Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REKONSTRUKCIJA I DRUGE PRIČE: Eksperti za vlast

Objavljeno prije

na

Teško je povjerovati da se pregovorima o rekonstrukciji Vlade brane principi, a ne bori za funkcije, pošto bi novi dogovor značio odustajanje od već dogovorenih principa i obećanja datih građanima. Opstanak na vlasti, za sada je jedina zajednička tačka u pregovorima parlamentarne većine

 

Pregovori o rekonstrukciji Vlade nastavljaju se. Na ovonedjeljnom sastanku predstavnika parlamentarne većine, sve partije vlasti, izuzev URA-e, su pri stanovištu da Vlada treba da bude politička, a ne ekspertska, kako je dogovoreno u septembru prošle godine Sporazumom trojice lidera pobjedničkih lista. Ekspertska Vlada je na neki način bila i garancija ostalih principa dogovorenih tim dokumentom, između ostalog da će Crna Gora ostati na sadašnjem međunarodnom kursu, imajući u vidu profil jedne od najvećih pobjedničkih lista (DF), koja se nerijetko drugačije izjašnjava. Iako sa međunarodnih adresa nema ocjena vezanih za eventualnu rekonstrukciju Vlade, ovih dana nerijetko se šalju poruke da je najbitnije da Crna Gora ostane na evropskom kursu.

Ovo je tek jedna u nizu kriza vlasti i pregovora oko  eventualne rekonstrukcije Vlade tokom njenih deset mjeseci trajanja.  Razlozi za rekonstrukciju, makar formalni, su bili različiti, a najčešće su se ticali  identitetskih pitanja, čime je nova vlast dodatno polarizovala društvo, umjesto obećanog „pomirenja“.  U pozadini procesa, jasno je od početka da je Demokratski front bio nezadovoljan modelom Vlade, odnosno činjenicom da nijesu uzeli učešće u njoj. Premijer Zdravko Krivokapić više puta je ponovio  da je to nezadovoljstvo umirivao tako što je kadrovima DF-a  omogućeno uhljebljivanje „po dubini“. Masovno. Do sada je međutim Krivokapić insistirao da Vlada mora biti ekspertska. Nakon ustoličenja mitropolita Joanikija, došlo je do približavanja Krivokapića i Fronta, ali u Fronta i Demokrata, zbog čega su jedina brana kršenju Sporazuma iz avgusta trenutno poslanici URA-e.

Iako se u dokumentu koji je premijer Krivokapić na ovonedjeljnom sastanku predočio predstavnicima parlamentrane većine, navodi da ,,glavno načelo strukturnog i kadrovskog unapređenja Vlade ostaje njen ekspertski karakter”, on je saopštio da mu je ,,prihvatljivo sve što se dogovori parlamentarna većina”. Koja  trenutno, izuzev Abazovićeve URA-e, ne drži do dogovora iz septembra o  ekspertskoj Vladi. Dodatni problem, koji otežava pregovaračku poziciju te partije, je činjenica da je upravo njen lider prvi prekršio model ekspertske Vlade, kada je ušao u nju kao potpredsjednik. To je sada jedan od argumenata onih koji žele političku Vladu.

Miloš Konatar, koji u ime URA-e učestvuje u pregovorima, kazao je ove sedmice da je pozicija potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića jedna od tri političke funkcije koje su podijeljene nakon izbora, kao što je politička funkcija premijera i predsjednika Skupštine. ,,Niko nije rekao da je Abazović kao ekspert i nestranačka ličnost u Vladi, već kao plod dogovora partija kada se partija formirala”.

On je ocijenio i da ako ne bude dogovora o rekonstrukciji, Vlada nastavlja da funkcioniše, sve dok joj se ne izglasa nepovjerenje. ,,To nije povezano sa predlozima za ili protiv rekonstrukcije”, kazao je.

Ostali lideri  vladajućih partija poziciju URA-e vide uglavnom kao „ucjenjivačku“. Niko, međutim, ne govori kako će se situacija, ukoliko ne bude dogovora, razriješiti.

,,Cilj je da se postigne dogovor. Imamo neprihvatljiva uslovljavanja”, kazao je lider DF-a Andrija Mandić. Predsjednik DNP-a i jedan od lidera DF-a Milan Knežević je kazao da je 38 poslanika na jednoj, a GP URA na drugoj strani. ,,Čini mi se da se ne vidi izlaz iz ove situacije”.

Demokrate se, ipak, nadaju dogovoru. ,,Ovo je koncept za koji se mi zalažemo, koji podržava 38 poslanika i premijer. Na korak smo od rješenja.  Došli smo da se borimo za principe, a ne za funkcije. Moramo da se dogovorimo oko principa. Vjerujem u dogovor”, rekao je Bogdanović.

Teško je povjerovati da se pregovorima o rekonstrukciji Vlade brane principi, a ne bori za funkcije, pošto bi  novi dogovor značio odustajanje od već dogovorenih principa i obećanja datih građanima. Opstanak na vlasti, za sada je jedina zajednička tačka.

U Krivokapićevom predlogu se navodi da izbori ne mogu riješiti političku krizu. ,,Narodna volja, iskazana 30. avgusta 2020. godine, treba da obezbijedi kontinuitet zajedničkog djelovanja tri koalicije do redovnih izbora 2024. godine. Sve razlike i sporna gledišta treba da budu u statusa moratorijuma. Učešće predstavnika manjinskih naroda u Vladi je osobito poželjno”, stoji u premijerovom dokumentu, o kom parlamentarna većina treba da se izjasni do kraja ove sedmice, odnosno do 10. oktobra.

Politički analitičar Dragiša Janjušević smatra da zahtjev Građanskog pokreta URA da rekonstruisana Vlada bude ekspertsko-nestranačka, može biti  nepremostiva prepreka u pregovorima, te da to može dovesti do toga da Vlada, iako nema podršku u parlamentu, nastavi da funkcioniše. On smatra da parlamentarna većina ne želi izbore.

,,Niko od subjekata parlamentarne većine neće se usuditi da krene na izbore i imaćemo ovakav status kvo koji nikome neće ići u prilog, a ponajmanje građanima”, smatra Janjušević.

Dio civilnog sektora smatra da su izbori jedino pošteno rješenje, do kojeg bi trebalo formirati prelaznu Vladu.

 

Krivokapićev predlog

U predlogu premijera Zdravka Krivokapića dostavljenom parlamentarnoj većini, navodi se  da bi  rekonstruisana Vlada  trebalo da ima tri potpredsjednika i 16 resora. ,,Eventualno povećanje broja resora može koincidirati sa ulaskom manjinskih partija u Vladu”, piše u predlogu.

Resori koji su se pokazali kao previše obimni za, kako je navedeno, dobro upravljanje, trebalo bi da se dijele na dva. To su – Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministartsvo kapitalnih investicija, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Nakon obavljenih razgovora, premijer će prezentovati svoje stavove i utiske o kandidatima, onim političkim subjektima koji su ih predložili”, navodi se u dokumentu.

Premijer je za sebe ostavio pravo da predlaže potpredsjednike, a u dokumentu se navodi i da bi aktuelni potpredsjednik (Abazović) bio prvi potpredsjednik Vlade.  Kandidate za ministre bi predlagala parlamentarna većina, a ,,premijer obavljao razgovore sa potencijalnim kandidatima”.

Milena PEROVIĆ   

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OŽIVLJAVANJE PRAVOSUĐA: Deblokada počela od Ustavnog suda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović (PES) tražio je nedavno od šefa Skupštine Andrije Mandića (ZBCG) da se hitno pokrene dijalog unutar parlamentarne većine, ali i organizuju uporedni sastanci s opozicijom o popuni ključnih pozicija u pravosuđu – jednog mjesta u Ustavnom sudu, tri u Sudskom savjetu, te pozicije vrhovnog državnog tužioca (VDT)

 

Poslanici Skupštine Crne Gore su u drugom krugu sa 56 glasova izabrali Faruka Resulbegovića za sudiju Ustavnog suda. Tako je omogućeno da Ustavni sud, poslije višegodišnje krize, ponovo radi u punom sastavu, sa sedam sudija.

Lokalni izbori prošle godine pokazali su neophodnost funkcionalnog Ustavnog suda (US). Četiri opštine nisu mogle da proglase rezultate izbora i formiraju vlast  nakon što su odbijene žalbe, podnijete opštinskoj izbornoj komisiji, došle do Ustavnog suda. US nije mogao  odlučiti po žalbama jer je nekoliko mjeseci ranije ostao bez kvoruma za odlučivanje, sa samo troje sudija.

Nakon mnogo odugovlačenja i pritisaka međunarodne zajednice, prije svega Evropske komisije (EK), početkom ove godine izabrano je troje sudija US.  Poslanici su  izabrali  Snežanu Armenko, Momirku Tešić i Draganu Đuranović. Alija Beganović i Faruk Resulbegović nijesu dobili dovoljan broj poslaničkih glasova. Izabrane sudije bile su kompromis između tehničke Vlade,  Dritana Abazovića, i velikih koalicija okupljenih oko Demokratske partije socijalista (DPS), Za budućnost Crne Gore i Demokrata.

Kako nije izabran sedmi sudija, Ustavni sud u nekim slučajevima nije mogao  imati većinu. Tako u slučaju ukaza bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da raspusti Skupštinu, Ustavni sud nije mogao da se izjasni da li je on  prekršio Ustav. Odluka o ocjeni ustavnosti izostala jer je troje sudija glasalo da je riječ o pojedinačnom pravnom aktu, a troje  je  bilo protiv.

“Ustavni sud Crne Gore, u sastavu: predsjednik Budimir Šćepanović i sudije – Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Momirka Tešić, u predmetu U-II broj 11/23, nije donio Odluku, jer predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom propisanu potrebnu većinu”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

Nakon  formiranja nove vlasti, lideri vladajuće koalicije istakli su da je reforma pravosuđa prioritet.  Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina (54) u prvom krugu, ili tropetinska (49) u drugom. Ubrzo je pokrenuta  procedura i na red je ponovo došlo glasanje o rukovodiocu ulcinjskog tužilaštva Faruku Resulbegoviću. Bošnjačka stranka (BS)  je tražila da sedmi član US bude Bošnjak. Lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović, je kazao da  Bošnjaka nema u Sudskom i Tužilačkom savjetu, Državnoj revizorskoj instituciji, Centralnoj banci Crne Gore… “Da li Bošnjak može da vjeruje u institucionalni i pravni sistem Crne Gore? Pozivam vas da ne glasate za sedmog sudiju, nego da otvorimo dijalog”, rekao je Ibrahimović.

Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj, ocijenio je da je funkcionalan Ustavni sud prioritet. Kaže da je iznenađen stavovima Bošnjačke stranke. “Nešto što pripada manjinama ne pripada po difoltu najjačoj manjinskoj starnci. U suprotnom bi u našim dokumentima pisalo da ta mjesta pripadaju BS-u”, smatra Camaj.

Skupština je u drugom krugu, glasovima 56 poslanika izabrala Ruselbegovića za sedmog sudiju Ustavnog suda. Uzdržani su bili poslanici iz redova Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke. Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić objasnio je stav DPS: “Upravo iz odgovornosti prema politici multietničke demokratije u Crnoj Gori. Ta odgovornost pripada predstavnicima manjinskih naroda, a ton na današnjoj sjednici je pokazao da saglasnosti nema”.

Poslanik sa liste vladajuće i najjače partije u ovom sazivu Pokreta Evropa sad Seid Hadžić, kazao je da je on Bošnjak i da će se uvijek boriti da predstavnici tog naroda budu na  pozicijama gdje se odlučuje. Tvrdi da je nezadovoljan što „izvjesni period“ u Ustavnom sudu neće biti Bošnjaka. „Ali, nije problem u današnjem kandidatu, nego u prethodnih šest. Mizerno je pričati oko kvota za manjine. Ne interesju me kvote, ako imamo stabilne kandidate – zašto ne bi bilo sedam kandidata koji su Albanci, koji su Bošnjaci”, upitao je.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ohrabrujuće su brojne reakcije osude knjige ratnog zločinca Vojislava Šešelja o Draginji Vuksanović Stanković, bivšoj poslanici i liderki SDP. Ali treba poslušati savjet bivšeg premijera Duška Markovića i “tvrdo upamtiti ko nije osudio ovaj sramni napad”.  Pa ne zaboraviti ni ko je  otćutao  mnoge ranije slične napade. I koje su politike izrodile raznorazne šešelje, a koje ih još podržavaju

 

Da, nevjerovatno je što je knjiga sa takvim naslovom uopšte ugledala svjetlost dana, primijetili su neki.  Nije prva koju je isti autor, ratni zločinac, sa raznim vulgarnim naslovima  lansirao u javni prostor. Autor  je odavno  upisan u mračne i krvave stranice regionalne istorije: Vojislav Šešelj,  predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) i haški osuđenik. Naslov njegovog uratka, objavljenog ove godine,  nije za pristojne, a kamoli profesionalne medije.  Pa ni sa mnogo zvjezdica..  Ovoga puta ne meti je bivša poslanica i liderka Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković.

Knjigu je  izdala Šešeljeva izdavačka kuća Velika Srbija, a zavedena je u Narodnoj biblioteci Srbije, sa tiražom od hiljadu primjeraka i predmetnom odrednicom – Srbi – Progoni – Crna Gora – 21. v.  Prije tri godine, u julu 2020 godine, ista izdavačka kuća izdala je Šešeljevu knjigu sličnog naziva. Meta je tada bila Aleksandra Jerkov, funkcionerka tamošnje Demokratske stranske. Ta stranka i Stranka slobode i pravde tada su zahtijevale od srpskog tužilaštva da hitno zabrani njenu distribuciju i prodaju. Ništa. Šešelj je nastavio. Na meti njegovih uradaka prethodno su bili i pokojna predsjednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) Biljana Kovačević – Vučo, funkcionerka Stranke slobode i pravde Marinika Tepić, lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak

Jerkov je prije objavljivanja Šešeljeve knjige prijavila prijetnje koje je dobila od lidera SRS. Ona je saopštila tada da je “ohrabruje međunarodna i domaća podrška”, ali da ona ne može da “zameni to što nadležni već treći dan ne reaguju na pretnje”. Šešelj joj je uputio prijetnje putem društvene mreže Tviter pošto se javno upitala zašto lideru radikala ni godinu dana posle pravosnažne presude za ratne zločine nije oduzet poslanički mandat u Skupštini Srbije.

I Draginja Vuksanović Stanković je prije objavljivanja posljednjeg Šešeljevog naslova, bila na njegovoj meti.  Zbog uvreda koje je na njen račun  saopštio u programu beogradske TV Hepi u januaru 2022, televizije koja je pod kontrolom Šešeljevog nekadašnjeg partijskog saborca,  danas predsjednika Srbije Aleksandra Vučića,  Agencija za elektronske medije (AEM) je privremeno zabranila emitovanje programa te televizije u Crnoj Gori.

Objavljivanje Šešeljeve knjige o Vuksanović Stanković naišlo je na brojne osude u Crnoj Gori. Reakcije su stigle sa gotovo svih adresa.  Oglasile su se partije na vlasti, ministri, predsjednik države, opozicione partije, civilni sektor…Pokrenuta je i  onlajn peticija kojom se od ministra spoljnih poslova Crne Gore Filipa Ivanovića traži da uputi protestnu notu Srbiji zbog objavljenje knjige Vojislava Šešelja sa uvredljivim, mizoginim naslovom.

“Ovo je nažalost samo posljednji u nizu primjera Šešeljevih vulgarnih i uvredljivih javnih objava. On je i prije gospođe Vuksanović-Stanković na sličan način pokušavao da našteti i ženama prisutnim u javnom životu Srbije, političarkama, novinarkama i aktivistkinjama koje mu nijesu bile po volji, uključujući i Povjerenicu za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije koja je više puta kritikovala njegove ispade kao nezakonite. Tačno je i da se Šešelj jednako vulgarno obrušavao i na svoje neistomišljenike, muškarce, kako iz Srbije tako i iz inostranstva”, navodi se u saopštenju  Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP).

Ove organizacije  ističu da “koliko god Šešelj bio personalno groteskna i primitivna figura, ne smije se potcijeniti da je on suštinski na vlasti u Srbiji i da ima sistemsku medijsku i drugu podršku države, što i ovaj i sve prethodne slučajeve čini još ozbiljnijim”.

Takođe, ocjenjuju da “brojnost negativnih reakcija na crnogorskoj javnoj sceni povodom ovog događaja “ohrabruje”.

Primijećena su, međutim, i neka ćutanja.  Nakon što se predsjednik parlamenta i jedan od lidera ZBCG nije oglasio ovim povodom, reagovao je DPS tvrdeći da je to ćutanje odobravanje.

„Postoje stvari koje se ne komentarišu i koje su ispod svakog nivoa a to je situacija u kojoj se u knjizi Vojislava Šešelja pominje bivša poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković” kazao je kasnije  Mandić upitan da to prokomentariše, Šešeljevo djelo. “Gospođa Vuksanović Stanković se više ne bavi politikom i primijetio sam da pojedini to sada žele da nametnu kao temu. Ovolika povika u Crnoj Gori je želja što više nametnuti tu temu ne vodeći računa o ugledu gospođe Vuksanović Stanković. Niti ću to čitati niti ću to komentarisati. Ja ne želim da namećem tu temu i ponavljam, to je ispod nivoa komentarisanja”, preczirao je Mandić

Na portalu Borba, koji se vezuje za bivši Demokratski front, međutim, više nego komentarišu Šešeljevu knjigu. Oni su nakon reakcija i osuda Šešeljevog uratka, objavili i njegovu izjavu tim povodom i dali mu priliku da dodatno vrijeđa bivšu poslanicu SDP-a.  Na kraju teksta ogradili su se konstatcijom da Šešeljev stav „nije stav redakcije“. Šteta je, naravno, učinjena.

Zanimljive su i reakcije koje su došle iz Demokratske partije socijalista. Iz te partije su kazali da nije prvi put da autor tog ogavnog nedjela napada na ono, u Crnoj Gori, najsvetije – ženu, i to ne bilo koju nego jednu iz reda onih koji su život podredile odbrani vlastite kuće i njenog dostojanstva od „ovih i ovakvih, jadnih i bijednih, kakav je ovaj mrzitelj svega crnogorskoga“.

Neki od napada na “ono najsvetije – ženu”, dolazili su iz krugova bliskih upravo dugogodišnje partije na vlasti. Uz gromoglasno ćutanje poslanika i funkcionera te partije.  Poput slučaja Vanje Ćalović Marković, recimo.

Interesantan je i savjet bivšeg DPS premijera Duška Markovića, nekadašnjeg dugogodišnjeg šefa tajne službe:“… Da manje bilježimo ko je dao podršku Draginji, već dobro i tvrdo da upamtimo ko nije osudio ovaj sramni napad”.

Ohrabrujuće su brojne reakcije osude knjige ratnog zločinca Vojislava Šešelja o Draginji Vuksanović Stanković, bivšoj poslanici i liderki SDP. Ali treba poslušati Markovića i “tvrdo upamtiti ko nije osudio ovaj sramni napad”. I ne zaboraviti ko je  otćutao  mnoge ranije slične napade. I koje su politike izrodile raznorazne šešelje, a koje ih još podržavaju.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo