Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Novi krug vakcinacije

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori i Evropi zvanično je preporučena treća tzv. buster doza vakcine protiv korona virusa. Dok trećina stanovništva Crne Gore i dalje vjeruje u teorije zavjere o vakcinama, korona ne posustaje – u septembru je od virusa umrlo 197 osoba, a za prvih šest dana ovog mjeseca 42 ljudi

 

Vakcinacija trećom dozom vakcine protiv korona virusa u Crnoj Gori počela je ove nedjelje. U utorak i srijedu 656 građana je primilo treću tzv. buster dozu.

Primjenu treće, najmanje pet mjeseci od primanja druge doze, preporučilo je u subotu Nacionalno stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju. Građanima starijim od 60 godina preporučeno je da kao buster dozu prime Fajzerovu vakcinu nezavisno od toga koju su vakcinu prethodno primili. Osobe mlađe od 60 godina mogu se vakcinisati Fajzerom ili istom vrstom vakcine koji su prethodno primile. A posebno osjetljive grupe treću dozu mogu primiti već dva mjeseca nakon druge. Treću dozu ne moraju da primaju oni koji su preboleli kovid nakon što su revakcinisani.

Evropska medicinska agencija (EMA) odobrila je u ponedjeljak davanje treće doze vakcine kompanije Fajzer-Biontek osobama od 18 godina i starijim. EMA je navela da davanje ,,buster” doze može da dođe u obzir najmanje šest mjeseci poslije druge doze. Kad je riječ o osobama sa izrazito oslabljenim imunim sistemom, EMA je navela da podržava davanje treće doze vakcine Fajzer-Biontek ili vakcine kompanije Moderna najmanje 28 dana nakon primanja druge doze. Objavljeno je i da je rizik od srčanih ili drugih oboljenja kao nuspojave veoma rijedak nakon pojačane doze, gotovo nepoznat i da se  pažljivo prati.

Istraživanja, kao što je nedavno objavljeno južnokalifornijskog istraživačkog centra Kaiser Permanentea (KPSC) govore da je vakcina Fajzer 90 odsto efikasna u spriječavanju hospitalizacija prvih šest mjeseci nakon primanja obje doze, čak i kod visoko prenosivog delta soja korone. Međutim, efikasnost vakcine vremenom značajno slabi pa nakon sedam mjeseci pada na samo 47odsto zaštite.

U Crnoj Gori vakcinacija prioritetnih grupa počela je 20. februara, a masovna imunizacija 4. maja. Dosada je revakcinisano 47,4 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno 35 odsto ukupne populacije. Do početka ove sedmice  potrošeno je oko 56 odsto doza nabavljenih vakcina (AstraZenekom, Sputnjik V, Sinofarmom i Fajzerom) – 464.087. Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da je do sada u Crnu Goru stiglo 820.000 doza. Iz Montefarma su objavili da je u njihovim skladištima pohranjeno ukupno 64.194 doze Fajzer vakcina, kojima rok trajanja ističe početkom sljedeće godine, zatim da Sinofarmovih vakcina kojima rok ističe 15. marta 2023. godine ima još 200.000, a onih koje se mogu upotrebljavati do 29. maja 2023. ima 24.750 doza. Kada je u pitanju AstraZeneka, na raspolaganju je 6.300 doza, čiji je rok upotrebe do 31. oktobra.

Mnogi još čekaju ili se dvoume da prime i prvu dozu.  Pomoćnik direktora Opšte bolnice u Baru, epidemiolog Zoran Vojinović za Pobjedu je objasnio da je 85 odsto hospitalizovanih pacijenata nevakcinisano, dok ih je među vakcinisanima 15 odsto. U ovoj bolnici, kazao je Vojinović, od pacijenata kod kojih je zbog komplikacija sa korona virusom došlo do smrtnog ishoda 90 jodsto je bilo nevakcinisano, dok je među preminulima deset procenata imunizovanih građana i to, uglavnom, starije životne dobi: ,,Nijesmo imali slučaj, barem kod nas u barskoj bolnici, da je vakcinisana osoba mlađa od 60 godina umrla. Iako vakcina štiti od teže kliničke slike i smrtnog ishoda, ne možete očekivati kod osobe od 85 godina adekvatan imuni odgovor u svim slučajevima”, izjavio je Vojinović.

Da čak trećina građana Crne Gore vjeruje u teorije zavjere o Korona virusu, pokazalo je najnovije istraživanje Ipsosa. ,, Činjenica da 33 odsto stanovnika vjeruje u nešto što je u najvećem broju slučajeva posledica izmišljotina na internetu i društvenim mrežama, što definitivno nema nikakve veze sa naučnim podacima, dokazima i situaciju na terenu, može imati i ostaviti posledice kada se radi o ponašanju i donošenju odluka”, izjavio je ispred UNIDEFA epidemiolog Senad Begić.

S teorijama zavjere susreću se i na globalnom planu. Jutjub je nedavno zabranio snimke koji tvrde da su vakcine odobrene od zdravstvenih vlasti neefikasne i opasne. Države pribjegavaju restriktivnim mjerama da bi ,,nagovorile” građane da se vakcinišu. Tako je Vlada Slovenije donijela odluku o obaveznoj vakcinaciji državnih službenika, s ciljem da se ta odluka proširi i  na druge kategorije stanovništva kako bi se 70 odsto populacije vakcinisalo. Ustavni sud ove zemlje privremeno je suspendovao Vladinu odluku ocjenivši da se njome krše radna prava.

Mimo teorija zavjere i rasprave o uskraćivanju sloboda, korona i dalje žestoko upozorava – tokom septembra od posljedica korona virusa u Crnoj Gori preminulo je 197 osoba. Najviše preminulih zabilježeno je 3. septembra kada je u jednom danu umrlo 15 pacijenata. Tokom prošlog mjeseca među umrlim bilo i mlađih ljudi, poslednjeg dana septembra preminuo je i pacijent od 37 godina, a najmlađi, u septembru, preminuli imao je 28 godina. Prvih šest dana ovog mjeseca od korona virusa preminulo je 42 ljudi.

 

Sputnjika još nema

Partner Vlade Crne Gore za nabavku ruskih vakcina Sergej Boljević najavio je da bi u Crnu Goru u narednom periodu trebalo da stigne 150.000 doza Sputnjik lajt (Sputnik light) vakcine. Boljević i crnogorski zvaničnici su  već nekoliko puta najavljivali dolazak ove ruske vakcine. Međutim, u Crnu Goru je do sada stigao samo mali dio od obećanog.

Sredinom februara, kao donacija Srbije, stigao je prvi kontingent od 2.000 doza Sputnik V protiv virusa korona, a dvije sedmice kasnije isto toliko. Krajem februara i početkom marta ministarka zdravlja Crne Gore Jelena Borovinić Bojović dočekala je dva kontigenta od po 5.000 ruskih vakcina Sputnjik V i kazala da je to dio od ukupno 50.000 doza koje je Vlada kupila od Rusije. Ostalih 40.000 nije stiglo. Ređala su se samo  su samo obećanja da desetine hiljada ruskih vakcina uskoro dolaze.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još pregleda podatke o ruskoj antikovid vakcini Sputnjik V kako bi je eventualno odobrila za hitnu upotrebu. U u skladu sa tim,  iz Nacionalnog savjetodavnog tijelo za imunizacije (NITAG) nijesu dali preporuku Ministarstvu zdravlja o uvođenju ruskih vakcina „sputnjik v“ i „sputnjik lajt“ u proces imunizacije stanovništva protiv virusa korona. ,,Nemamo dovoljno dokumentovanih podataka na osnovu kojih bi dali mišljenje o uvođenju ‘sputnjik’ vakcine u Crnoj Gori. Dali smo preporuku da se uvoze samo vakcine odobrene od strane Evropske agencije za ljekove ili prekvalifikovane od Svjetske zdravstvene”, kazali su iz NITAG-a.

Zastrašujuća nejednakost

Više od 50 zemalja nije ispunilo cilj Svjetske zdravstvene organizacije da se 10 odsto njihovih populacija do kraje septembra potpuno vakciniše protiv koronavirusa, prenosi BBC. Većina ih je u Africi, gdje je ukupna brojka skroz vakcinisanih protiv korona virusa 4,4 odsto.

Zemlje koje nisu dostigle cilj od 10 odsto su uglavnom zemlje sa niskim prihodima, koje se bore sa snabdijevanjem vakcinama i pitanjima zdravstvene infrastrukture. U Africi je samo 15 od 54 zemalja postiglo cilj od 10 odsto. Polovina zemalja na kontinentu je vakcinisala manje od dva odsto stanovništva. Neke zemlje sa velikim brojem stanovnika daleko su od svog cilja. U Egiptu je samo pet odsto stanovništva vakcinisano, a u Etiopiji i Nigeriji manje od tri odsto.

Postoji zastrašujuća nejednakost između zemalja kada se radi o pristupu vakcinama protiv kovida 19, izjavio je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus.
On je na Forumu svjetskih lidera na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku naveo da je do sada iskorišćeno više od šest milijardi doza vakcina u svijetu, te da je gotovo jedna trećina populacije potpuno vakcinisana protiv kovida 19: ,,Ovi brojevi su maska za užasavajuću nejednakost, jer je više od 75 odsto vakcina otišlo u zemlje sa visokim ili srednje visokim standardom. Zemlje sa niskim standardom primile su manje od polovine jednog procenta svih vakcina u svijetu”.

Prema Hjuman rajts voču, 75 odsto vakcina protiv Kovida otišlo je na 10 najbogatijih zemalja. Polovina svih vakcina napravljenih do sada otišla je na 15 odsto svjetskog stanovništva – najbogatije zemlje svijeta koje daju 100 puta više doza svojim građanima nego najsiromašnije.

U junu su članice G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države – obećale da će donirati milijardu doza vakcina siromašnim zemljama tokom naredne godine. Velika Britanija se obavezala na 100 miliona doza iz tog obećanja, a do sada je donirala devet miliona. Američki predsjednik Džozef Bajden je obećao 580 miliona, od kojih su SAD do sada isporučile 140 miliona. A blok Evropske unije obećao je 250 miliona doza do kraja godine – do sada je poslao oko osam odsto od toga.

Proizvođači vakcina sada prave 1,5 milijardu doza svakog mjeseca, a do kraja godine će proizvesti 11 milijardi doza. Bogate zemlje svijeta mogle bi da imaju 1,2 milijarde doza koje im nisu potrebne – čak i ako počnu da daju treće buster doze. Petina ovih – 241 milion doza – moglo bi da propadne ako uskoro ne budu donirane.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo