Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZVIŽDAČ SINIŠA RAIČEVIĆ UPORNO TVRDI DA DRŽAVA TRPI ŠTETU PRILIKOM UVOZA PLINA: Na plus 40 isparile stotine hiljada eura

Objavljeno prije

na

Više od 1.300 tona plina uvezeno je od juna do septembra navodno ,,za grijanje” i uz plaćanje najniže akcizne tarife. Uprava carina kaže da je sve po zakonu, ali Vlada, zbog „nenamjenskog korišćenja u praksi“, predlaže da se ova tarifa – ugasi

 

Carinski inspektor Siniša Raićević godinama upozorava da se pogrešnim načinom obračunavanja akciza na plin nanosi velika šteta državnom budžetu. Iako su mu priznali status zviždača, njegovi nadređeni iz Uprave carina (UC) kao i do sada odbijaju odgovornost i tvrde da je sve po zakonu. Vlada je posredno dala za pravo Raičeviću usvajanjem Predloga izmjena Zakona o akcizama koji je uputila Skupštini na usvajanje, a u čijem obrazloženju navodi praksu „nejasnog definisanja namjena tečnog naftnog gasa (TNG) i njegovo nenamjensko korišćenje”.

Carinski inspektor nije upozoravao samo na nepravilnosti prilikom obračunavanja akcize za plin, već je tvrdio i da je UC ranije žmurila na zloupotrebe prilikom izvoza cigareta, bojenja goriva izvan skladišta, prometa bakra koji je završen aferom u Srbiji i drugog, te da mu je vrijeme dalo za pravo. Iz UC i na ove optužbe odgovaraju da ne stoje navodi, da je sve po zakonu i da nema štete za budžet.

Povodom spornih akciza za plin, Raičević u pismu koje je u decembru uputio Vladanu Jokoviću, direktoru UC, opisuje da do mahinacija dolazi tako što se u ljetnim mjesecima i na plus 40 stepeni Celzijusovih prijavljuje uvoz TNG za grijanje i plaća najniža od tri akcizne tarife od 26 eura po toni. Druge dvije tarife su 58,5 eura za motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe i 125 eura za motorno gorivo za automobile.

Od juna do kraja septembra prošle godine u Crnu Goru uvezeno je oko šest miliona kilograma plina. Po najnižoj tarifi na kraju je plaćeno za oko 1.330 tona plina. U zavisnosti od stvarne namjene, prema računici izvedenoj iz tvrdnji Raičevića, šteta za budžet u ovom periodu bi mogla da iznosi i do 130 hiljada eura. Kako se godišnje uveze oko 17 hiljada tona, potencijalna šteta bi mogla biti i višestruko veća.

Novina u odnosu na njegova ranija reagovanja je to što je UC postupila u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije i Raičeviću priznala status zviždača. Primio ga je direktor Joković, saslušala unutrašnja kontrola i osoba za prijem žalbi uzbunjivača.

To je jedina razlika, epilog je isti. Carinik je, prije zakonskog roka od 45 dana u pismenom odgovoru koji su potpisali inspektor za unutrašnju kontrolu Božidar Lazarević, koji je i „lice za prijem i postupanje po prijavi zviždača“, i Ana Vuletić, načelnica Odjeljenja za unutrašnju kontrolu, obaviješten da je nakon provjera zaključeno kako su „neosnovani navodi o prouzrokovanju štete za Budžet Crne Gore“.

Joković je to, prethodno, rekao i novinarima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), koje je u upravnoj zgradi sačekao zajedno sa osmoro saradnika, objašnjavajući ovu „borbenu gotovost“ kao dobar test za postupanje u budućim kriznim situacijama u carini.

Raičević je tokom ljeta obišao uvoznike i na pitanje kako uvoze plin za grijanje na + 40 stepeni, objasnili su mu da ga istaču u veće tankove i potom pune u male boce od 10 kilograma i nude u maloprodaji, kao i ostalim firmama koje to prodaju na svojim benzinskim pumpama. Kao firme koje ovo rade, u pismu Jokoviću, naveo je Energogas i Novi gas i špeditere Zetatrans i Jugoagent. On se pozvao i na član Zakona o akcizama, koji glasi:  ,,Mineralna ulja koja se upotrebljavaju za grijanje ne smiju se stavljati u promet na benzinskim pumpama ili drugim maloprodajnim mjestima određenim za prodaju naftnih derivata.”

Carinik tvrdi je da ovu praksu posebnom instrukcijom omogućio upravo Joković.

,,Nažalost, direktor Uprave carina donosi instrukciju za Obračun i naplatu akcize kod uvoza TNG za namjenu grijanja, kojom uvoznicima omogućava da daju izjavu da će navedeni gas koristiti za grijanje i na taj način izbjegavaju da plaćaju akcizu kako je propisano za industrijske i komercijalne svrhe. Oni daju izjavu, plaćaju umanjeni iznos akcize, uskraćuju bužet za značajna sredstva, a u stvari oni taj plin pune u manje boce od 10 kilograma (18 litara) i prodaju po 14,50 eura, što iznosi 0,80 eura po litru, ili dvadeset centi skuplje od plina koji se prodaje na pumpama i koristi kao auto gas na koji je plaćena akciza po najvećoj stopi od 125 eura”, tvrdi Raičević u prijavi.

On je zbog ovoga sačinio zapisnik o carinskom prekršaju, ali je onda, šef  Carinske ispostave Podgorica Rajko Pejović zatražio da napiše izjavu o tome zbog čega ne poštuje instrukciju o uvozu TNG.

,,Na TNG čim se puni u plinske boce, mora biti plaćena akciza po stopi od 58,5/1000 kg, jer plin iz plinske boce može se koristiti za razne namjene (pokretanje viljuškara, koji koriste plin kao pogonsko gorivo, za osvetljenje – plinske lampe itd). Zakonodavac je to upravo i predvidio (za industrijske i komercijalne svrhe), a stopu od 26 eura za grijanje škola, bolnica, kuća i drugog”, napisao je Raičevič.

U razgovoru za CIN-CG direktor Joković i šef ispostave Pejović su kazali da je i njima čudan uvoz plina za grijanje usred ljeta, ali da je sve skladu sa Zakonom o akcizama, uredbom za njegovu primjenu, te Akciznim predlogom za tekuću godinu. Na primjedbu novinara, da ljeti taj plin eventualno može služiti restoranima, kafanama i u domaćinstvima za kuvanje, roštilje i slično i da je van logike bilo kakvo grijanje, rekli su kako je ustanovljena praksa, da se tako tretira sve što se prodaje u bocama.

Uvjerenje Raičeviča, za koga i šef Pejović kaže da uprkos ubjeđivanjima godinama ostaje pri svome, nasuprot odgovorima iz UC posredno je potvrđeno iz Vlade. Predlogom izmjena Zakona o akcizama koje je parlamentu dostavila posljednjeg dana prošle godine, predviđeno je da se tarifa od 26 eura ukine, a pored one od 125 eura za motorno gorivo, biće ustanovljena samo još jedna od 42,25 eura za sve ostale namjene.

,,Predmetnom izmjenom bi se omogućio kvalitetniji i efikasniji nadzor korišćenja TNG, posebno iz razloga što se dosadašnjim definisanjem različitih namjena ovog mineralnog ulja često u praksi isti koristio nenamjenski”, obrazloženo je u predlogu.

Ministarstvo finansija do objavljivanja teksta nije odgovorilo na pitanje CIN-CG o tome kako su i koliko utvrdili nenamjensko korišćenje plina u praksi. Tim prije, što UC tvrdi da toga nije bilo, pozivajući se u razgovorima sa novinarima CIN-CG upravo na rezultate stalnih provjera i nadzora.

Iz UC na kraju su poučili Raičevića da, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, ukoliko nije zadovoljan odgovorima može podnijeti prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), kao i drugim nadležnim državnim organima.

Potvrđujući da je nezadovoljan, Raičević kaže da je tako nešto i očekivao, ali da još nije siguran u svoje sljedeće korake. On tvrdi da je odmazda protiv njega počela i prije obraćanja direktoru, te da je po kazni premješten iz Podgorice u carinsku ispostavu u Danilovgradu, iako posjeduje specijalne vještine za analizu slike skenera, neophodne za rad na centralnom terminalu u glavnom gradu, što bi trebalo da ga izuzme od promjene radnog mjesta.

,,Pokušaj da se korektno obavlja posao i da vam to nakon toliko godina radnog staža bude valorizovano je nemoguć, ako nijeste rođak, prijatelj, partijski kolega ili iz određenog lokaliteta. Već dugo  sam takoreći izopšten iz svih grupa koje se određuju za seminare, komisije i one koje dobijaju nagrade, kako periodične, tako i one koje određeni dobijaju po više puta i to po desetak i više hiljada eura, a o stanovima da i ne govorim’’, navodi u pismu Raičević.

Predstavnici UC odbacili su te navode u razgovoru sa novinarima CIN-CG, a i cariniku su zvanično otpisali „da ni u ovom dijelu nijesu utvrđene nepravilnosti“.

Iz UC su novinarima rekli da Raičević nije premješten po kazni već u skladu sa Programom periodične promjene rada (“da se carinik ne uhljebi”), prema kojem je istovremeno još 40 carinskih službenika dobilo privremeni preraspored.

Na pitanje CIN-CG, može li carinski inspektor, ipak, doživjeti odmazdu zbog prijave, uslijedio je složni odgovor da toga nema i neće biti. U razgovoru, Jokoviću i saradnicima se ipak ,,omaklo” da je protiv Raičevića već vođeno sedam disciplinskih postupaka i da je pet puta kažnjen, a više puta je ponovljeno da o primjeni zakona i pravilima u UC brinu ljudi koji su završili ,,državni ekonomski fakultet” (Raičević ima diplomu privatnog fakuleta), što nijesu podaci koji se baš znaju napamet i nagovještava da zviždač pored provjere argumentacije prolazi i kroz pretres ličnog dosijea. To tvrdi i Raičević u pismu koje je, u međuvremenu, poslao Jokoviću.

,,Moja nada, da ćete ozbiljno preispitati način rada i donešene akte, što ste i u neposrednom razgovoru obećali, nažalost, kako sam se, moram priznati pomalo i pribojavao, otišao je  drugom smjeru. U fokus sam stavljen ja, koji sam na to ukazao, tako što sam po mojim saznanjima stavljen pod posebne mjere, ekspresno su se uključili drugi organi i institucije, vrše provjere po svim osnovama i pokrenuli ste, kako bih ja to nazvao specijalni rat. No, za mene ništa novo, kako sam vas upoznao u prethodnom obraćanju, bilo je i ranijih napada (kako institucionalnih, tako i vaninstitucionalnih)”, napisao je Raičević.

U pouci UC Raičeviću nema ni slova o tome kako da eventualno od ASK zatraži i – zaštitu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo