Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Novi krug vakcinacije

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori i Evropi zvanično je preporučena treća tzv. buster doza vakcine protiv korona virusa. Dok trećina stanovništva Crne Gore i dalje vjeruje u teorije zavjere o vakcinama, korona ne posustaje – u septembru je od virusa umrlo 197 osoba, a za prvih šest dana ovog mjeseca 42 ljudi

 

Vakcinacija trećom dozom vakcine protiv korona virusa u Crnoj Gori počela je ove nedjelje. U utorak i srijedu 656 građana je primilo treću tzv. buster dozu.

Primjenu treće, najmanje pet mjeseci od primanja druge doze, preporučilo je u subotu Nacionalno stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju. Građanima starijim od 60 godina preporučeno je da kao buster dozu prime Fajzerovu vakcinu nezavisno od toga koju su vakcinu prethodno primili. Osobe mlađe od 60 godina mogu se vakcinisati Fajzerom ili istom vrstom vakcine koji su prethodno primile. A posebno osjetljive grupe treću dozu mogu primiti već dva mjeseca nakon druge. Treću dozu ne moraju da primaju oni koji su preboleli kovid nakon što su revakcinisani.

Evropska medicinska agencija (EMA) odobrila je u ponedjeljak davanje treće doze vakcine kompanije Fajzer-Biontek osobama od 18 godina i starijim. EMA je navela da davanje ,,buster” doze može da dođe u obzir najmanje šest mjeseci poslije druge doze. Kad je riječ o osobama sa izrazito oslabljenim imunim sistemom, EMA je navela da podržava davanje treće doze vakcine Fajzer-Biontek ili vakcine kompanije Moderna najmanje 28 dana nakon primanja druge doze. Objavljeno je i da je rizik od srčanih ili drugih oboljenja kao nuspojave veoma rijedak nakon pojačane doze, gotovo nepoznat i da se  pažljivo prati.

Istraživanja, kao što je nedavno objavljeno južnokalifornijskog istraživačkog centra Kaiser Permanentea (KPSC) govore da je vakcina Fajzer 90 odsto efikasna u spriječavanju hospitalizacija prvih šest mjeseci nakon primanja obje doze, čak i kod visoko prenosivog delta soja korone. Međutim, efikasnost vakcine vremenom značajno slabi pa nakon sedam mjeseci pada na samo 47odsto zaštite.

U Crnoj Gori vakcinacija prioritetnih grupa počela je 20. februara, a masovna imunizacija 4. maja. Dosada je revakcinisano 47,4 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno 35 odsto ukupne populacije. Do početka ove sedmice  potrošeno je oko 56 odsto doza nabavljenih vakcina (AstraZenekom, Sputnjik V, Sinofarmom i Fajzerom) – 464.087. Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da je do sada u Crnu Goru stiglo 820.000 doza. Iz Montefarma su objavili da je u njihovim skladištima pohranjeno ukupno 64.194 doze Fajzer vakcina, kojima rok trajanja ističe početkom sljedeće godine, zatim da Sinofarmovih vakcina kojima rok ističe 15. marta 2023. godine ima još 200.000, a onih koje se mogu upotrebljavati do 29. maja 2023. ima 24.750 doza. Kada je u pitanju AstraZeneka, na raspolaganju je 6.300 doza, čiji je rok upotrebe do 31. oktobra.

Mnogi još čekaju ili se dvoume da prime i prvu dozu.  Pomoćnik direktora Opšte bolnice u Baru, epidemiolog Zoran Vojinović za Pobjedu je objasnio da je 85 odsto hospitalizovanih pacijenata nevakcinisano, dok ih je među vakcinisanima 15 odsto. U ovoj bolnici, kazao je Vojinović, od pacijenata kod kojih je zbog komplikacija sa korona virusom došlo do smrtnog ishoda 90 jodsto je bilo nevakcinisano, dok je među preminulima deset procenata imunizovanih građana i to, uglavnom, starije životne dobi: ,,Nijesmo imali slučaj, barem kod nas u barskoj bolnici, da je vakcinisana osoba mlađa od 60 godina umrla. Iako vakcina štiti od teže kliničke slike i smrtnog ishoda, ne možete očekivati kod osobe od 85 godina adekvatan imuni odgovor u svim slučajevima”, izjavio je Vojinović.

Da čak trećina građana Crne Gore vjeruje u teorije zavjere o Korona virusu, pokazalo je najnovije istraživanje Ipsosa. ,, Činjenica da 33 odsto stanovnika vjeruje u nešto što je u najvećem broju slučajeva posledica izmišljotina na internetu i društvenim mrežama, što definitivno nema nikakve veze sa naučnim podacima, dokazima i situaciju na terenu, može imati i ostaviti posledice kada se radi o ponašanju i donošenju odluka”, izjavio je ispred UNIDEFA epidemiolog Senad Begić.

S teorijama zavjere susreću se i na globalnom planu. Jutjub je nedavno zabranio snimke koji tvrde da su vakcine odobrene od zdravstvenih vlasti neefikasne i opasne. Države pribjegavaju restriktivnim mjerama da bi ,,nagovorile” građane da se vakcinišu. Tako je Vlada Slovenije donijela odluku o obaveznoj vakcinaciji državnih službenika, s ciljem da se ta odluka proširi i  na druge kategorije stanovništva kako bi se 70 odsto populacije vakcinisalo. Ustavni sud ove zemlje privremeno je suspendovao Vladinu odluku ocjenivši da se njome krše radna prava.

Mimo teorija zavjere i rasprave o uskraćivanju sloboda, korona i dalje žestoko upozorava – tokom septembra od posljedica korona virusa u Crnoj Gori preminulo je 197 osoba. Najviše preminulih zabilježeno je 3. septembra kada je u jednom danu umrlo 15 pacijenata. Tokom prošlog mjeseca među umrlim bilo i mlađih ljudi, poslednjeg dana septembra preminuo je i pacijent od 37 godina, a najmlađi, u septembru, preminuli imao je 28 godina. Prvih šest dana ovog mjeseca od korona virusa preminulo je 42 ljudi.

 

Sputnjika još nema

Partner Vlade Crne Gore za nabavku ruskih vakcina Sergej Boljević najavio je da bi u Crnu Goru u narednom periodu trebalo da stigne 150.000 doza Sputnjik lajt (Sputnik light) vakcine. Boljević i crnogorski zvaničnici su  već nekoliko puta najavljivali dolazak ove ruske vakcine. Međutim, u Crnu Goru je do sada stigao samo mali dio od obećanog.

Sredinom februara, kao donacija Srbije, stigao je prvi kontingent od 2.000 doza Sputnik V protiv virusa korona, a dvije sedmice kasnije isto toliko. Krajem februara i početkom marta ministarka zdravlja Crne Gore Jelena Borovinić Bojović dočekala je dva kontigenta od po 5.000 ruskih vakcina Sputnjik V i kazala da je to dio od ukupno 50.000 doza koje je Vlada kupila od Rusije. Ostalih 40.000 nije stiglo. Ređala su se samo  su samo obećanja da desetine hiljada ruskih vakcina uskoro dolaze.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još pregleda podatke o ruskoj antikovid vakcini Sputnjik V kako bi je eventualno odobrila za hitnu upotrebu. U u skladu sa tim,  iz Nacionalnog savjetodavnog tijelo za imunizacije (NITAG) nijesu dali preporuku Ministarstvu zdravlja o uvođenju ruskih vakcina „sputnjik v“ i „sputnjik lajt“ u proces imunizacije stanovništva protiv virusa korona. ,,Nemamo dovoljno dokumentovanih podataka na osnovu kojih bi dali mišljenje o uvođenju ‘sputnjik’ vakcine u Crnoj Gori. Dali smo preporuku da se uvoze samo vakcine odobrene od strane Evropske agencije za ljekove ili prekvalifikovane od Svjetske zdravstvene”, kazali su iz NITAG-a.

Zastrašujuća nejednakost

Više od 50 zemalja nije ispunilo cilj Svjetske zdravstvene organizacije da se 10 odsto njihovih populacija do kraje septembra potpuno vakciniše protiv koronavirusa, prenosi BBC. Većina ih je u Africi, gdje je ukupna brojka skroz vakcinisanih protiv korona virusa 4,4 odsto.

Zemlje koje nisu dostigle cilj od 10 odsto su uglavnom zemlje sa niskim prihodima, koje se bore sa snabdijevanjem vakcinama i pitanjima zdravstvene infrastrukture. U Africi je samo 15 od 54 zemalja postiglo cilj od 10 odsto. Polovina zemalja na kontinentu je vakcinisala manje od dva odsto stanovništva. Neke zemlje sa velikim brojem stanovnika daleko su od svog cilja. U Egiptu je samo pet odsto stanovništva vakcinisano, a u Etiopiji i Nigeriji manje od tri odsto.

Postoji zastrašujuća nejednakost između zemalja kada se radi o pristupu vakcinama protiv kovida 19, izjavio je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus.
On je na Forumu svjetskih lidera na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku naveo da je do sada iskorišćeno više od šest milijardi doza vakcina u svijetu, te da je gotovo jedna trećina populacije potpuno vakcinisana protiv kovida 19: ,,Ovi brojevi su maska za užasavajuću nejednakost, jer je više od 75 odsto vakcina otišlo u zemlje sa visokim ili srednje visokim standardom. Zemlje sa niskim standardom primile su manje od polovine jednog procenta svih vakcina u svijetu”.

Prema Hjuman rajts voču, 75 odsto vakcina protiv Kovida otišlo je na 10 najbogatijih zemalja. Polovina svih vakcina napravljenih do sada otišla je na 15 odsto svjetskog stanovništva – najbogatije zemlje svijeta koje daju 100 puta više doza svojim građanima nego najsiromašnije.

U junu su članice G7 – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države – obećale da će donirati milijardu doza vakcina siromašnim zemljama tokom naredne godine. Velika Britanija se obavezala na 100 miliona doza iz tog obećanja, a do sada je donirala devet miliona. Američki predsjednik Džozef Bajden je obećao 580 miliona, od kojih su SAD do sada isporučile 140 miliona. A blok Evropske unije obećao je 250 miliona doza do kraja godine – do sada je poslao oko osam odsto od toga.

Proizvođači vakcina sada prave 1,5 milijardu doza svakog mjeseca, a do kraja godine će proizvesti 11 milijardi doza. Bogate zemlje svijeta mogle bi da imaju 1,2 milijarde doza koje im nisu potrebne – čak i ako počnu da daju treće buster doze. Petina ovih – 241 milion doza – moglo bi da propadne ako uskoro ne budu donirane.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OŽIVLJAVANJE PRAVOSUĐA: Deblokada počela od Ustavnog suda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović (PES) tražio je nedavno od šefa Skupštine Andrije Mandića (ZBCG) da se hitno pokrene dijalog unutar parlamentarne većine, ali i organizuju uporedni sastanci s opozicijom o popuni ključnih pozicija u pravosuđu – jednog mjesta u Ustavnom sudu, tri u Sudskom savjetu, te pozicije vrhovnog državnog tužioca (VDT)

 

Poslanici Skupštine Crne Gore su u drugom krugu sa 56 glasova izabrali Faruka Resulbegovića za sudiju Ustavnog suda. Tako je omogućeno da Ustavni sud, poslije višegodišnje krize, ponovo radi u punom sastavu, sa sedam sudija.

Lokalni izbori prošle godine pokazali su neophodnost funkcionalnog Ustavnog suda (US). Četiri opštine nisu mogle da proglase rezultate izbora i formiraju vlast  nakon što su odbijene žalbe, podnijete opštinskoj izbornoj komisiji, došle do Ustavnog suda. US nije mogao  odlučiti po žalbama jer je nekoliko mjeseci ranije ostao bez kvoruma za odlučivanje, sa samo troje sudija.

Nakon mnogo odugovlačenja i pritisaka međunarodne zajednice, prije svega Evropske komisije (EK), početkom ove godine izabrano je troje sudija US.  Poslanici su  izabrali  Snežanu Armenko, Momirku Tešić i Draganu Đuranović. Alija Beganović i Faruk Resulbegović nijesu dobili dovoljan broj poslaničkih glasova. Izabrane sudije bile su kompromis između tehničke Vlade,  Dritana Abazovića, i velikih koalicija okupljenih oko Demokratske partije socijalista (DPS), Za budućnost Crne Gore i Demokrata.

Kako nije izabran sedmi sudija, Ustavni sud u nekim slučajevima nije mogao  imati većinu. Tako u slučaju ukaza bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da raspusti Skupštinu, Ustavni sud nije mogao da se izjasni da li je on  prekršio Ustav. Odluka o ocjeni ustavnosti izostala jer je troje sudija glasalo da je riječ o pojedinačnom pravnom aktu, a troje  je  bilo protiv.

“Ustavni sud Crne Gore, u sastavu: predsjednik Budimir Šćepanović i sudije – Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Momirka Tešić, u predmetu U-II broj 11/23, nije donio Odluku, jer predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom propisanu potrebnu većinu”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

Nakon  formiranja nove vlasti, lideri vladajuće koalicije istakli su da je reforma pravosuđa prioritet.  Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina (54) u prvom krugu, ili tropetinska (49) u drugom. Ubrzo je pokrenuta  procedura i na red je ponovo došlo glasanje o rukovodiocu ulcinjskog tužilaštva Faruku Resulbegoviću. Bošnjačka stranka (BS)  je tražila da sedmi član US bude Bošnjak. Lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović, je kazao da  Bošnjaka nema u Sudskom i Tužilačkom savjetu, Državnoj revizorskoj instituciji, Centralnoj banci Crne Gore… “Da li Bošnjak može da vjeruje u institucionalni i pravni sistem Crne Gore? Pozivam vas da ne glasate za sedmog sudiju, nego da otvorimo dijalog”, rekao je Ibrahimović.

Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj, ocijenio je da je funkcionalan Ustavni sud prioritet. Kaže da je iznenađen stavovima Bošnjačke stranke. “Nešto što pripada manjinama ne pripada po difoltu najjačoj manjinskoj starnci. U suprotnom bi u našim dokumentima pisalo da ta mjesta pripadaju BS-u”, smatra Camaj.

Skupština je u drugom krugu, glasovima 56 poslanika izabrala Ruselbegovića za sedmog sudiju Ustavnog suda. Uzdržani su bili poslanici iz redova Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke. Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić objasnio je stav DPS: “Upravo iz odgovornosti prema politici multietničke demokratije u Crnoj Gori. Ta odgovornost pripada predstavnicima manjinskih naroda, a ton na današnjoj sjednici je pokazao da saglasnosti nema”.

Poslanik sa liste vladajuće i najjače partije u ovom sazivu Pokreta Evropa sad Seid Hadžić, kazao je da je on Bošnjak i da će se uvijek boriti da predstavnici tog naroda budu na  pozicijama gdje se odlučuje. Tvrdi da je nezadovoljan što „izvjesni period“ u Ustavnom sudu neće biti Bošnjaka. „Ali, nije problem u današnjem kandidatu, nego u prethodnih šest. Mizerno je pričati oko kvota za manjine. Ne interesju me kvote, ako imamo stabilne kandidate – zašto ne bi bilo sedam kandidata koji su Albanci, koji su Bošnjaci”, upitao je.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ohrabrujuće su brojne reakcije osude knjige ratnog zločinca Vojislava Šešelja o Draginji Vuksanović Stanković, bivšoj poslanici i liderki SDP. Ali treba poslušati savjet bivšeg premijera Duška Markovića i “tvrdo upamtiti ko nije osudio ovaj sramni napad”.  Pa ne zaboraviti ni ko je  otćutao  mnoge ranije slične napade. I koje su politike izrodile raznorazne šešelje, a koje ih još podržavaju

 

Da, nevjerovatno je što je knjiga sa takvim naslovom uopšte ugledala svjetlost dana, primijetili su neki.  Nije prva koju je isti autor, ratni zločinac, sa raznim vulgarnim naslovima  lansirao u javni prostor. Autor  je odavno  upisan u mračne i krvave stranice regionalne istorije: Vojislav Šešelj,  predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) i haški osuđenik. Naslov njegovog uratka, objavljenog ove godine,  nije za pristojne, a kamoli profesionalne medije.  Pa ni sa mnogo zvjezdica..  Ovoga puta ne meti je bivša poslanica i liderka Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković.

Knjigu je  izdala Šešeljeva izdavačka kuća Velika Srbija, a zavedena je u Narodnoj biblioteci Srbije, sa tiražom od hiljadu primjeraka i predmetnom odrednicom – Srbi – Progoni – Crna Gora – 21. v.  Prije tri godine, u julu 2020 godine, ista izdavačka kuća izdala je Šešeljevu knjigu sličnog naziva. Meta je tada bila Aleksandra Jerkov, funkcionerka tamošnje Demokratske stranske. Ta stranka i Stranka slobode i pravde tada su zahtijevale od srpskog tužilaštva da hitno zabrani njenu distribuciju i prodaju. Ništa. Šešelj je nastavio. Na meti njegovih uradaka prethodno su bili i pokojna predsjednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) Biljana Kovačević – Vučo, funkcionerka Stranke slobode i pravde Marinika Tepić, lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak

Jerkov je prije objavljivanja Šešeljeve knjige prijavila prijetnje koje je dobila od lidera SRS. Ona je saopštila tada da je “ohrabruje međunarodna i domaća podrška”, ali da ona ne može da “zameni to što nadležni već treći dan ne reaguju na pretnje”. Šešelj joj je uputio prijetnje putem društvene mreže Tviter pošto se javno upitala zašto lideru radikala ni godinu dana posle pravosnažne presude za ratne zločine nije oduzet poslanički mandat u Skupštini Srbije.

I Draginja Vuksanović Stanković je prije objavljivanja posljednjeg Šešeljevog naslova, bila na njegovoj meti.  Zbog uvreda koje je na njen račun  saopštio u programu beogradske TV Hepi u januaru 2022, televizije koja je pod kontrolom Šešeljevog nekadašnjeg partijskog saborca,  danas predsjednika Srbije Aleksandra Vučića,  Agencija za elektronske medije (AEM) je privremeno zabranila emitovanje programa te televizije u Crnoj Gori.

Objavljivanje Šešeljeve knjige o Vuksanović Stanković naišlo je na brojne osude u Crnoj Gori. Reakcije su stigle sa gotovo svih adresa.  Oglasile su se partije na vlasti, ministri, predsjednik države, opozicione partije, civilni sektor…Pokrenuta je i  onlajn peticija kojom se od ministra spoljnih poslova Crne Gore Filipa Ivanovića traži da uputi protestnu notu Srbiji zbog objavljenje knjige Vojislava Šešelja sa uvredljivim, mizoginim naslovom.

“Ovo je nažalost samo posljednji u nizu primjera Šešeljevih vulgarnih i uvredljivih javnih objava. On je i prije gospođe Vuksanović-Stanković na sličan način pokušavao da našteti i ženama prisutnim u javnom životu Srbije, političarkama, novinarkama i aktivistkinjama koje mu nijesu bile po volji, uključujući i Povjerenicu za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije koja je više puta kritikovala njegove ispade kao nezakonite. Tačno je i da se Šešelj jednako vulgarno obrušavao i na svoje neistomišljenike, muškarce, kako iz Srbije tako i iz inostranstva”, navodi se u saopštenju  Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP).

Ove organizacije  ističu da “koliko god Šešelj bio personalno groteskna i primitivna figura, ne smije se potcijeniti da je on suštinski na vlasti u Srbiji i da ima sistemsku medijsku i drugu podršku države, što i ovaj i sve prethodne slučajeve čini još ozbiljnijim”.

Takođe, ocjenjuju da “brojnost negativnih reakcija na crnogorskoj javnoj sceni povodom ovog događaja “ohrabruje”.

Primijećena su, međutim, i neka ćutanja.  Nakon što se predsjednik parlamenta i jedan od lidera ZBCG nije oglasio ovim povodom, reagovao je DPS tvrdeći da je to ćutanje odobravanje.

„Postoje stvari koje se ne komentarišu i koje su ispod svakog nivoa a to je situacija u kojoj se u knjizi Vojislava Šešelja pominje bivša poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković” kazao je kasnije  Mandić upitan da to prokomentariše, Šešeljevo djelo. “Gospođa Vuksanović Stanković se više ne bavi politikom i primijetio sam da pojedini to sada žele da nametnu kao temu. Ovolika povika u Crnoj Gori je želja što više nametnuti tu temu ne vodeći računa o ugledu gospođe Vuksanović Stanković. Niti ću to čitati niti ću to komentarisati. Ja ne želim da namećem tu temu i ponavljam, to je ispod nivoa komentarisanja”, preczirao je Mandić

Na portalu Borba, koji se vezuje za bivši Demokratski front, međutim, više nego komentarišu Šešeljevu knjigu. Oni su nakon reakcija i osuda Šešeljevog uratka, objavili i njegovu izjavu tim povodom i dali mu priliku da dodatno vrijeđa bivšu poslanicu SDP-a.  Na kraju teksta ogradili su se konstatcijom da Šešeljev stav „nije stav redakcije“. Šteta je, naravno, učinjena.

Zanimljive su i reakcije koje su došle iz Demokratske partije socijalista. Iz te partije su kazali da nije prvi put da autor tog ogavnog nedjela napada na ono, u Crnoj Gori, najsvetije – ženu, i to ne bilo koju nego jednu iz reda onih koji su život podredile odbrani vlastite kuće i njenog dostojanstva od „ovih i ovakvih, jadnih i bijednih, kakav je ovaj mrzitelj svega crnogorskoga“.

Neki od napada na “ono najsvetije – ženu”, dolazili su iz krugova bliskih upravo dugogodišnje partije na vlasti. Uz gromoglasno ćutanje poslanika i funkcionera te partije.  Poput slučaja Vanje Ćalović Marković, recimo.

Interesantan je i savjet bivšeg DPS premijera Duška Markovića, nekadašnjeg dugogodišnjeg šefa tajne službe:“… Da manje bilježimo ko je dao podršku Draginji, već dobro i tvrdo da upamtimo ko nije osudio ovaj sramni napad”.

Ohrabrujuće su brojne reakcije osude knjige ratnog zločinca Vojislava Šešelja o Draginji Vuksanović Stanković, bivšoj poslanici i liderki SDP. Ali treba poslušati Markovića i “tvrdo upamtiti ko nije osudio ovaj sramni napad”. I ne zaboraviti ko je  otćutao  mnoge ranije slične napade. I koje su politike izrodile raznorazne šešelje, a koje ih još podržavaju.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo