Povežite se sa nama

Izdvojeno

DRŽAVA SE OGLUŠILA NA NAJAVU UBISTVA ŠEJLE BAKIJE: Gorka poruka žrtvama nasilja

Objavljeno prije

na

Prema jednom od istraživanja, u okviru programa Podrška antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti, svaka druga žena u Crnoj Gori tokom života preživjela je neku vrstu nasilja. Mnoge o strahotama koje doživljavaju još uvijek ćute. Institucije su ih u ćutnju, kroz primjer Šejle Bakije, otjerale još snažnije i dublje

 

Šejla Bakija, devetnaestogodišnjakinja koju je 30. septembra svirepo ubio bivši nevjenčani muž Ilir Đokaj, nije ćutala na nasilje koje je trpjela. Tražila je od države da je zaštiti od prijetnji koje je dobijala. Uzalud.

Zato što nije htjela da obnovi vanbračnu zajednicu sa njim, Đokaj (28) je, na terasi porodičnog doma Bakije, ispod dukserice izvadio pištolj, a potom više puta pucao u nju. Naočigled dijela njene porodice. Teško je ranio i njenog oca Šabana koji se sada bori za život.

Nakon zločina, ubica je pet dana bježao policiji. Prijeti mu zatvorska kazna do 40 godina, Više državno tužilaštvo (VDT) tereti ga za krivično djelo – teško ubistvo.

Ova tragedija je uznemirila javnost. Ispred zgrade policije u Tuzima održan je i mirni protest. Simbolično, trajao je tačno 19 minuta. Organizatori, NVO Pokret za razvoj Tuzi i Centar za ženska prava, zatražili su hitno pokretanje istrage o ubistvu Bakije.

Ona je, u prijavi Upravi policije (UP) 26. avgusta, opisala kako ju je Đokaj maltretirao i kako joj je prijetio. ,,Ni na nebu, ni na zemlji neće bit’ drugoga. Neću ti dat’ da se udaš za drugoga! Proliće se krv za ove stvari, život ti je u mojim rukama”, izgovorio je dok joj je nasilno upao u kuću. Svemu su prisustvovala njena maloljetna braća i sestre.

U prijavi je kazala – Zbog svega što mi radi Ilir Đokaj, osjećam se ugroženo i strahujem za svoju sigurnost.

Sa time je upoznat dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Podgorici koji se izjasnio da u konkretnom događaju nema elemenata bića krivičnog djela. Đokaj je, dan nakon prijave, lišen slobode zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti nasilja u porodici – prijetnja napadom, a odmah potom i priveden nadležnom sudiji za prekršaje na dalje postupanje.

Đokaj, inače, ima nasilničku prošlost.

Prije četiri godine je procesuiran zbog sumnje da je izvršio krivično djelo „neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. U septembru 2019. godine, presudom Osnovnog suda u Podgorici, osuđen je na 240 sati rada u javnom interesu i bio je obavezan da uplati 500 eura Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore. Tada mu se, zajedno sa bratom Agronom, sudilo se jer su u martu te godine u Tuzima, kako piše u presudi, vršenjem nasilja prema drugom, drskim i bezobzirnim ponašanjem, ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir.

Niko od nadležnih u institucijama koje su bile dužne da zaštite Šejlu Bakiju nije uzeo u obzir sve pomenute činjenice.

Tužilac iz ODT-a nije bio upoznat sa bezbjednosnom procjenom ličnosti, niti kaznenom evidencijom Đokaja. To je utvrdila naknadna istraga Višeg državnog tužilaštva (VDT), koje je bilo dužno da obavi detaljnu provjeru postupanja ODT-a.

Sem toga, ODT je u potpunosti zanemarilo Istanbulsku konvenciju koju je država Crna Gora potpisala 2011. godine, a koja kriminalizuje psihološko nasilje nad ženama i uhođenje. Portparol tog tužilaštva Vukas Radonjić, u gostovanju na Televiziji Crne Gore (RTCG), opravdao je postupanje tužioca, kazavši da je donio u potpunosti pravilnu i zakonitu odluku kada je u avgustu odlučivao po prijavi Šejle Bakije. Tek je usputno ukazao na neusaglašenost zakona međusobno, i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici sa Krivičnim zakonikom (KZ) i sa Istanbulskom konvencijom. Nije odgovorio na pitanje Monitora zbog čega je, pri odlučivanju u vezi sa prijavom Bakije, u potpunosti zanemarena Istanbulska konvencija.

Pravnik Budislav Minić je na svom Fejsbuk profilu napisao da, iz prakse crnogorskih sudova u brojnim sudskim postupcima, pa i u postupku u vezi sa prijavom Bakije, spoznaje nepoznavanje i neprimjenjivanje osnovnih obavezujućih normi Ustava Crne Gore. „Neoprostivo je da tužioci ne znaju da su bili dužni da neposredno primijene Istanbulsku konvenciju, jer ih na to obavezuje član devet Ustava Crne Gore u slučaju kada ta konvencija odnose uređuje drukčije od (i, po kazivanju portparola ODT-a) manjkavog unutrašnjeg zakonodavstva.”

Advokat Damir Rebronja za Monitor ističe da problem postaje evidentan nakon prijave nasilja, i to na relaciji policija – tužilaštvo. „Tužilac ne vidi ispred sebe žrtvu i ne može da ocijeni koliko je prijava ozbiljna. Morao bi da čuje osobu koja prijavljuje nasilje, kasnije i da sasluša okrivljenog, i utvrdi koliko su prijetnje ozbiljne.”

On nije saglasan sa stavom ODT-a da je Zakon o zaštiti od nasilja u porodici lex specialis (poseban zakon koji mijenja opšti zakon u određenim situacijama) u odnosu na Krivični zakonik. „Zakon o zaštiti od nasilja u porodici bi mogao biti lex specialis samo u odnosu na Zakon o javnom redu i miru.“

Kako objašnjava, termin ‘prijeti napadom’ iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici bi trebalo shvatiti kao neku radnju koja izaziva nesigurnost člana porodice. „Tu se radi o subjektivnom osjećaju žrtve. Često se u svađi koriste izrazi ‘ubiću te’, ‘uništiću te’, ‘udariću te’. Takve reakcije najčešće su samo prazne riječi, ali po mom mišljenju, trebalo bi da se smatraju prijetnjom za koju se odgovara prekršajno. Međutim, kada nekoj osobi uputite riječi ‘Proliće se krv za ovu stvar, život ti je u mojim rukama’, a osoba to ozbiljno shvati, i u policiji izjavi da strahuje za život – tu više nema nesigurnosti, već postoji ozbiljno narušavanje duševnog integriteta, drugim riječima- nema govora o prekršaju, izvršeno je krivično djelo.”

Ni Uprava policije (UP) nije se pokazala boljom od ODT-a, jer njeni službenici nijesu preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti. Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima Crne Gore, oni su, u cilju sprečavanja izvršenja krivičnog djela ili prekršaja, obavezni da privremeno oduzmu predmet ako okolnosti slučaja, priroda i svojstva predmeta ukazuju da je predmet namijenjen za izvršenje krivičnog djela ili prekršaja, ili ako je to neophodno radi zaštite opšte bezbjednosti. Zbog čega nakon prijave Bakije nijesu potom pretresli Đokaja zbog mogućeg posjedovanja oružja, Monitoru nije objašnjeno iz UP-e.

„Riječ je o ozbiljnom kršenju zakona i protokola koje treba da ispita Sektor za unutrašnju kontrolu i koje zahtijeva utvrđivanje i otklanjanje uzroka takvog (ne)postupanja, uz obaveznu individualnu odgovornost, kako se takva situacija ne bi ponovila”, kaže za Monitor izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.

Prema njenim riječima, činjenica da je VDT utvrdilo da nadležni tužilac nije imao bezbjednosnu procjenu i uvid u kaznenu evidenciju osumnjičenog, kada je kvalifikovao djelo, govori o traljavosti u usmjeravanju i vođenju istrage i prikupljanju informacija potrebnih za tužlačku ocjenu djela, koja pada i na teret tužilaštva i na teret policije. „Nadalje, propust da se obavi pretres mjesta stanovanja osumnjičenog, inače povratnika kada je u pitanju nasilničko ponašanje, radi mogućeg posjedovanja oružja, predstavlja neodgovornost i diletantizam”, napominje Raičević.

Nije Šejla Bakija jedina žrtva nasilja koju je sistem iznevjerio.

Ivanu Premović (38) prošle godine je u Beranama ubio muž, u kući, pred djecom. Iznervirao se jer je vidio kako „besposleno sjedi na kauču”. Radio je kao policajac i vrlo brzo je iz zatvora prebačen u psihijatrijsku bolnicu Dobrota u Kotoru. Kako stvari sada stoje, vjerovatno će biti oslobođen kroz par godina. Djeca su sada prepuštena babi i djedu, koji su stari i slabih primanja, i do skoro nisu imali ni socijalnu pomoć.

„Imamo dosta primjera da policija ne vrši nadzor nad zaštitinim mjerama za koje je nadležna, već se isključivo oslanja na informacije koje dobija od žrtava. To nije dovoljno, jer mnoge žrtve misle da su prijavom policiji riješile mnoge probleme”, kaže Maja Raičević.

Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević saopštila je na protestu u Tuzima da se, kroz svoj rad, već 20 godina suočavaju sa tragedijama poput Bakijine, makar jednom godišnje.

Prema jednom istraživanju Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Direkcije za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava u okviru programa Podrška antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti, svaka druga žena u Crnoj Gori tokom života preživjela je neku vrstu nasilja.

Mnoge ćute o strahotama koje doživljavaju. Institucije su ih u ćutnju, kroz primjer Šejle Bakije, otjerale još snažnije i dublje.

Andrea JELIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo