Povežite se sa nama

OKO NAS

MLADI NA SJEVERU: Fali svega, osim nezadovoljstva

Objavljeno prije

na

Mladi na sjeveru nezadovljni su načinom na koji se njihov „glas“ čuje u društvu, prilikama koje im se nude. Slobodno vrijeme provode, većinom,  po kafićima, a internet koriste uglavnom, za društvene mreže

 

Nezadovljni su uslovima u kojima žive,  sanjaju o statusu „sam svoj gazda“, a istovremno su  svjesni da su pred njima nepremostive barijere. To pokazuju rezultati  istraživanja, rađenog za potrebe izrade lokalnih akcionih planova za mlade u sjevernim opštinama.

Oko 67 odsto mladih, u Bijelom Polju, i preko 57, u Kolašinu,  žele da započnu sopstveni posao.  Glavne prepreke, smatraju ispitanici, su  nedostatak novca, nedovoljno  podrške lokalne uprave i države i malo praktičnih znanja i vještina. U skoro svim opštinama,  gdje je ankteiranje obavljeno, mladi smatraju da su za dobijanje posla vrlo bitne veze i lična poznanstva.

Lani,  u oktobru,  na evidenciji na evidenciji bjelopljskog Zavoda za zapošljavanje (ZZZ)  bilo je  657 mladih osoba, koje traže posao. Većina je žena i čak 238 sa završenim fakuletom.  U Rožajama je  najveći broj nezaposlenih među tom populacijom, sa završenim III i IV stepenom obrazovanja.  Na evidenciji mojkovačke kancelarije ZZZ je 120 nezaposlenih,  mlađih od 30 godina.

„Veliki broj anketiranih mladih razočarani su načinom zapošljavanja. Prema njihvom mišljenju, najveći problemi su zapošljavanje ‘preko veze’,  neuzimanje u obzir stručnosti pojedinaca, politička  pripadnost,  loše informisanje o slobodnim radnim mjestima…“- piše u LAPM Rožaja , koji važi do ove godine.

U  Mojkovcu  su deficitarna skoro sva zanimanja u građevinarstvu, sva zanatska zanimanja,  izuzev frizera, vozači poljoprivrednih mašina, konobari, visokokvalifikovani kuvari za rad u turizmu… Na evidenciji ZZZ u tom gradu,  među mladima je  tretnutno najviše diplomiranih ekonomista i mendžera u ekonomiji.

Istraživanje, u okviru kojeg je, anketirano 317 mladih Mojkovčanki i Mojkovčana, pokazalo je i da je toj  populaciji potrebno više informacija iz ZZZ,  računarski i jezički kursevi, edukativne i informativne radionice o načinima samozapošljavanja …

Više od trećine ispitanika u Kolašinu  ocijenili su da žive loše.  Uslovima života u Kolašinu zadovoljno je 26 odsto. Mladi i u tom gradu misle  da su za zaposlenje najvažnija lična poznastva.

Omladina Mojkovca, koja u opštini čine petinu stanovništva, prema rezultatima istraživanja, uzima najveće učešće u političkom angažovanju, o čemu svjedoči, kako se navodi u LAPM,   brojnost u podmladcima svih političkih partija na lokalnom nivou.         Prema tom dokumentu  trećinu odborničkih mjesta u lokalnom parlemntu zauzimaju mlađi od 30 godina.

Slobodno vrijeme, mladi na sjeveru, prema rezulatima anketa, najviše provode u ugostiteljskim objektima, sa prijateljima. Razloga za to je mnogo, a najvažniji su – malo  kulturnih sadržaja namijenjenih toj populaciji, nedostatak novca za putovanja, nepostojanje volonterskih organizacija…

Nepostojanje omladinskog kulturnog centra, loša informisanost o kulturnim dešavanjima, loša promocija domaćih talenata, kulturna ponuda neadekvatna mladima, nepromovisanje hobija, loša ponuda novih knjiga, nepostojanje pozorišta, slaba kulturna angažovanost na seoskom području, nedovoljno razvijena ekološka kultura kod mladih…To su probelmi, koje su naveli mladi u Rožajama.

Njihove vršnjake i vršnjakinje u Kolašinu najviše na interetu zanimaju muzika i  društvene mreže. Samo oko  19 odsto interent koristi za opšte informacije, a 12 odsto za informacije iz kulture i klađenje.

Alarmantni su i rezultati istraživanja koji se odnose na zdravstvenu zaštitu mladih. Većina ne koristi ili ne zna za savjetovalište namijenjeno njima, a pomoć ljekara  traže samo kada su prinuđeni. Za većinu ispitanika demotivišuće su gužve pred ambulantama i „slabo funkcionisanje sistema zakazivanja pregleda kod izabrannog doktora“.

„ Izjavili su da ne koriste usluge savjetovališta kako zbog nepovjerenja i(li) stida, i da su nedovoljno upoznati sa radom postojećih savjetovališta. Ukazali su da su glavni problemi u Rožajama bolesti zavisnosti, polne bolesti, bolesti poremećaja metabolizma, broj mladih ljudi koji voze u alkoholisanom stanju i nerijetko su povrijeđeni u saobraćajnim nesrećama“- objašnjeno je u LAPM.

Bjelopljsko, mojkovačko i kolašinsko savjetovalište, takođe su  slabo  posjećeni.  Pored neiformisanosti, ispitanicu su istakli tu zdravstvenu instituciju zaobilaze i zbog stida.  U LAPM  piše i  da nedostatak ljekarskog kadra u Kolašinu u velikoj mjeri utiču na nedovoljan kvalitet zdravstvene zaštite. Iako nemaju običaj da se  javljaju ljekaru i odlaze na redovne preglede više od  91 odsto ispitanika, u toj opštini, naveli da im je  zdravlje najvažnije.

Prema rezulatima anketa, u nekoliko gradova, kao razlog za kasno stupanje u brak, ispitanicu su naveli ekonomsku zavisnosti od porodice, nezaposlenost  i nemogućnosti odvojenog života.

Veliko je nezadovljstvo i mogućnostima za neformalno i stanjem u formalnom obrazovanju.  Čak 57 odsto  konsultovanih mladih Bjelopljaca smatraju da u tom gradu nema dovoljno oblika neformalnog obrazovanja za njih. Skoro četvrtina i ne zna za te mogućnosti. Preko 80 odsto ih je ocijenilo kako  je vrlo bitno dodatno usavršavanje kroz obuke koje nijesu dio formalnog obrazovanja .Loši uslovi u školama – loše opremljeni kabinet, nedostatak praktične nastave, nepostojanje asistenata za osobe sa invaliditetom tokom školovanja, nedostatak stručnih predmeta u školama…-probemi su koje ispitanici sa sjevera  vide u školskom sistemu.

U Rožajama smatraju da su prioriteti otvaranje Šumarskog fakulteta, izgradnja i otvaranje još jedne osnovne škole na gradskom području, povećanje broja stipendija, otvaranje novih smjerova u srednjim uvođenje vjeronauke, organizovanje besplatnih škola stranih jezika…

„ Mobilnost mladih, u smislu putovanja (obrazovnih, turističkih…) u druge zemlje je na jako niskom nivou. Mladi nemaju informacije o mogućnostima stipendiranja, učešća u međunarodnim seminarima, treninzima, poslovnim prilikama. Mladi koji ostaju u Kolašinu su učaureni u gradu i nemaju dovoljno informacija o dešavanjima u svijetu, novim trendovma, načinima uključivanja…“- piše u nacrtu LAPM.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo