovo sigurno s pljevaljskom, kako bismo ispunili i kadrovske i ostale uslove, i mogli da formiramo kvalitetno privredno društvo koje će odgovoriti na potrebe svake od tih opština“, objašnjava Obradović.

Sagovornik Monitora podsjeća da već nekoliko godina u nadležnom ministarstvu traje rad na Prostorno-urbanističkom planu (PUP) Berana, te da se taj posao privodi kraju. Nastojanja iz beranske lokalne uprave su da taj planski dokument završi onaj ko ga je i započeo, pa će, vjerovatno, završna faza tog važnog dokumenta biti okončana u ministarstvu. Agencija će, nakon što bude formirana, raditi na više manjih planskih dokumenata, ali i na rješavanju krupnih problema u korišćenju prostora.

Obradović objašnjava da će agencija u budućnosti imati pune ruke posla kada je riječ o izmjeni aktuelnih Detaljno urbanističkih planova (DUP), ali i planiranju kada je riječ o beranskom dijelu Bjelasice. Buduće privredno društvo, ocjenjuje on, vjerovatno će se uhvatiti u koštac i s problemom divlje gradnje na planini.

U Bijelom Polju agenciju su osnovali samostalno. Kako je Monitoru kazao Haris Šahman, sekretar za planiranje i uređenje prostora, već rade na obezbjeđivanju kadra za to privredno društvo.

„Nije jednostavno, ali ulažemo značajan trud da dobijemo kadar koji će zadovoljiti i uslove novog zakona, ali i na kvalitetan način obavljati posao. Decentralizacija prostornog planiranja je jako bitna, jer mi u lokalnim upravama najbolje znamo šta nam je prioritet i kako da na održiv način raspolažemo prostorom. Predstoje izmjene i dopune PUP-a, ali činjenica je da imamo prilično dobar aktuelni PUP. Predstoje i izmjene i dopune nekoliko DUP-ova, od kojih su neki stari više od deceniju. Očekujem da taj posao bude obavljen na način koji najbolje odgovara građanima“, kaže Šahman.

Prednost bjelopoljske lokalne uprave je što već u svom sistemu ima stručni kadar, planere sa iskustvom i poznavanjem izazova planiranja prostora. Šahman podsjeća da u toj opštini nema krupnijih infrastrukturnih izazova, kao što je slučaj u nekim drugim, gdje je gradnja krenula bez riješenih osnovnih komunalnih uslova.

Kolašin se, takođe, samostalno upustio u zahtjevan posao, pa je agencija formirana 30.aprila. Odbornici su tog dana donijeli i statut tog društva sa ograničenom odgovornošću (doo). Tim društvom će upravljati izvršni direktor i Odbor direktora. Iako još nijesu krenuli u „zaokruživanje“ kadra, iz kolašinske opštine već znaju da agenciju čeka mnogo posla.

Predstoji donošenje nekoliko detaljnih urbanističkih planova, a prije svega onih koji se odnose na centar, Brezu i Smailagića Polje. DUP Centar, odnosno izmjene i dopune tog dokumenta, donijete su još prije deceniju i po. Donošenje novog DUP-a Centar biće, vjerovatno, prvi zadatak agencije. Pored toga, lokalna vlast trebalo bi da mijenja i DUP Breza iz 2011. godine, i DUP Smailagića Polje, donesen dvije godine ranije. Ti djelovi kolašinske opštine privukli su minulih godina značajno interesovanje investitora, pa je u toku intenzivna gradnja.

Iz klupa opozicije više puta je sugerisano  da se mora posvetiti velika pažnja odabiru kadra koji će raditi u agenciji, ali i sastavu Odbora direktora (OD) tog preduzeća. Parlamentarna većina, međutim, nije prihvatila amandman predsjednika kluba odbornika opozicionog Pokreta „Zajedno gradimo Kolašin“, Matije Bulatovića, da u odluci bude precizirano da u OD, između ostalog, mora biti diplomirani inženjer arhitekture, jedan stručnjak iz oblasti zaštite životne sredine i jedan  iz oblasti planiranja prostora.

Prema onome što je Vijestima nezvanično rečeno u lokalnim upravama, Žabljak i Plužine svoje lokalno planiranje povjeriće „regionalnoj“ agenciji, zajedno sa Nikšićem. U toj opštini je još prije skoro 20 godina formirana Direkcija za planiranje, koja od prošle godine funkcioniše kao društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO). Do 2017. godine bavili su se arhitektonskom djelatnošću, projektnom dokumentacijom i nadzorom, kako za opštinu Nikšić, tako i za druge opštine. Sa tim poslom su prestali 2017., kada je ukinuto planiranje na opštinskom nivou, a poslove preuzelo nadležno ministarstvo.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u saradnji sa Zajednicom opština, početkom aprila organizovalo je radionicu s ciljem unapređenja primjene Zakona o uređenju prostora. Razmatrana su, kako je ranije saopšteno iz tog resora, ključna pitanja, uključujući osnivanje privrednih društava za izradu planskih dokumenata.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENE I POSTAVLJENJA U AGENCIJI ZA NACIONALNU BEZBJEDNOST: Reforme ili čistka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Jedni tvrde da su smjene u ANB -u  koje sprovodi novi direktor Ivica Janović čistka koja otvara vrata za političke kadrove, drugi da se radi upravo suprotno – o čišćenju političkih poslušnika i duplih agenata. Šta god da je po srijedi, očigledni su različiti tonovi partnera u vlasti oko bezbjednosnog sektora

 

 

Nakon što je Vlada Milojka Spajića imenovala Ivicu Janovića za vd, a potom i direktora u punom mandatu Agencije za nacionalnu bezbjednos (ANB) , pojačana je kadrovska aktivnost u toj službi.

Samo tokom prošlog mjeseca dvadesetak službenika je degradirano, a najmanje deset njih je poslato kući. Platu će primati iako ne dolaze na posao.

“To su uglavnom iskusni operativci i profesionalci, koji su sada postali meta unutar-agencijske ‘čistke’. Nekoliko njih je poslato kući bez konkretnog radnog zadatka, a i dalje primaju platu. Niko od njih nije dobio rješenje o novom rasporedu, niti im je objašnjeno do kada će ‘čekati’ i na kojem zakonskom osnovu mogu primati platu a ne dolaziti na posao. Takođe, niko nije formalno obaviješten o mogućoj suspenziji. Pozadina svega ovoga je uklanjanje profesionalaca kako bi se otvorila vrata za politički, rodbinski ili prijateljski povezane kadrove, bliske dugogodišnjim agentima koji su okružili novog direktora. Dobar dio podnio je žalbe Vladinoj Komisiji za žalbe i očekuju odgovor”, objavile su Vijesti pozivajući se na svoje izvore.

Više sagovornika Monitora, međutim,  tvrdi da je u ovom slučaju riječ o suprtonom procesu –  čišćenju Agencije od dvostrukih agenata i političkih poslušnika.

Među onima koji su poslati kući je i donedavni direktor tajne policije Boris Bato Milić, ali i nekoliko njegovih saradnika.

Dobro upućeni sagovorici tvrde i da pored javne hajke protiv ovakvih odluka Janovića , razloga da sadašnji vrh tajne policije počisti dvorište koje je uređivao Milić ima više nego dovoljno. Upravo je u vrijeme njegovog mandata, tvrde,  omogućeno da se pojednim osobama iz dosijea izbrišu kompromitujući podaci, ali i da se nekima izda pozitivna ocjene kako bi mogli nesmetano da obavljaju poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Sa olakim izdavanjem negativnih ocjena prestalo se, tvrdi Monitorov sagovornik, upravo dolaskom Janovića za prvog tajnog operativca, a za jednog od njegovih savjetnika bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina. Janović se  navodno odlučio na provjeru  kadra koji je dobio u nasleđe.

Jedan od razloga za nezadovoljstvo među pripadnicima tajne policije je i taj što je ponovo aktiviran i unaprijeđen službenik ANB-a, Filip Đuranović, koga je bivši premijer Dritan Abazović javno optužio da je bio administrator portala Udar.

“To je ime za koje postoje operativni podaci, vidjećemo što će biti u svemu, da je bio jedan od administratora portala. To je lice koje je u jednom trenutku udaljeno iz ANB, kasnije je vraćen”, rekao je Abazović 2. aprila 2024. godine.

Koliko su zakonite smjene i rokade  koje Janović vuče poslednjih mjeseci biće poznato nakon okončanih sudskih sporova, ali i nakon odluke Vladine komisije za žalbe kojoj se do sada obratilo 14 službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Smjene i preraspodjele poslova, u ovom trenutku nijesu sporne samo službenicima ANB. Očigledni su i različiti tonovi partnera u vlasti oko bezbjednosnog sektora, odnosno Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Demokrate su nakon smjene Milića izgubile uticaj na tajnu službu.  Iako se nedavna  izjava člana Odbora za bezbjednost i odbranu i predsjednika Kluba poslanika Demokrata, Borisa Bogdanovića,  činila kao podrška Janoviću,  ima signala i da stvari među partnerima u Vladi nijesu  baš tako sjajne.

“Svaka služba, pa i ANB, mora služiti interesima države i građana, a ne interesima pojedinaca, klanova ili neformalne mreže uticaja. Zato podržavam reorganizaciju i unutrašnje promjene koje imaju za cilj izgradnju funkcionalnog, operativnog i zakonitog sistema. Istovremeno, podsjećam da je veting koji su pokrenuli potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije, a koji već daje rezultate u policiji, nezaustavljiv proces i da će, kao što je i najavljeno, biti nastavljen i u sektoru odbrane i bezbjednosti, uključujući ANB”, kazao je Bogdanović i zaključio da službe moraju biti oslobođene od neformalne kontrole i nezakonitog uticaja.

Samo par  sati kasnije isplivala je informacija da ANB nije odobrila pristup tajnim podacima državnoj sekretarki MUP-a Dragani Kažanegri Stanišić iz redova Demokrata čiji suprug Šakoje godinama važi za bezbjednosno interesantnu osobu.

Kažanegra Stanišić  je nedavno gostujući na jednoj televiziji kazala da bi  „kada bi bila u prilici, očistila  ANB od temelja do krova onako kako mi to radimo u Ministarstvu unutrašnjih poslova“.  Njen stav podržao je i Bečić .

Ostalo je nerazjašnjeno i da li  su potezi koje vuče Janović, jedan od razloga  nedavne izjave šefa crnogorskog parlamenta Andrije Mandića da se rasformira sadašnja i napravi nova Agencija za nacionalnu bezbjednost.

“Bezbjednosni sistem Crne Gore je kontaminiran, ANB treba rasformirati i formirati novu službu koja će raditi za interes građana ove zemlje”, kazao je Mandić na sjednici Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „Crnih trojki”, stoji u Mandićevoj objavi na društvenoj mreži X.

Samo dan kasnije nakon što je Mandić saopštio da ANB treba rasformirati, ministri iz NSD-a Slaven Radunović, Budimir Aleksić, Simonida Kordić podržali su ipak predlog za imenovanje Janovića.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo