Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EU I MI: Člastvo do 2030. pod upitnikom 

Objavljeno prije

na

Evropska stabilizaciona inicijativa (ESI), vodeća ekspertska institucija za pitanja jugoistočne Evrope i procesa proširenja je objavila 15. januara  detaljnu analizu o procesu proširenja, koji je odavno izgubio na dinamici.  ESI smatra da je, ukoliko ne dođe do promjene u metodologiji i ritmu pristupanja,  malo  vjerovatno da će i jedna zemlja zapadnog Balkana biti spremna za članstvo u EU do 2030

 

Nedavni veto Francuske na početak pristupnih pregovora ka članstvu u EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je negativno odjeknuo u čitavom regionu. U Skoplju je vlada Zorana Zaeva podnijela ostavku i raspisala vanredne izbore za april ove godine. Sa druge strane vode se polemike da li je na proces proširenja stavljena tačka na duže vrijeme ili će se nastaviti uz određene modifikacije.  Evropska stabilizaciona inicijativa (ESI), vodeća ekspertska grupa i institucija za pitanja jugoistočne Evrope i procesa proširenja je objavila 15. januara ove godine detaljnu analizu o dosadašnjem procesu proširenja, koji je svakako odavno izgubio na dinamici, i izašla sa prijedlozima koji bi revitalizirali proces. ESI smatra da ukoliko ne dođe do promjene u metodologiji i ritmu pristupanja malo je vjerovatno da će i jedna zemlja zapadnog Balkana biti spremna za članstvo u EU do 2030.

Stav Francuske je da se proces pregovaranja mora promijeniti. Analiza Evropske stabilizacione inicijative je saglasna jer čak i da su Albanci i Makedonci dobili zeleno svjetlo za pregovore, proces pristupanja ne bi daleko odmakao ni do 2030.

Kako bi objasnili o čemu je riječ, analiza se poziva na zloslutni primjer Crne Gore koja je tokom 8 godina pregovaranja uspjela zatvoriti svega 3 poglavlja. Od toga su dva poglavlja otvorena i zatvorena isti dan.

Evropska komisija je ocijenila napredak Crne Gore 2015-2019. U tom periodu u čak 23 poglavlja nije bilo napretka. U 9 poglavlja je ostvaren neki napredak dok je u jednom poglavlju nazadovala (intelektualna svojina). Najbolju ocjenu (well advanced) Crna Gora nije ostvarila ni u jednom poglavlju. Kad je Crna Gora sa ovakvim rezultatima „lider“ u pregovorima šta se tek može očekivati od drugih zemalja.

Crna Gora već sada pregovara duže od Hrvatske sa neuporedivo lošijim rezultatima. Na EU samitu u Sofiji u maju 2018. države članice su odbile podržati nastojanja Evropske komisije da se da uslovni prospekt članstva u EU iza 2025. za Crnu Goru i Srbiju koje sada vode u procesu u odnosu na druge aspirante. Crna Gora nije otvorila samo jedno poglavlje  Od tri zatvorena poglavlja dva se odnose na nauku i istraživanje, i obrazovanje i kulturu, koja su otvorena i zatvorena isti dan. Treće poglavlje se odnosi na vanjske odnose koje je zatvoreno nakon traženog donošenja akcionog plana. Ista dva poglavlja je zatvorila i Srbija i u narednih pet godina nije uspjela niti jedno drugo poglavlje zatvoriti. ESI postavlja pitanje zašto se ne zatvaraju ostala poglavlja, da li se kvalitet života promijenio (na bolje) za obične crnogorske građane i u čemu je srž problema.

Kada se stvar prebaci u brojke onda se na tabeli vidi koliko je učinjeno u periodu 2015-2019 gdje je 1 najbolja (well advanced) ocjena dok je 5 najgora (early stage). Najbolji kolektivni zbir bodova bi iznosio 33 (prema broju poglavlja) čime bi zemlja bila spremna za članstvo u EU,  dok je najgori 165. U novembru 2015. opšti skor za Crnu Goru je iznosio 105 dok je u maju 2019 popeo se na skromnih 98. Dakle Crna Gora je tokom tri i po godine napredovala za svega 7 bodova ili 2 boda godišnje u prosjeku. Ovakvom dinamikom Crna Gora će dostići zadanih 33 boda tek za 30 godina.

Ono što je zaprepašćujuće, kaže ESI izvještaj pozivajući se na uporedne analize Evropske komisije, je da je Crna Gora na maltene istom nivou spremnosti za članstvo kao i Sjeverna Makedonija koja još nije počela pristupne pregovore.

Srbijansko napredovanje je još sporije. Njezin zbirni broj je porastao svega 4.5 bodova sa 103 u 2015. na 98.5 u 2019. Sa takvim tempom Srbiji će trebati nekoliko narednih decenija kako bi bila spremna za članstvo.

ESI insistira da je fokus na broju otvorenih poglavlja u pregovorima pogrešan i da nije indikator bilo kakvog progresa. Obične građane svakako neće zanimati zvanične izjave funkcionera na ceremonijama već primjena standarda u običnom životu koje se da osjetiti na koži. Kao primjer za Crno Goru navodi se loš sistem javnih nabavki koji omugućava široko rasprostranjenu korupciju. Crna Gora je otvorilo dato poglavlje u decembru 2013 kada je Savjet EU objavio listu onoga što se očekuje od Crne Gore. Kakvi su rezultati nakon 6 godina rada na reformi javnih nabavki se vidi u izvještaju EK iz maja 2019.

Kategorije

Dosadašnji progres
Zakonodavstvo „Nastavlja se sa pripremom novih zakona o koncesijama i javnim nabavkama“
Institucije „Institucionalne promjene u rukovođenju javnim nabavkama bi mogle imati uticaj na implementaciju“
Mjerljivi rezultati Nivo pripremljenosti je ocijenjen kao „umjeren“

ESI na osnovu izloženih parametara smatra da je nemoguće vidjeti kraj čitavom procesu i stoga predlaže da se cijeli proces postavi na drugačijim osnovama kako bi zapadni Balkan ostao u fokusu i dobio stvarnu perspektivu pridruživanja ukoliko to političke elite iz zemalja aspiranata žele. Primjer Turske svakako bode oči jer je ona status kandidata dobila jos daleke 1999. ali je njena politička elita tiho odustala od čitavog procesa nespremna da sprovede reforme za koje je procijenila da će je puno koštati.

ESI predlaže da se proces pristupanja vodi u dvije faze. Druga faza bi svakako podrazumijevala punopravno članstvo u EU dok bi u međuvremenu, u prvoj fazi, zemlje kandidati postale dio jedinstvenog tržišta na osnovu kriterija za pristupanje EEA (Evropski Ekonomski Prostor) kao što su javne nabavke, zaštita potrošača i zaštita prirodne okoline. Norveška, Island i Lihtenštajn su članice EEA a da nisu dio EU. Evropska stabilizaciona inicijativa dalje predlaže da se sva poglavlja odjednom otvaraju i da se zajedno sva zatvore. Demokratija, vladavina prava i ljudska prava su kriterijumi koji bi morali biti u potpunosti ispunjeni prije ulaska u jedinstveno evropsko tržište. Na kraju bi se uvela i reverzibilnost procesa ukoliko bi neka od zemalja ozbiljno kršila osnovna ljudska prava i nezavisnost pravosuđa (kao što je bio slučaj sa Turskom zadnjih godina). Suspenzija pristupnih pregovora bila bi pojednostavljena i donosila bi se prostom većinom država članica. Takođe bi bili zamrznuti svi predpristupni fondovi do poboljšanja situacije.

Mnogi se pitaju da li je ovo ostvarljivo i kakav bi bio podsticaj za društva i lidere u regionu da ispune kriterijume za pristupanje jedinstvenom evropskom tržištu? ESI smatra da su primjeri Litvanije, Estonije i Rumunije najbolji podsticaj i da je promjena na bolje moguća.

Litvanija je počela pristupne pregovore 1999. i tada je njen bruto društveni proizvod po glavi stanovnika (BDP per capita) iznosio 37 postoprosjeka EU koji je do kraja 2018. Porastao na 81 posto

Estonija je 1999. bila na nivou od 40 posto EU prosjeka dok na dan ulaska u EU 2004. već iznosio 54 postoa 2018. cijelih 82 posto.  Litvanija i Estonija su male države, isto kao i većina zemalja zapadnog Balkana. I puno veća Poljska je uspjela podići svoj BDP per capita sa nekadašnjih 43 posto na 71 posto.

Ali svakako najveći napredak je postigla Rumunija koju mnogi smatraju za istočno balkanskog tigra. Ona je napredovala sa skromnih 26 posto BDP-a na 66 posto EU prosjeka 2018.

Sjeverna Makedonija se sada nalazi tamo gdje je bila Litvanija 1999. dok je Srbija na poziciji koju je imala Estonija a Bosna i Hercegovina na mjestu Rumunije te godine. To je znak da se države ipak mogu promijeniti, i to na bolje.

ESI zaključuje analizu tvrdnjom da je proširenje EU na Balkan moguće samo ako se balkanske zemlje dubinski preobraze što nije slučaj sada. Proces nije inspiracija za ogromnu birokratiju balkanskih zemalja koja radi na pristupnim pregovorima. Balkan se trenutno vrti u krugu malih očekivanja i nedovoljnih reformi. Isto važi i za predvodnike (Crna Gora i Srbija) kao i one na začelju (BiH i Kosovo. Sa druge strane i mnoge zemlje EU imaju sumnje da će pristupanje novih članica donijeti korist ili osnažiti samu EU.

Eksperti ESI-ja smatraju da je, uz nužne reforme, pristupanje zemalja predvodnica jedinstvenom evropskom tržištu, moguće do 2025. a da bi sve zemlje zapadnog Balkana se mogle naći u istom prostoru do 2030.god.ine  i uživati u svim koristima koje donosi kao što je to slučaj sa Norveškom i Islandom. To je prije svega sloboda kretanja roba, usluga, kapitala i radne snage uz neophodni preduslov – vladavinu prava. Pristupanje jedinstvenom ekonomskom prostoru ne bi bila alternativa već usputna stanica ka punopravnom članstvu u EU, pod uslovom da se Pariz, Berlin i Brisel slože.

 

Dinamika

Tabela daje jasan prikaz dinamike i uspješnosti pregovora zemalja aspiranata sa Hrvatskom kao glavnom referencom i zemljom koja je posljednja ušla u EU 2013. god. završivši sve pristupne pregovore i zatvorivši sva poglavlja 2011.godine.

Zemlje aspiranti Predata aplikacija za članstvo Godina dobijanja statusa kandidata Godina početka pristupnih pregovora Godine pregovaranja Zatvorena poglavlja
Hrvatska 2003 2004 2005 6 33
Crna Gora 2008 2010 2012 8 3
Srbija 2009 2012 2014 6 2
Sj. Makedonija 2004 2005  
Albanija 2009 2014
BiH 2016
Kosovo
Turska 1987 1999 2005 15 1

 

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIJUMČARENJE CIGARETA PREKO LUKE BAR U IZVJEŠTAJU EVROPSKE KOMISIJE: Šverc državno breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tokom 2019. godine u akcijama carinskih službenika, policije i drugih bezbjednosnih organa Crne Gore zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura

 

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji i nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i Momir Bulatović, 1998. godine, o tom švercu raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – ovog puta u Izvještaju o napretku Evropske komisije.

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Bilježe, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući i jedan predmet sa 22 osumnjičena.

Riječ je o postupku koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Petra Milutinovića (35) i dvadeset jedne osobe i kompanije koji se dovode u vezu sa švercom cigareta. U tom poslu je, prema navodima iz optužnog akta, oštećen budžet države za 44 miliona eura. Protiv njih je pokrenuta i finansijska istraga. Prema sumnjama tužilaštva, Milutinović je zajedno sa carinikom Gojkom Lekovićem (67) formirao kriminalnu organizaciju koja je od neutvrđenog datuma pa do početka avgusta 2018. godine nazakonito izvozila cigarete iz skladišta Slobodne carinske zone Luke Bar radi prodaje na sivom tržištu, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora i neplaćanje fiskalnih obaveza kojima podliježe takva vrsta robe.

Milutinović je uhapšen početkom avgusta 2018. godine zajedno sa još tri lica, a mjesec dana kasnije pritvoreni su i ostali, zbog sumnje da su učestvovali u poslu šverca cigareta vrijednom više miliona eura.

U drugom slučaju organizovanog krijumčarenja duvanskih proizvoda, kako navode u Izvještaju, optuženo je lice, „dobro poznato“ organima gonjenja, a za kojim se tragalo 20 godina. Riječ je o biznismenu iz Tuzi Đoki Camaju, koji je prema navodima optužnice SDT-a, zajedno sa Duškom Nikaljevićem na teritoriji Crne Gore, Srbije, Italije i drugih evropskih zemalja organizovao kriminalnu organizaciju radi krijumčarenja cigareta na sivom tržištu. Pored njih dvojice optužnica je obuhvatila još sedam lica.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona paklica cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Ocjenjuju da Crna Gora mora pojačati mogučnost da procijeni rizike u oblasti krijumčarenja cigareta, da unaprijedi politike u obavještajnom sektoru i proaktivnost organa za sprovođenje zakona, kao i da pronađe lijek za sistemske nedostatke u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar. Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji za korupciju, uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Direktor Istraživačkog centra u MANS-u Dejan Milovac rekao je za Monitor da nije prvi put da se Luka Bar u međunarodnim izvještajima prepoznaje kao lokacija preko koje se vrši šverc, naročito kada je u pitanju Slobodna zona koju je osnovala država. Kaže da su u jedinom javno dostupnom izvještaju o radu Slobodne zone, kao korisnici usluga, bile navedene kompanije čiji vlasnici su se u regionu povezivali upravo sa švercom cigareta. Nakon tog izvještaja, tvrdi, Ministarstvo ekonomije, Opština Bar i Luka Bar kao osnivači Slobodne zone su odbijali da javnosti dostave nove izvještaje, tvrdeći da ih ne posjeduju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SPOROVI OKO USPOSTAVE VLASTI U KOTORU: Kompromisi ili pretvranje pobjede u poraz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednja u nizu ponuda o uslovima formiranja lokalne vlasti je ona koju su Demokrate 14. oktobra uputile koaliciji ZBK i URA kao pokušaj kompromisa da se u susret zakazanoj sjednici parlamenta nađe prihvatljivo rješenje za sve buduće nosice vlasti u Kotoru. Principi zajedničkog djelovanja sa 19 tačaka zapravo su modifikovana verzija Platforme pokreta URA koja je u nešto izmijenjenoj formi prihvatljiva za koaliciju ZBK

 

Od pet gradova u kojima su 30. avgusta, istovremeno sa republičkim održani i lokalni izbori, jedino u Kotoru vlast nije formirana. Razloga ima više, najbitniji je taj što je predsjednik prethodnog saziva kotorske Skupštine Jovo Suđić prvu sjednicu novoizabranog saziva, zakazao što je najkasnije moguće, za utorak, 20. oktobra, na čijem će dnevnom redu biti verifikacija mandata odbornicima i izbor novog predsjednika lokalnog parlamenta. Očekuje se da će funkciju predsjednika kotorskog parlamenta zauzeti Dejan Vukšić, nosilac izborne liste „Za budućnost Kotora“, dok će  u fotelju predsjednika Opštine ponovo sjesti Vladimir Jokić lider kotorskih Demokrata.

Novu skupštinsku većinu u Kotoru čine Demokrate sa osvojenih 9 odborničkih mjesta, Koalicija „Za budućnost Kotora“ ima 7, GP URA i Socijalisti Crne Gore sa po jednim odborničkim mandatom, ukupno 18  od 33 odbornička mjesta kotorskog parlamenta. Iako u rukama imaju komotnu većinu za nesmetano upravljanje drevnim gradom, partije pobjedničke koalicije mjesec i po dana od završetka izbora, nisu postigle dogovor na koji način će formirati buduću vlast. Do potpisivanja koalicionog sporazuma o raspodjeli mandata u skladu sa izraženom voljom birača nije došlo uprkos jasnoj političkoj snazi članica buduće vladajuće koalicije. Tri političke grupacije  korenspondiraju platformama i sporazumima koje šalju jedni drugima, prepunim traktata iz političke teorije i prakse primjerenim pravljenju vlade neke veće države a ne lokalne samouprave u kojoj se zna čiji je izborni program koliku podršku građana dobio.

Iz URA su insistirali na prihvatanju njihovih uslova iz Platforme za Kotor koju su 3. septembra dostavili ostalim strankama. Pored načelnih stavova o depolitizaciji lokalne uprave, u tački 5 se navodi  da izborni rezultat ne može biti presudan za izbor kandidata za ključne gradske funkcije. Preporučuje se nešto kao ekspertska gradska vlast.

﮼Izbor ljudi na partijske funkcije (predsjednik Opštine, predsjednik Skupštine, dva potpredsjednika i glavni administrator) po mogućnosti – ne prema izbornim kvotama već prema profesionlanom ugledu, uz isključiv uslov stručnosti i dokazanom radnom stažu ne kraćem od 10 godina u struci…“ pisalo je u Patformi.   Navedena norma o radnom stažu od najmanje 10 godina  u javnosti je tumačena kao prepreka povratku Vladimira Jokića u fotelju prvog čovjeka Kotora, iz koje je smijenjen političkim pevratom DPS-a uz pomoć odbornice SDP Brune Lončarević.  Iz pokreta URA su, nakon negodovanja budućih partnera, ubrzo odustali od propisivanja godina radnog staža za ključne gradske funkcije, ali ne i od otklona od podjele funkcija prema izbornim rezultatima.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ MARTINOVIĆ: SPORNA PRESUDA NOVINARU – ISTRAŽIVAČU: Žrtva zarobljenog pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Mogu sa žaljenjem da konstatujem da je i ova presuda slikovit primjer odnosa sada već odlazeće vlasti prema nezavisnim novinarima“, kaže Nikola Marković, predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare

 

Samo dan nakon što je prošlog četvrtka u podgoričkom Višem sudu istraživački novinar Jovo Martinović osuđen na godinu zatvora zbog navodnog posredovanja u švercu narkotika, stigle su nove negativne reakcije Evropske Komisije (EK). Očekivane, budući da se Crnoj Gori godinama ukazuje da nema napretka u slobodi izražavanja.

Upravo na te negativne ocjene podsjetila je Ana Pisonero, portparolka Evropske komsije. „Sloboda izražavanja jedna je od temeljnih vrijednosti EU i ključni element procesa pristupanja Crne Gore Uniji. Novinari bi trebalo da mogu da obavljaju svoje dužnosti profesionalno i bez straha od pravnih posljedica. Vjerujem da znate da smo u posljednjem izvještaju EK, konstatovali da nema napretka u slobodi izražavanja”, kazala je Pisonero. Ona je dodala da EK ne komentariše sudske odluke koje su podložne žalbama, kao što je u ovom slučaju, i izrazila očekivanje da će Martinović imati pošteno suđenje u skladu s međunarodnim i EU standardima.

Kada smo kod standarda, teško da se na osnovu ovakve odluke može zaključiti gdje je granica koja novinarska postupanja dijele od kriminalnih. Zato predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare i glavni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković, upitan da za Monitor prokomentariše ovu odluku, ne skriva da je zgrožen činjenicom da je Martinović osuđen samo zato što je radio svoj posao koristeći legitimne novinarske metode.

„Komisija se bavila ovim slučajem u mjeri svojih nadležnosti i, na osnovu dokaza koji su nama dostavljeni, Martinović je žrtva zarobljenog pravosuđa. Iako Komisija nema mandat da se bavi radom sudova već samo istragama, u svoje lično ime mogu da izrazim sumnju da je presuda Jovu Martinoviću politička osveta za njegove brojne istraživačke tekstove“, isti Marković.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo