DRUŠTVO
Tuđe rušimo, svoje eloksiramo

Objavljeno prije
14 godinana
Objavio:
Monitor online
Ranko Krivokapić prvi je u starom kotorskom gradu postavio eloksiranu bravariju. Stari grad Kotora, spomenik kulture koji je „netaknut” prošao kroz decenije divlje gradnje i devastacije prostora, nije tako uspio da preživi neimarstvo predsjednika crnogorskog parlamenta, prepoznatog u narodu kao odlučnog borca protiv kršenja urbanističkih propisa. Poznato je da je malo falilo da Krivokapić zbog divlje gradnje od strane Srpske pravoslavne crkve na Svetom Stefanu oburda Vladu. Osvjedočeni borac protiv divlje gradnje malkice je ipak omekšao kad je krenuo u renoviranje sopstvenog objekta u Starom gradu Kotoru. Pored eloksirane, mijenjao je spoljašnjost svoje kuće više nego propisi i struka dozvoljavaju.
Ali kako i dolikuje jednom ljutom legalisti, Krivokapić za svoje neimarstvo ima papire. Kakve takve.
Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Kotoru je 11. februara 2009. po zahtjevu Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne poslove izdao rješenje kojim se ,,sa konzervatorskog aspekta može prihvatiti prenamjena tavanskog prostora zgrade označene kao objekat 1 na kat. parceli 74 K.O. Kotor II, u prostor za stanovanje”. Rješenje je potpisala direktorica Zavoda Ružica Ivanović.
Iste godine, nakon osam mjeseci, 5. oktobra, Zavod izrečeni ,,stručni stav” mijenja tako što se otvor lukijerne na južnoj strani pretvara u vrata koja vode na balkon dimenzija 300x120cm. Osim što se dozvoljava otvaranje balkona u potkrovlju sam otvor lukijerne se povećava sa prethodnih 80x60cm na 120x200cm.
Stari grad Kotor je kao cjelina upisan u registar kulturnih dobara. To znači da je svaki objekat u Starom gradu kulturno dobro. Stručnjaci koje je Monitor kontaktirao navode da je mijenjanje rješenja Zavoda u samo osam mjeseci veoma sumnjivo. A rješenje koje je izdao Zavod neprimjerno arhitekturi starog urbanog jezgra Kotora, zaštićenog kulturnog dobra, te da ovakve intervencije (otvaranje vrata i formiranje balkona u potkrovlju) predstavlja devastaciju kulturnog dobra i kao takve podliježu krivičnoj odgovornosti.
O demokratiji za koju se svih ovih godina udarnički bore Ranko Krivokapić i njegova partija zajedno sa DPS-om dovoljno svjedoči i to da stručnjaci koji se bave ovom tematikom nijesu htjeli javno da govore o ovom slučaju. Svjesni su kakve bi posljedice zbog toga mogli imati.
No, priča o dogradnji objekta predsjednika Skupštišne dobro oslikava i stanje u zaštiti spomenika kulture.
Zakoni su jasni, kod njih nema protekcije. Po zakonu, urbanističko-tehnički uslovi za radove na kulturnim dobrima moraju da zadovolje i uslove za projektovanje objekata upisanih u Registar kulturnih dobara Crne Gore. Konzervatorske uslove izdaje Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Kotoru, koji u tu svrhu treba da oformi stručnu Komisiju od tri stručnjaka – obavezno arhitekta konzervator i istoričar umjetnosti i još jedan stručnjak u zavisnosti od problematike. Direktor potpisuje završni akt, znači konzervatorske uslove koji su usaglašeni na nivou struke.
U praksi, Komisija se ne sastaje. Zapisnik se ne vodi. Direktor odlučuje ,,što će kome dati”, koji od stručnih stavova da prihvate i taj stav izađe iz Zavoda kao zvaničan stav struke. Sagovornici Monitora kažu da takva praksa traje godinama, a Ministarstvo kulture je aminuje.
Oba akta, u koje je Monitor imao uvid, a kojima se Krivokapiću dozvoljava dogradnja, potpisala je direktorica Zavoda Ružica Ivanović. Postoji sumnja da niko iz struke nije konsultovan oko ovih rješenja, te da se radi o ličnoj usluzi direktorke Ivanović svojem partijskom šefu Krivokapiću. Inače, Ranka Krivokapića i Ružicu Ivanović vežu decenijske poslovne veze. Sadašnji predsjednik Skupštine je svoju profesionalnu aktivnost započeo kao pripravnik kod Ivanovićeve u skupštinskoj službi Opštine Kotor. Zatim je svoju bivšu šeficu imenovao na mjesto direktora jedne od najznačajnijih stručnih institucija u Kotoru, Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Ivanovićeva je pravnica koja prije imenovanja na ovu funkciju nije radila u konzervatorskoj struci već je obavljala pravničke poslove u opštini.
Da su se Paštrovići i SPC sjetili pa da za crkvu na Svetom Stefanu preko prijatelja i rođaka u Budvi izvade potrebna dokumenta, možda bi nas poštedjeli stresa od mogućeg plada mlade Vlade.
Iako politički poprilično udaljeni, mitropolit Amfilohije i predsjednik Skupštine Krivokapić u građevinarstvu imaju i jednu sličnost. Mitropolit je crkve diljem Crne Gore ukrasio eloksiranom bravarijom.
Moćnici mogu sve u nemoćnoj državi.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
PRENATRPANOST ZATVORA: Čekajući Komitet za prevenciju torture

Objavljeno prije
7 danana
8 Augusta, 2025
Crna Gora se prema Godišnjoj statistici o zatvorskoj populaciji Vijeća Evrope, objavljenoj sredinom jula, našla među zemljama s najvišom stopom zatvaranja. Da li će slika crnogorskih zatvora biti još gora, biće poznato nakon posjete Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT). Posljednja posjeta CPT-a pokazala je teške uslove pritvora, višemjesečnu i višegodišnju izolaciju zatvorenika, te potpuni izostanak svrshodnog režima
Prenatrpanost zatvora i dalje predstavlja ključni izazov u jednoj trećini evropskih zatvorskih uprava. To piše u Godišnjoj statistici o zatvorskoj populaciji Vijeća Evrope za 2024. godinu, koja je objavljena sredinom jula, prema kojoj se Crna Gora našla među zemljama s najvišom stopom zatvaranja.
„U zemljama sa preko 500.000 stanovnika, petnaest zatvorskih uprava prijavilo je da imaju više zatvorenika nego raspoloživih mjesta. Zemlje s najvišim stopama zatvaranja bile su Turska (356 zatvorenika na 100.000 stanovnika), Azerbejdžan (264), Gruzija (261), Republika Moldavija (235), Poljska (202), Mađarska (195), Albanija (192), Češka (180), Slovačka (179), Srbija (177), Latvija (175) i Crna Gora (164). Druge zemlje s visokim stopama zatvaranja uključivale su Litvaniju (158), Ujedinjeno Kraljevstvo (Engleska i Vels) (145) i Sjevernu Makedoniju (143)“, navodi se u Izvještaju.
Profesor Marcelo Aebi, šef istraživačkog tima SPACE sa Univerziteta u Lozani kazao je da prenatrpanost ozbiljno narušava životne uslove zatvorske populacije i napore zatvorskih uprava u rehabilitaciji.
„Podaci o dužini zatvora pokazuju da kraći prosječni periodi pritvora imaju tendenciju korelacije sa nižim stopama zatvorske populacije. Iako postoje izuzeci od ovog obrasca, ovaj odnos naglašava važnost trajanja kazne kao poluge za upravljanje prenatrpanošću zatvora. Pored promovisanja alternativnih sankcija zatvoru, smanjenje dužine kazni, posebno za nenasilne i niskorizične prestupnike, može biti moćan alat za smanjenje stope zatvaranja“, rekao je on.
Da li će slika crnogorskih zatvora biti još gora biće poznato nakon što ih posjete predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT). Posljednja posjeta CPT-a ovoj ustanovi dogodila se prije nekoliko godina, kada su konstatovani teški uslovi pritvora, višemjesečna i višegodišnja izolacija zatvorenika po 23 sata dnevno, te potpuni izostanak svrshodnog režima.
„CPT je tada utvrdio da su lica pritvorena u Istražnom zatvoru u KPZ Spuž i istražnom odjeljenju zatvora Bijelo Polje držana duže vrijeme u lošim uslovima i bez bilo kakvog svrsishodnog režima. Takođe, da je situacija pogoršana činjenicom da su pritvorenici zatvoreni u svojim ćelijama po 23 sata dnevno mjesecima pa čak i godinama uz brojna ograničenja nametnuta od suda tokom pretpretresnog perioda. Zaključili su i da kumulativni efekti ove situacije za pritvorena lica, posebno u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa smanjenom učestalošću kontakta sa spoljnim svijetom, mogu da dovedu do nehumanog i ponižavajućeg postupanja“ – kaže u razgovoru za Monitor predsjednik Advokatske komore Danilo Mićović. On kaže da je stanje u istražnim zatvorima znatno gore sada, i da će upravo novo mišljenje CPT znatno uticati i na zatvaranje poglavlja 23. i 24.
Mićović ističe da sudovi i dalje sistematski zanemaruju preporuke CPT-a da se, gdje god je moguće, koriste alternativne mjere umjesto pritvora, što bi po njegovom mišljenju donekle riješilo problem prenatrpanosti pritvorskih jedinica.
„Svjedoci smo da se od strane crnogorskih sudija olako određuje pritvor i da alternativne mjere pritvaranja postoje samo na papiru bez obzira na činjenicu da u mnogobrojnim slučajevima pritvor nije ni opravdan ni nužan već postaje kazna. Jemstva se veoma rijetko usvajaju, a praksa na Zapadu je pokazala da je ta alternativna mjera jedna od najboljih načina rješavanja problema prenatrpanosti zatvora. Država ništa nije uradila da nabavi uređaje za elektronski nadzor, a na taj način bi došlo do rasterećenja Istražnog zatvora“, objašnjava Mićović.
Prenatrpanost zatvorskih jedinica je jedan od razloga što pritvorenici najavjuju štrajk glađu.
U pismu koje su početkom nedjelje dostavili medijima ističu da su se na taj potez odlučili nakon što predstavnici Ministarstva pravde i predsednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, nijesu ispunili obećanja od prije nekoliko mjeseci, između ostalog i bolje uslove boravka.
„Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat – sada traju dva puta po 30 minuta u toku dana. U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svježem vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava“, istakli su oni.
Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni.
„Dječije posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno“, naveli su.
Ukazali su i na druge probleme. Zdravstvena služba, navode, nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi.
Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore. „Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska“, zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu.
Priča o novom zatvoru u Mojkovcu, koji bi bio namijenjen za sjevernu regiju i imao prijemni kapacitet za 200 lica ostala je samo još jedno u nizu neispunjenih obećanja.
Krajem prošle godine Vlada je odlučila da razmotri ponovo opravdanost izgradnje zatvora u tom gradu s obzirom na činjenicu da bi ta investicija koštala 40 milona eura. Da se predomisle i dodatno razmisle, našli su mnogo razloga.
“Procijenjena vrijednost radova, koja trenutno aproksimativno iznosi 38,5 miliona za realizaciju svih projektnih komponenti, u ovom trenutku je više nego duplo veća u odnosu na početno procijenjenu cijenu izgradnje zatvora (15.000.000 eura), a u navedeni iznos nijesu uključeni dodatni troškovi za eksproprijaciju za potrebe izgradnje pristupnog puta. Imajući u vidu činjenicu da borba protiv organizovanog kriminala predstavlja značajan izazov za crnogorsko pravosuđe i Vladu, da je na dan 18.12.2024. godine u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija boravilo ukupno 1.176 lica, od čega 642 pritvorena lica, postavlja se pitanje opravdanosti realizacije navedenog projekta čiji su smještajni kapaciteti za 200 lica lišenih slobode i 120 zaposlenih, što predstavlja nesrazmjerno mali broj u odnosu na ukupnu zatvorsku populaciju u Crnoj Gori“, saopšteno je iz Vlade. „Postavlja se i pitanje obezbjeđivanja stručnog kadra za poslove koje iziskuje ovakav kompleks, imajući u vidu ogromne probleme i izazove sa kojima se Uprava za izvršenje krivičnih sankcija susrijeće i u Spužu i u Bijelom Polju. S obzirom na navedeno, potrebno je dodatno sagledati opravdanost izgradnje zatvora u Mojkovcu”, konstatovali su, podsjećajući da je projektna prijava Ministarstva pravde za projekat „Izgradnja zatvora za sjevernu regiju Crne Gore u Mojkovcu“ usvojena, te da su dobijena bespovratna sredstva u iznosu od 100 odsto u okviru Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF), u iznosu od 1.200.000 eura TA granta.
Novac je, naravno, potrošen.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
DRUŠTVO
NOVA SEZONA POŽARA I STARE BOLJKE: Gledanje u nebo

Objavljeno prije
2 sedmicena
1 Augusta, 2025
I u ovu požarnu sezonu ušli smo sa tek dva vazduhoplova – jednim avionom i jednim helikopterom. Što je nedovoljno za zemlju koja je među najšumovitijim u Evropi, sa preko 60 odsto teritorije. Samo u Podgorici, od početka juna do kraja jula, zabilježeno je skoro trećinu više požara nego u istom periodu prošle godine. Srećom, pala je kiša
Nakon burne požarne sedmice i vikenda, vatrogasci, mještani i turisti diljem Crne Gore mogli su da odahnu. Pala je kiša.
Podgorica, Luštica, Lovćen i većina crnogorskih opština bili su u većem ili manjem plamenu. U toku noći između subote i nedjelje, buknuo je požar na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, u zaleđu uvale Oblatno, a iz predostrožnosti zatvorene su i pojedine plaže. Požar ogromnih razmjera danima je aktivan i na Lovćenu. U pljevaljskoj opštini požar se iz Crne Gore proširio i na teritoriju Srbije, pa su u njegovom gašenju pomagali helikopteri tamošnje službe zaštite.
Najdramatičnija situacija bila je u Podgorici, gdje je, prema prvim procjenama izgorjela trećina Ćemovskog polja. Park šuma koja je nastala prije pola vijeka nestala je za par sati.
,,Prije više od 50 godina prethodne generacije su uspjele da stvore šumu, a mi danas nijesmo u stanju da je sačuvamo od požara koji se podmeću i ponavljaju jer kaznene mjere se ne primjenjuju”, izjavio je biolog Vuk Iković.
Tridesetak pripadnika Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada, sa 15 kamiona, skoro pet sati je gasilo požaro ogromnih razmjera na Ćemovskom polju, uz petrovačku magistralu. U gašenju vatrene stihije koja se, potpomognuta jakim vjetrom, raširila u pojasu od oko kilometar i po, pomagao im je helikopter Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore, kao i kolege iz Bara i gradskih preduzeća Vodovod i kanalizacija, Čistoća i Zelenilo. Uspjeli su da spriječe da se vatra proširi na trafostanicu ,,Podgorica 5“, te na krug preduzeća Čistoća, kompanije ,,Štrabag“, skladišta Zetatransa, pogone Plantaža i novo gradsko groblje…
U prvim izjavama nakon požara, pojedini mještani sumnjaju da je on namjerno podmetnut da bi se ova površina mogla prenamijeniti i betonirati zgradama i ostalim u Podgorici poželjnim objektima.
Sumnju u podmetanje požara iskazao je i gradonačelnik Podgorica Saša Mujović koji je apelovao na ,,organe pravosuđa da ovakve poteze i ovakva djelovanja najstrožije kazne”.
Nakon što je požar ugašen, u utorak u podne, poslije 12 sati, neko je opet podmetnuo požar na Ćemovskom polju u blizini mjesta gdje je počelo da gori u nedjelju. Vatrogasci su ovog puta brzo intervenisali i ugasili požar.
Za sada je detektovano da se u slučaju velikog požara na Luštici radilo o višoj sili – udaru groma. Za ostale se sumnja u ljudsku nepažnju ili namjeru.
Građani se oslonili na najavljenu kišu i počeli da pale imanja – izjavio je Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović.
,,Na Luštici smo definisali da je udar groma prouzrokovao taj požar, ali za sve ostale požare na teritoriji Crne Gore uzrok su paljenja tokom čišćenja imanja. Kao što vidimo neki građani ne poštuju naredbu i apele koje izdajemo i mi, koji se izdaju i na lokalnom nivou i tako dovode u rizik sebe i svoju imovinu, a naravno i ljude koji se bave gašenjem požara, kako sa zemlje, tako i iz vazduha”, kazao je Bešović.
Na sjeveru je kao posljedica požara izgorjelo nekoliko objekata, na primorju su bili ugroženi i turistički objekti. Svake godine usljed požara izgori šume u vrijednosti nekoliko desetina miliona eura. U nedjelju je član Dobrovoljnog vatrogasnog društva ,,Krtoli“ iz Radovića prilikom gašenja vatre,zadobio teške tjelesne povrede, prema riječima komandira tog DVD Stefana Kostića, ima trostruki prelom noge zbog čega će biti operisan.
,,Svjedoci smo da naročito u posljednjih nekoliko dana u Nikšiću je bilo dosta vatrometa i od tih vatrometa je na nekim mjestima izbijalo dosta požara. Molim ovim putem da se zaborave pirotehnička sredstva, jer ako bi se striktno poštovao zakon neki od njih bi debelo platili kaznu”, apelovao je pomoćnik komandira Službe za zaštitu i spašavanje Nikšić Goran Tripković.
Apeli su uzaludni, a svake godine se ponavlja da je za preko 90 odsto požara kriv ljudski faktor. Nedavni snimak sa Kakaricke gore u Podgorici pokazuje da je nekima lakše zapaliti travu nego je pokositi.
Stručnjaci upozoravaju da je većina požara uzrokovana nepažnjom građana, ali ima i onih koji su namjerno podmetnuti sa različitim motivima, od ekonomsko-kriminalnih, do patološko-piromanskih.
Uz bahatost i nebrigu dijela stanovništva koja pogoduje požarima imamo i nebrigu institucija. Iz nevladinog sektora upozoravaju da ,,iako dnevno vidimo na desetine, pa čak i stotine nekad požara, nismo baš čuli da je neko priveden ili da je platio neku značajnu kaznu zbog izazivanja opasnosti”.
U utorak je uhapšen Danilovgrađanin B.M. (34)zbog sumnje da je 25. jula izazvao požar u mjestu Bare Šumanovića, koji je bio zahvatio travnatu površinu i nisko rastinje na više lokacija površine od preko 2.000 metara kvadratnih.
Protekle sedmice u Herceg Novom je uhapšen 22-godišnji mladić. ,,Priznao je da je, kao i 2022. godine, izazvao požar u Njivicama 18. jula. Kazao je da je to jače od njega, da ne može da se odupre toj ideji, ali da nije htio nikoga da povrijedi. Očigledno ima veliki problem i opsjednut je time, kao svaki piroman. Kada zapali vatru onda je to za njega olakšanje. Trebalo bi ga liječiti. Zadržao sam ga do 72 sata”, ističe za Novski portal, Osnovni državni tužilac u Herceg Novom, Nikola Samardžić.
Mladić je ranije osuđen presudom Osnovnog suda u Herceg Novom zbog istog krivičnog djela u produženom trajanju na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, jer je utvrđeno da je izazvao požar na 12 lokacija u periodu od 24. jula do 08. avgusta 2022.godine.
Ostali piromani, kao i onaj koji je zapalio Ćemovsko polje, još uvijek su na slobodi.
U susjednoj Albaniji, u kojoj su takođe buktali požari, zbog sumnje da su podmetnuli požare uhapšeno je 18 osoba. Za namjerno izazivanje požara prijeti im kazna zatvora od pet godina, ali ako je požar izazvao znatnu štetu ili ozbiljne posljedice za život i zdravlje ljudi krivični zakon predviđa zatvorsku kaznu od 10 do 15 godina.
Kada je prošle godine sedam dana buktio požar u Paštrovićima uz prijetnju da vatra pređe Jadransku magistralu i ugrozi kuće i druge objekte, oglasio se i premijer Milojko Spajić.
,,Kanader (ili slični modeli) jesu najefikasnije sredstvo za gašenje i zato se kupuju kako bi riješili problem jednom za svagda, a ne svako ljeto analize i filozofije – i na kraju nema ni pomaka ni rješenja! Vlada će iznaći mogućnost i modalitet plaćanja iz budžeta koji će biti održiv (kao i sve što radimo). MUP radi sjajan posao! Air traktori se popravljaju – ali nijesu dovoljni za ono što se svakog ljeta dešava u Crnoj Gori”, istakao je Spajić.
Kao i mnoga druga, ni ovo obećanje nije ispunjeno. Kanadera nema, ali će zato biti kupovine državnog aviona za funkcionere. Air traktori nijesu popravljeni, pa smo i u ovu požarnu sezonu ušli sa samo dva vazduhoplova – jednim avionom i jednim helikopterom. Što je nedovoljno za zemlju koja je jedna među najšumovitijim u Evropi, sa preko 60 odsto teritorije pod šumom.
Kao i prethodnih godina, najavljuje se da će se možda, u naredne dvije godine, nabaviti višenamjenski helikopter i jedan avion za gašenje požara koji su predviđeni u okviru Strategije za smanjenje rizika od katastrofa.
Pomoć od komšija i Evropske unije kao da se ustručavamo da tražimo, tek kad se vatrogasci iscrpe do krajnjih granica.
,,Od Luštice, preko Lovćena i Ćemovskog polja, Kuča i Bratonožića do Pive i Durmitora, naši vatrogasci i pripadnici Vojske Crne Gore vode nadljudsku borbu sa vatrenom stihijom… Uprkos ranijim obećanjima Vlade neophodna podrška iz vazduha i dalje nedostaje”, kazao je predsjednik države Jakov Milatović i pozvao nadležne institucije da zatraže međunarodnu podršku, ,,kroz EU mehanizme i bilateralnu saradnju sa susjedima”.
Stručnjaci upozoravaju da je u borbi protiv požara ključna prevencija, koja podrazumijeva sistem za zaštitu šuma od požara, ranu detekciju, brzu reakciju i kasnije sanaciju opožarene površine. Nekad smo imali. U park šumi Ćemovsko polje decenijama unazad napravljeni su široki prolazi za vozila za gašenje požara. U međuvremenu su, iako je Ćemovsko na domak grada, putevi zarasli.
Da je svake godine teže govori i podatak da su pripadnici Službe zaštite i spašavanja Podgorica od 1. juna do 25. jula ugasili 675 požara, što je skoro trećinu više nego u istom periodu prošle godine, kada su intervenisali na gašenju 470 požara.
Još malo, pa će se požarna sezona završiti. A dok piromani i ,,domaćini” što pale livade opet izađu na teren zaboraviće se i prevencija, i zaštita, i kanaderi.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
TALAS NASILJA SE NASTAVLJA: Alarm nema ko da čuje

Objavljeno prije
2 sedmicena
1 Augusta, 2025
Dan žalosti pretvorio se u nijemu nedjelju, tokom koje su mediji uz razgovor sa mnogobrojnim stručnjacima podsjećali na slučajeve iz prethodnih mjeseci i godina u kojima je nasilje unutar porodice kulminiralo smrtnim ishodom. Ubistva kao posljedica porodičnog nasilja ostaju samo brojka u izvještajima o radu nadležnih organa. Alarm upozorenja nema ko da čuje
Dvije porodične tragedije u razmaku od samo 48 sati potresle Crnu Goru su – jedna u Goliji, gdje je nakon svađe sa nevjenčanom suprugom, muškarac ubio njihovu dvogodišnju kćerku, a potom presudi sebi. Druga tragedija dogodila se u Budvi, gdje je nakon svađe brat ubio brata i sinovca.
Dan žalosti pretvorio se u nijemu nedjelju, tokom koje su mediji uz razgovor sa mnogobrojnim stručnjacima podsjećali na slučajeve iz prethodnih mjeseci i godina u kojima je nasilje unutar porodice kulminiralo smrtnim ishodom.
No, dugi razgovori sa stručnjacima, zvanična saopštenja policije i raznorazne analize nijesu dale konkretne odgovore kako sa sigurnošću spriječiti porodične tragedije, za koje gotovo uvijek postoje najave da dolaze.
Ćutanje institucija nakon ove dvije tragedije jednako predstavlja mračnu sliku, tim prije što gotovo da nema mjeseca da mediji svojim izvještavanjem ne pale alarm upozorenja da je jedan od najtežih društvenih problema u Crnoj Gori nasilje u porodici koje se ne tako rijetko okonča tragično.Adekvatne reakcije nadležnih izostale su i nakon ova dva tragična događaja. Osim poruka žaljenja upućenih putem društvenih mreža, nijesu se mogli pročitati konkretni prijedlozi što će preduzeti. I tako po istoj matrici od tragedije do tragedije, iz godine u godinu. A tragedija nije bilo malo.
Za samo pet godina u Crnoj Gori počinjeno je desetak ubistava u krugu porodice. Braća su se ubijala međusobno, muževi supruge, pa i djeca – roditelje, što je bio slučaj i početkom ove godine kada je Podgoričanin nožem ubio svog oca.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom 2020. registrovana su tri ubistva koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Upotrebom vatrenog oružja u jednom su smrtno stradali stric i strina učinioca, u drugom je supruga ubijena od strane supruga; dok je upotrebom hladnog oružja u trećem slučaju brat ubio brata.
U periodu od 1. januara do 31. decembra 2021.godine, registrovana su 294 krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a te godine, prema zvaničnim podacima, registrovano je čak četiri slučaja porodičnog nasilja sa smrtnim posljedicama.
„Teško ubistvo počinjeno je 12. 02. 2021. godine u Rožajama, gdje je prijavljeni M. R. svom ocu R. R. , u porodičnoj kući, nakon verbalne prepirke, nožem nanio smrtonosne povrede. Ubistvo počinjeno 24. 03. 2021. godine na Luštici, Herceg Novi, gdje je P. B. u dvorištu svoje kuće, upotrebom vatrenog oružja – lovačke puške, lišio života svog zeta M. Đ, a nakon toga izvršio samoubistvo. Ubistvo počinjeno 21. 10. 2021. godine u selu Dašca Rijeka, Petnjica, gdje je A. Š. udarcem tupim predmetom usmrtio svoju suprugu E. Š. M., a potom udario i svoju maloljetnu kćerku , nanijevši joj tjelesne povrede, da bi nakon toga izvršio samoubistvo“, djelovi su izvještaja za 2021.godinu.
Tokom 2022.godine registrovana su dva ubistva. Prema dostupnim izvještajima, u četiri slučaja registrovana je upotreba oružja, a dva slučaja su ishodovala smrtnom posljedicom – u jednom je bivši suprug ubio bivšu suprugu, a u drugom slučaju žena je bila žrtva svog vanbračnog partnera.
Te godine zabilježeno je i ubistvo koje je godinama bilo u centru pažnje javnosti – teško ubistvo na štetu trudne Zimrite Nerde , za koje je njen nevjenčani suprug Dalibor Nikolić dobio kaznu od 40 godina zatvora. Tu odluku nedavno je potvrdio i Vrhovni sud Crne Gore. Zimrita Nerda preminula je 22.januara 2022.godine u KC Podgorica, od povreda koje joj je nanio suprug, udarcima drvenom palicom i stisnutom šakom u predjelu glave.
Ni 2023. godina nije prošla bez zločina u porodici. Bjelopoljac E.B. je prvog oktobra te godine u mjestu Nedakusi, nakon verbalne rasprave kuhinjiskim nožem ubio brata.
Zvaničnih podataka koliko je slučajeva nasilja u porodici koji su okončani smrtnim ishodom registrovano tokom 2024. godine nema, jer Izvještaj o radu i Ministarstva unutrašnjih poslova i pored toga što je razmatran i prošao Skupštinu za javnost ostao tajna . Za sada nije dostupan.
No i pored toga, javnost pamti slučaj koji je prošlog avgusta razgolio sve propuste onih koji su dužni da sprovode zakon. U podgoričkom naselju Masline Miljan Bošković, nakon verbalne svađe, nožem je ubio bivšu suprugu Biljanu Pavićević. Ubrzo nakon hapšenja osumnjičeni je u Istražnom zatvoru izvršio samoubistvo. Ovaj slučaj analizirao je i Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, koji su zbog zločina nad mladom Podgoričankom propuste vidjeli u postupanju istražitelja.
„Operativni tim iznio je svoje zaključke i analize u vezi sa postupanjima nadležnih organa i identifikovao propuste u zaštiti žrtava. Tim je izrazio duboku zabrinutost zbog propusta u radu policije, tužilaštva i suda za prekršaje, koji su prethodili femicidu. Prema stanovištu tima, ni jedna od pomenutih institucija nije adekvatno procijenila rizik po oštećenu, nijesu obezbijedjeni dostupni svjedočki iskazi, niti je adekvatno vršena kontrola nad primjenom zaštitne mjere“, navode u svom Izvještaju o radu. Tim je procijenio kao neadekvatno postupanje nadležnog tužioca, koji nije poštovao obavezujuće Uputstvo VDT da se žrtva sasluša hitno, najkasnije u roku od 72 sata od prijave nasilja. „Naročito je za brigu odluka Suda za prekršaje da okrivljenom izrekne opomenu, kao mjeru upozorenja, iako je u obrazloženju izrečene zaštitne mjere sud našao da postoji opasnost od ponavljanja djela. Operativni tim nalazi da izrečena sankcija nije bila adekvatna, niti odvraćajuća po učionioca nasilja“, konstatuje se.
I tu se stalo ili bolje reći vratilo na početak. Zbog propusta niko nije odgovarao, a prevenciji se i dalje malo radi.
Ubistva kao posljedica porodičnog nasilja ostaju samo brojka u izvještajima o radu nadležnih organa. Alarm upozorenja nema ko da čuje.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Kolumne
-
ALTERVIZIJA / prije 7 dana
Tehno-manija
Milan Popović
-
DUHANKESA / prije 7 dana
Uskrsla metamorfoza Hirošime
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Testiranje
Milena Perović
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Multipolarizam na ivici apokalipse
Milan Popović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Miloševićevo
Milena Perović

Novi broj


CIJENA POMRAČENIH ODNOSA CRNE GORE I HRVATSKE: Kamata na rezoluciju

UNESCO TRAŽI TRENUTNI MORATORIJUM NA GRADNJU U KOTORU: Obustava gradnje i za Tivat, Hereg Novi i dio Cetinja

ĐUKANOVIĆ NAKON ZASTARE AFERE TELEKOM: Ruganje pravosuđu
Izdvajamo
-
Izdvojeno4 sedmice
JULSKI ŠPIC SEZONE 2025.: Turisti dolaze – nevolje ostaju
-
DRUŠTVO3 sedmice
ZAKLJUČANI SVETI STEFAN ČEKA PRESUDU: U petak završne riječi arbitraže u Londonu
-
INTERVJU4 sedmice
ŠEMSUDIN SKEJIĆ, NOVINAR: Opraštamo se od Al Jazeree balkans kao da je ljudsko biće
-
DRUŠTVO4 sedmice
SKY PREPISKE PROŠLE I VRHOVNI SUD: Kriptovana komunikacija jeste dokaz
-
FOKUS4 sedmice
DRŽAVA I DRŽAVNA PREDUZEĆA: Stečaj sad
-
Izdvojeno4 sedmice
ZAKON O LEGALIZACIJI: Novi pokušaj zaustavljanja divlje gradnje
-
Izdvojeno3 sedmice
MISTERIJA POSJETE NIKA ĐELJOŠAJA SAD: Traži li zaštitu FBI
-
DRUŠTVO3 sedmice
PRVA PRESUDA CRNOGORSKOG PRAVOSUĐA ZA RATNO SEKSUALNO NASILJE: Jedna presuda ne znači suočavanje