Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

REKONSTRUKCIJA I DRUGE PRIČE: Eksperti za vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

Teško je povjerovati da se pregovorima o rekonstrukciji Vlade brane principi, a ne bori za funkcije, pošto bi novi dogovor značio odustajanje od već dogovorenih principa i obećanja datih građanima. Opstanak na vlasti, za sada je jedina zajednička tačka u pregovorima parlamentarne većine

 

Pregovori o rekonstrukciji Vlade nastavljaju se. Na ovonedjeljnom sastanku predstavnika parlamentarne većine, sve partije vlasti, izuzev URA-e, su pri stanovištu da Vlada treba da bude politička, a ne ekspertska, kako je dogovoreno u septembru prošle godine Sporazumom trojice lidera pobjedničkih lista. Ekspertska Vlada je na neki način bila i garancija ostalih principa dogovorenih tim dokumentom, između ostalog da će Crna Gora ostati na sadašnjem međunarodnom kursu, imajući u vidu profil jedne od najvećih pobjedničkih lista (DF), koja se nerijetko drugačije izjašnjava. Iako sa međunarodnih adresa nema ocjena vezanih za eventualnu rekonstrukciju Vlade, ovih dana nerijetko se šalju poruke da je najbitnije da Crna Gora ostane na evropskom kursu.

Ovo je tek jedna u nizu kriza vlasti i pregovora oko  eventualne rekonstrukcije Vlade tokom njenih deset mjeseci trajanja.  Razlozi za rekonstrukciju, makar formalni, su bili različiti, a najčešće su se ticali  identitetskih pitanja, čime je nova vlast dodatno polarizovala društvo, umjesto obećanog „pomirenja“.  U pozadini procesa, jasno je od početka da je Demokratski front bio nezadovoljan modelom Vlade, odnosno činjenicom da nijesu uzeli učešće u njoj. Premijer Zdravko Krivokapić više puta je ponovio  da je to nezadovoljstvo umirivao tako što je kadrovima DF-a  omogućeno uhljebljivanje „po dubini“. Masovno. Do sada je međutim Krivokapić insistirao da Vlada mora biti ekspertska. Nakon ustoličenja mitropolita Joanikija, došlo je do približavanja Krivokapića i Fronta, ali u Fronta i Demokrata, zbog čega su jedina brana kršenju Sporazuma iz avgusta trenutno poslanici URA-e.

Iako se u dokumentu koji je premijer Krivokapić na ovonedjeljnom sastanku predočio predstavnicima parlamentrane većine, navodi da ,,glavno načelo strukturnog i kadrovskog unapređenja Vlade ostaje njen ekspertski karakter”, on je saopštio da mu je ,,prihvatljivo sve što se dogovori parlamentarna većina”. Koja  trenutno, izuzev Abazovićeve URA-e, ne drži do dogovora iz septembra o  ekspertskoj Vladi. Dodatni problem, koji otežava pregovaračku poziciju te partije, je činjenica da je upravo njen lider prvi prekršio model ekspertske Vlade, kada je ušao u nju kao potpredsjednik. To je sada jedan od argumenata onih koji žele političku Vladu.

Miloš Konatar, koji u ime URA-e učestvuje u pregovorima, kazao je ove sedmice da je pozicija potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića jedna od tri političke funkcije koje su podijeljene nakon izbora, kao što je politička funkcija premijera i predsjednika Skupštine. ,,Niko nije rekao da je Abazović kao ekspert i nestranačka ličnost u Vladi, već kao plod dogovora partija kada se partija formirala”.

On je ocijenio i da ako ne bude dogovora o rekonstrukciji, Vlada nastavlja da funkcioniše, sve dok joj se ne izglasa nepovjerenje. ,,To nije povezano sa predlozima za ili protiv rekonstrukcije”, kazao je.

Ostali lideri  vladajućih partija poziciju URA-e vide uglavnom kao „ucjenjivačku“. Niko, međutim, ne govori kako će se situacija, ukoliko ne bude dogovora, razriješiti.

,,Cilj je da se postigne dogovor. Imamo neprihvatljiva uslovljavanja”, kazao je lider DF-a Andrija Mandić. Predsjednik DNP-a i jedan od lidera DF-a Milan Knežević je kazao da je 38 poslanika na jednoj, a GP URA na drugoj strani. ,,Čini mi se da se ne vidi izlaz iz ove situacije”.

Demokrate se, ipak, nadaju dogovoru. ,,Ovo je koncept za koji se mi zalažemo, koji podržava 38 poslanika i premijer. Na korak smo od rješenja.  Došli smo da se borimo za principe, a ne za funkcije. Moramo da se dogovorimo oko principa. Vjerujem u dogovor”, rekao je Bogdanović.

Teško je povjerovati da se pregovorima o rekonstrukciji Vlade brane principi, a ne bori za funkcije, pošto bi  novi dogovor značio odustajanje od već dogovorenih principa i obećanja datih građanima. Opstanak na vlasti, za sada je jedina zajednička tačka.

U Krivokapićevom predlogu se navodi da izbori ne mogu riješiti političku krizu. ,,Narodna volja, iskazana 30. avgusta 2020. godine, treba da obezbijedi kontinuitet zajedničkog djelovanja tri koalicije do redovnih izbora 2024. godine. Sve razlike i sporna gledišta treba da budu u statusa moratorijuma. Učešće predstavnika manjinskih naroda u Vladi je osobito poželjno”, stoji u premijerovom dokumentu, o kom parlamentarna većina treba da se izjasni do kraja ove sedmice, odnosno do 10. oktobra.

Politički analitičar Dragiša Janjušević smatra da zahtjev Građanskog pokreta URA da rekonstruisana Vlada bude ekspertsko-nestranačka, može biti  nepremostiva prepreka u pregovorima, te da to može dovesti do toga da Vlada, iako nema podršku u parlamentu, nastavi da funkcioniše. On smatra da parlamentarna većina ne želi izbore.

,,Niko od subjekata parlamentarne većine neće se usuditi da krene na izbore i imaćemo ovakav status kvo koji nikome neće ići u prilog, a ponajmanje građanima”, smatra Janjušević.

Dio civilnog sektora smatra da su izbori jedino pošteno rješenje, do kojeg bi trebalo formirati prelaznu Vladu.

 

Krivokapićev predlog

U predlogu premijera Zdravka Krivokapića dostavljenom parlamentarnoj većini, navodi se  da bi  rekonstruisana Vlada  trebalo da ima tri potpredsjednika i 16 resora. ,,Eventualno povećanje broja resora može koincidirati sa ulaskom manjinskih partija u Vladu”, piše u predlogu.

Resori koji su se pokazali kao previše obimni za, kako je navedeno, dobro upravljanje, trebalo bi da se dijele na dva. To su – Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministartsvo kapitalnih investicija, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Nakon obavljenih razgovora, premijer će prezentovati svoje stavove i utiske o kandidatima, onim političkim subjektima koji su ih predložili”, navodi se u dokumentu.

Premijer je za sebe ostavio pravo da predlaže potpredsjednike, a u dokumentu se navodi i da bi aktuelni potpredsjednik (Abazović) bio prvi potpredsjednik Vlade.  Kandidate za ministre bi predlagala parlamentarna većina, a ,,premijer obavljao razgovore sa potencijalnim kandidatima”.

Milena PEROVIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo