Povežite se sa nama

OKO NAS

MLADI NA SJEVERU: Fali svega, osim nezadovoljstva

Objavljeno prije

na

Mladi na sjeveru nezadovljni su načinom na koji se njihov „glas“ čuje u društvu, prilikama koje im se nude. Slobodno vrijeme provode, većinom,  po kafićima, a internet koriste uglavnom, za društvene mreže

 

Nezadovljni su uslovima u kojima žive,  sanjaju o statusu „sam svoj gazda“, a istovremno su  svjesni da su pred njima nepremostive barijere. To pokazuju rezultati  istraživanja, rađenog za potrebe izrade lokalnih akcionih planova za mlade u sjevernim opštinama.

Oko 67 odsto mladih, u Bijelom Polju, i preko 57, u Kolašinu,  žele da započnu sopstveni posao.  Glavne prepreke, smatraju ispitanici, su  nedostatak novca, nedovoljno  podrške lokalne uprave i države i malo praktičnih znanja i vještina. U skoro svim opštinama,  gdje je ankteiranje obavljeno, mladi smatraju da su za dobijanje posla vrlo bitne veze i lična poznanstva.

Lani,  u oktobru,  na evidenciji na evidenciji bjelopljskog Zavoda za zapošljavanje (ZZZ)  bilo je  657 mladih osoba, koje traže posao. Većina je žena i čak 238 sa završenim fakuletom.  U Rožajama je  najveći broj nezaposlenih među tom populacijom, sa završenim III i IV stepenom obrazovanja.  Na evidenciji mojkovačke kancelarije ZZZ je 120 nezaposlenih,  mlađih od 30 godina.

„Veliki broj anketiranih mladih razočarani su načinom zapošljavanja. Prema njihvom mišljenju, najveći problemi su zapošljavanje ‘preko veze’,  neuzimanje u obzir stručnosti pojedinaca, politička  pripadnost,  loše informisanje o slobodnim radnim mjestima…“- piše u LAPM Rožaja , koji važi do ove godine.

U  Mojkovcu  su deficitarna skoro sva zanimanja u građevinarstvu, sva zanatska zanimanja,  izuzev frizera, vozači poljoprivrednih mašina, konobari, visokokvalifikovani kuvari za rad u turizmu… Na evidenciji ZZZ u tom gradu,  među mladima je  tretnutno najviše diplomiranih ekonomista i mendžera u ekonomiji.

Istraživanje, u okviru kojeg je, anketirano 317 mladih Mojkovčanki i Mojkovčana, pokazalo je i da je toj  populaciji potrebno više informacija iz ZZZ,  računarski i jezički kursevi, edukativne i informativne radionice o načinima samozapošljavanja …

Više od trećine ispitanika u Kolašinu  ocijenili su da žive loše.  Uslovima života u Kolašinu zadovoljno je 26 odsto. Mladi i u tom gradu misle  da su za zaposlenje najvažnija lična poznastva.

Omladina Mojkovca, koja u opštini čine petinu stanovništva, prema rezultatima istraživanja, uzima najveće učešće u političkom angažovanju, o čemu svjedoči, kako se navodi u LAPM,   brojnost u podmladcima svih političkih partija na lokalnom nivou.         Prema tom dokumentu  trećinu odborničkih mjesta u lokalnom parlemntu zauzimaju mlađi od 30 godina.

Slobodno vrijeme, mladi na sjeveru, prema rezulatima anketa, najviše provode u ugostiteljskim objektima, sa prijateljima. Razloga za to je mnogo, a najvažniji su – malo  kulturnih sadržaja namijenjenih toj populaciji, nedostatak novca za putovanja, nepostojanje volonterskih organizacija…

Nepostojanje omladinskog kulturnog centra, loša informisanost o kulturnim dešavanjima, loša promocija domaćih talenata, kulturna ponuda neadekvatna mladima, nepromovisanje hobija, loša ponuda novih knjiga, nepostojanje pozorišta, slaba kulturna angažovanost na seoskom području, nedovoljno razvijena ekološka kultura kod mladih…To su probelmi, koje su naveli mladi u Rožajama.

Njihove vršnjake i vršnjakinje u Kolašinu najviše na interetu zanimaju muzika i  društvene mreže. Samo oko  19 odsto interent koristi za opšte informacije, a 12 odsto za informacije iz kulture i klađenje.

Alarmantni su i rezultati istraživanja koji se odnose na zdravstvenu zaštitu mladih. Većina ne koristi ili ne zna za savjetovalište namijenjeno njima, a pomoć ljekara  traže samo kada su prinuđeni. Za većinu ispitanika demotivišuće su gužve pred ambulantama i „slabo funkcionisanje sistema zakazivanja pregleda kod izabrannog doktora“.

„ Izjavili su da ne koriste usluge savjetovališta kako zbog nepovjerenja i(li) stida, i da su nedovoljno upoznati sa radom postojećih savjetovališta. Ukazali su da su glavni problemi u Rožajama bolesti zavisnosti, polne bolesti, bolesti poremećaja metabolizma, broj mladih ljudi koji voze u alkoholisanom stanju i nerijetko su povrijeđeni u saobraćajnim nesrećama“- objašnjeno je u LAPM.

Bjelopljsko, mojkovačko i kolašinsko savjetovalište, takođe su  slabo  posjećeni.  Pored neiformisanosti, ispitanicu su istakli tu zdravstvenu instituciju zaobilaze i zbog stida.  U LAPM  piše i  da nedostatak ljekarskog kadra u Kolašinu u velikoj mjeri utiču na nedovoljan kvalitet zdravstvene zaštite. Iako nemaju običaj da se  javljaju ljekaru i odlaze na redovne preglede više od  91 odsto ispitanika, u toj opštini, naveli da im je  zdravlje najvažnije.

Prema rezulatima anketa, u nekoliko gradova, kao razlog za kasno stupanje u brak, ispitanicu su naveli ekonomsku zavisnosti od porodice, nezaposlenost  i nemogućnosti odvojenog života.

Veliko je nezadovljstvo i mogućnostima za neformalno i stanjem u formalnom obrazovanju.  Čak 57 odsto  konsultovanih mladih Bjelopljaca smatraju da u tom gradu nema dovoljno oblika neformalnog obrazovanja za njih. Skoro četvrtina i ne zna za te mogućnosti. Preko 80 odsto ih je ocijenilo kako  je vrlo bitno dodatno usavršavanje kroz obuke koje nijesu dio formalnog obrazovanja .Loši uslovi u školama – loše opremljeni kabinet, nedostatak praktične nastave, nepostojanje asistenata za osobe sa invaliditetom tokom školovanja, nedostatak stručnih predmeta u školama…-probemi su koje ispitanici sa sjevera  vide u školskom sistemu.

U Rožajama smatraju da su prioriteti otvaranje Šumarskog fakulteta, izgradnja i otvaranje još jedne osnovne škole na gradskom području, povećanje broja stipendija, otvaranje novih smjerova u srednjim uvođenje vjeronauke, organizovanje besplatnih škola stranih jezika…

„ Mobilnost mladih, u smislu putovanja (obrazovnih, turističkih…) u druge zemlje je na jako niskom nivou. Mladi nemaju informacije o mogućnostima stipendiranja, učešća u međunarodnim seminarima, treninzima, poslovnim prilikama. Mladi koji ostaju u Kolašinu su učaureni u gradu i nemaju dovoljno informacija o dešavanjima u svijetu, novim trendovma, načinima uključivanja…“- piše u nacrtu LAPM.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo