DRUŠTVO
Bezvrijedne diplome
Objavljeno prije
14 godinana
Objavio:
Monitor onlineOve nedjelje počeo je upis studenata na Univerzitet Crne Gore. Mjesta ima za 1.885 budžetskih i 3.112 samofinansirajućih studenta. Kao i svake godine najveća gužva na Ekonomskom, Pravnom i Filozofskom fakultetu. Da li su budući brucoši neobaviješteni ili je ljubav prema studijama baš na pomenutim fakultetima jača od činjenice da će većina nakon mnogo uloženog truda i novca po okončanju studija završiti na birou rada? Za buduće studente može biti korisna informacija da na birou rada najviše ima visokoškolaca iz oblasti ekonomske struke (više od 1200), zanimanja sa Filozofskog fakulteta (više od 1100), sa diplomom Pravnog fakulteta (preko 620), iz oblasti turističke djelatnosti (oko 300). Slijede zanimanja iz oblasti elektro, računarske tehnike i informacionih sistema, zatim pomorske i poljoprivredne.
Broj nezaposlenih visokoškolaca dobra je ilustracija dometa reforme visokog obrazovanja koja je zagazila u desetu godinu. Od 2003. godine i početka primjene Bolonjske deklaracije broj upisanih studenata na univerzitetima u Crnoj Gori povećao se dva i po puta. Žudnja za znanjem je postala tolika da od 2007. postoji trend da se gotovo svi svršeni srednjoškolci upisuju na fakultete. Podaci Monstata govore da je 2010. srednje škole završilo 7475 učenika, a upisano je 7790 studenata.
Reforma je donijela i veći izbor. Pored Univerziteta Crne Gore, postoje i dva privatna univerziteta – Univerzitet Mediteran i Univerzitet Donja Gorica i sedam samostalnih privatnih fakulteta. Tako u Crnoj Gori u prosjeku ima oko 25 000 studenata, od čega se oko 20. 000 studenata obrazuje na Univerzitetu Crne Gore, a oko 5000 na privatnim ustanovama visokog obrazovanja.
Pružanje visokog obrazovanja je svojevrstan biznis. Školarina u privatnim ustanovama varira od 1.350 eura do 2.500 eura, dok je na većini fakulteta Univerziteta Crne Gore školarina 500 eura, a na manjem broju fakulteta je 1.000 eura (Arhitektura, fakulteti umjetnosti i programi koji se organizuju isključivo kao samofinansirajući). Na UCG 60 odsto sudenata plaća školarinu. Procjena je da državni univerzitet preko privatnih studija ostvaruje između 11-12 miliona godišnje, a privatni univerziteti oko 5,5-6 miliona. Iz budžeta se izdvaja za državni univerzitet manje od 14 miliona, dok se iz privatnih izvora izdvaja blizu 20 miliona eura.
Kao dodatno olakšanje za upis ukinuti su prijemni ispiti. Za skupe novce studentima su omogućene trogodišnje studije i sticanje bačelor diplome. Bačelor diplome ima vrlo malu upotrebnu vrijednost na tržištu rada, tako da bi praktično svi studenti trebali da nastave studije najmanje još jednu godinu do sticanja diplome specijaliste u svom zanimanju.
U strukturi nezaposlenih 2000. godine bilo je 5,5% visokoškolaca, reforma daje ,,rezultate” pa je u prošloj i ovoj godini taj procenat veći od 15 odsto. Prema ovonedjeljnim podacima, koje je Monitor dobio od Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG), nezaposlenih visokoškolaca ima 4.986 (od toga 3.025 žena ili 60,67%). Zabrinjava činjenica da je bez radnog staža čak 2.105 visokoškolaca ili 42,22%.
,,To je bomba u temeljima budućeg razvoja Crne Gore i njene stabilnosti”, kazao je elaborirajući ovaj problem u intervjuu za publikaciju ZZZCG osnivač privatnog Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić. On smatra da je,,nezaposlenost bazični problem iz kojeg izviru i svi ostali, uključujući i kriminal i terorizam… Nezaposlenost je prije svega lom duše i duha! A duša je sve. To je lom samopouzdanja i ambicije čovjeka. Uloga države kao institucije je da ne rješava ovaj problem, već da prvo sagleda kako ga je stvorila”.
A šta čini država sa čijim establišmentom je Vukotić u prisnim vezama? Prošle godine usvojena je Strategija razvoja i finansiranja visokog obrazovanja (2011-2020). Njom je predviđeno povezivanje visokog obrazovanja i tržišta rada. ,,U pravilnim vremenskim razmacima (npr. svake treće godine) reprezentativno udruženje poslodavaca, Privredna komora, Zavod za zapošljavanje i Zajednica univerziteta u saradnji sa Savjetom za kvalifikacije radi analizu potreba tržišta rada za visokoobrazovnim kadrovima u sljedećih pet godina”.
Po Strategiji poslodavci bi trebalo i da svake godine preciziraju svoje potrebe za kadrovima u narednih pet godina. U Uniji poslodavaca (UPCG) kažu za Monitor da su i do sada u više navrata saopštavali da postoje brojni problemi koji se prevashodno odnose na neusklađenost upisne politike i zahtjeva tržišta. ,,UPCG naglašava potrebu da se u narednom periodu mora pristupiti suštinskoj reformi sistema obrazovanja koja će prvenstveno obezbijediti da iz obrazovnih ustanova ‘izlaze’ kadrovi koji posjeduju kompetencije, znanja i vještine koje su potrebne privredi”.
Za početak, smatraju u UPCG, potrebno je analizirati obrazovni profil stranaca koja se zapošljavaju u Crnoj Gori. ,,Ovo se posebno odnosi na pojedine privredne grane kao što su turizam, građevinarstvo, poljoprivreda, za koje je primjetno značajno učešće stranih lica – posebno prilikom sezonskog zapošljavanja”. Prošle godine je izdato 17.000 radnih dozvola za strance.
Danka Ćetković iz ZZCG za Monitor kaže da je ,,jedan od ciljeva promovisanje i afirmacija rada upravo u privredi, nasuprot želji velike većine mladih i ne samo njih već i njihovih roditelja, za rad u javnim institucijama”.
A da smo skloni rukovodećim pozicijama govore i podaci o strukturi zapošljenih. Na zakonodavce, funkcionere i rukovodioce se odnosi 7,2 odsto ukupno aktivnog stanovništva, na stručnjake 14,3 odsto, a na stručne saradnike i tehničare 18,2 odsto, službenika ima 11,4 odsto. Mnogo je to rukovodećeg kadra za malu Crnu Goru.
Kvalifikovanih radnika u poljoprivredi i ribarstvu je tek 2,9 odsto, zanatlija 7,1 odsto, rukovaoca mašina i uređaja 7,3 odsto, zaposlenih u osnovnim, jednostavnim zanimanjima sedam odsto, a vojnika 0,3 odsto.
U ZZZCG kažu da su u stalnoj komunikaciji sa univerzitetima te da su na svim fakultetima dostupne informacije o stanju na tržištu rada.
Damir Hodžić, predsjednik Studentske unije, smatra da budući studenti nijesu dobro informisani o mogućnostima za zapošljenje nakon završenog fakulteta. ,,Niko na fakultetima ne obavještava studente kako poslije do posla”.
Obaviješteni ili ne, tek u ZZCG procjenjuju da će iduće godine biti oko 4500 visokoškolaca bez radnog iskustava na evidencijama nezaposlenih. U Zavodu i Rektoratu UCG se nadaju da će ovaj problem riješiti Vlada. Premijer Igor Lukšić je najavio da država planira da svim visokoškolcima koji su na evidenciji Zavoda sljedeće godine omogući da obave pripravnički staž, odnosno da dobiju stručno osposobljavanje u trajanju od devet mjeseci. Za tu namjenu Vlada je planirala za iduću godinu više od 10 miliona eura.
Predstavnik studenata Hodžić smatra da ništa nije ispunjeno od studentskih zahtjeva sa protesta koje su organizovali sa Studentskim parlamentom. ,,Smanjenja školarina nema, kao ni smanjenja broja upisa na smjerovima koji imaju višak na berzi rada, a povećanje upisa na deficitarnim smjerovima”.
On o najavljenom pripravničkom stažu za visokoškolce na birou kaže: ,,To je samo 50 odsto plate i naravno poslije završenog pripravničkog ne čeka ih posao”.
Zna se: posao čeka one koji imaju vezu, političku, rodbinsku, kumovsku, familijarnu. Ostalima ostaje da spakuju kofere i okušaju sreću i inostranstvu ili da se prekvalifikuju za taksiste, konobare, ribare, odžačare… Ili da sačekaju obećanje države koja će im omogućiti prekvalifikaciju u preduzetnike.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
CIN-CG: GOVOR MRŽNJE I DEZINFORMACIJA DODATNO NARUŠAVA ODNOSE SRBIJE I CRNE GORE: Diplomatija uvreda
Objavljeno prije
3 satana
27 Juna, 2026
Na tvrdnje predsjednika Srbije da se hibridni rat protiv njegove države vodi iz Crne Gore, najviši zvaničnici u Podgorici uglavnom ćute
Odnosi Crne Gore i Srbije posljednjih sedmica su na jednoj od najnižih tačaka od obnove nezavisnosti. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da se iz Crne Gore vodi hibridni rat protiv Srbije. Retorika se zaoštrila tokom proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, a eksplodirala je u izjavama srpskih zvaničnika i medija uoči i tokom Samita u Tivtu, koji je okupio evropske i regionalne lidere.
Sedmicu prije 21. maja, Dana nezavisnosti, Vučić je izjavio da bi „pljunuo sebi i svom narodu u lice“ ako bi učestvovao na proslavi „otcepljenja“ Crne Gore od Srbije. Reagovalo je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, a u odbrani predsjednika Vučića stalo je Ministarstvo spoljnih odnosa Srbije.
Uslijedilo je „istorijsko obraćanje Aleksandra Vučića građanima Crne Gore“. „Vi nama niste smetali, doživljavali smo vas kao sestre i braću i hteli da živimo u istoj državi sa vama. Priznajem, krivi smo, i izvinite što smo vas voleli više nego vi nas“, naveo je on.
O kakvoj se ljubavi radi građani i građanke obje države vidjeli su 21. maja, u dokumentarnom filmu Referendum – priča o izmišljenoj slobodi, u produkciju Centra za društvenu stabilnost iz Novog Sada, bliskog Vučićevoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS). Film je prikazan na Televiziji Informer, a u Crnoj Gori na televizijama Prvoj i Adrija.
Glavna teza filma je da su Crnogorci izmišljena i vještačka nacija koja je zabila nož u leđa svom starijem bratu. „Stariji brat je godinama pomagao mlađem da stasa i opstane”, opisuje se odnos Srbije i Crne Gore u dokumentarcu, a priča se dalje nastavlja u istom narativu – mlađi (crnogorski) brat se vremenom pretvorio u biblijskog Kaina, pa se u prologu potencira da je, kada je Crna Gora u pitanju, vječna samo – izdaja.
Od prvih kadrova jasno je o kakvoj se estetici radi: „Dok su hrabri Cetinjani ginuli širom prostora nekadašnje Jugoslavije boreći se za slobodu, njihove porodice su na Cetinju čuvali italijanski vojnici. Te je nakon Drugog svjetskog rata najveća demografska eksplozija zapravo zabeležena na Cetinju”. Onda poenta: „Cinici bi to nazvali lepota poroka”. Pa insert iz originalne Ljepote poroka Živka Nikolića, da bi potkrijepili skandaloznu tezu.
Centar za ženska prava iz Podgorice oštro je reagovao: „Najoštrije protestujemo protiv ovakvog pokušaja da se istorijska neistina pakuje u mizoginu i diskriminatornu insinuaciju na račun žena Cetinja i Crne Gore“, naveli su.
U filmu se dalje tvrdi da su za „otcepljenje“ krivi – neki bivši političari u Srbiji, intelektualci i dio akademika iz SANU. Najviše se međutim krivi bivši premijer i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a pomalo i aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, lider najveće prosrpke partije u Crnoj Gori Nove srpske demokartije.
U filmu je heroj Vučić, citiraju se njegove riječi neposredno nakon referenduma: „Radićemo na tome da za 10 ili 20 godina referendumskim putem ostvarimo neku novu državu zato što je naš cilj da živimo zajedno a ne odvojeno!”.
Nakon emitovanja filma reagovala je crnogorska Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je donijela odluku o privremenom zabrani, na šest mjeseci, prijema i reemitovanja cjelokupnog programa srpske Informer TV.
Emiteri iz Crne Gore – TV Adria i TV Prva – kažnjeni su maksimalnom novčanom kaznom od 10.000 eura zbog emitovanja spornog filma u kojem, prema AMU, ima elemenata govora mržnje, podsticanja nacionalne netrpeljivosti i diskriminacije, kao i sadržaja kojima se vrijeđa dostojanstvo i osporava legitimnost nacionalnog identiteta Crnogoraca i ustavnog uređenja države.
Na ovu odluku reagovao je Vučićev saveznik iz Crne Gore, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević. Pored crnogorskih političara Predraga Bulatovića i Nebojše Medojevića, on je jedan od sagovornika u filmu. „Sad oni žele da ugase Adriju, Prvu, Informer i sve one koji drugačije misle… DPS, kakav god da je, a nijesu neki, nikad nam nijesu branili da kažemo da smo za zajedničku državu”, ocijenio je Knežević.
Vučić i njemu bliski mediji u Srbiji ocjenili su da se u Crnoj Gori sprovodi cenzura, ali da oni neće ići tim zlim putem.
I javni servis Radio televizija Srbije (RTS) uradio je svoj film povodom 20 godina od nezavisnosti – Crna Gora i Srbija, razdvojena familija. Iako urađen sa širim krugom sagovornika sa crnogorske strane, u filmu sagovornici iz Srbije ponavljaju tezu da je crnogorska nacija vještački stvorena i da predstavlja politički konstrukt koji razdvaja srpski narod.
No filmovi povodom jubileja referenduma su bili samo uvod zvaničnog Beograda i tamošnjih režimskih medija. Početkom juna, u susret najvećem skupu evropskih i regionalnih državnika u Crnoj Gori: Samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu, Vučić je, uprkos upozorenjima o navodnim prijetnjama za njegovu sigurnost, rekao da će ipak doći, ali ne zbog crnogorskih, već zbog briselskih zvaničnika.
Par dana prije Samita, premijer Milojko Spajić na premijerskom satu upozorava: „Prvi put u Crnoj Gori imamo miks spoljnopolitičkih faktora i organizovanih kriminalnih grupa koje zajednički djeluju protiv evropskog puta naše zemlje”, rekao je Spajić, ali nije naglasio odakle dolaze te prijetnje.
Kad je dan prije početka Samita, na tivatski aerodrom sletio avion Air Serbia sa 87 nabildovanih i istetoviranih muškaraca, izgledalo je kao da je đavo odnio šalu. Nezavisni srpski mediji i opozicija su među njima prepoznali batinaše i kriminalce u službi Vučićevskog režima, koji su korišteni za razbijanje demonstracija i nasilja nad studentima u Srbiji. Avion sa putnicima vraćen je isti dan za Beograd.
Na naslovnoj strani Informera objavljeno je „Crnogorski proterali 87 Srba“, a u tekstu se navodi: „Aktuelna vlast u Crnoj Gori na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem pokazala je da je gora od ustaškog režima u Zagrebu, proteravši čak 87 Srba sa aerodroma u Tivtu!“.
Glavni urednik Informera Dragan Vučićević bio je bijesan zbog vraćanja Vučićeve prethodnice iz Tivta. Nije birao riječi: „Stoka, antisrpska, ustaško-milogorska”. „Stoka crnogorska, moram tako da kažem, u saradnji sa blokaderskom srpskom stokom direktno dovela do toga da bude ugrožen život predsednika Vučića“, bjesnio je Vučićević.
Nakon ovog događaja na graničnim prelazima crnogorskim građanima i građankama bio je otežan ulazak u Srbiju. Na kraju Vučić je saopšto da je intervenisao i nastavljen je normalan protok na graničnim prelazima.
Pored režimskih medija, i visoki zvaničnici u Srbiji, prije puta u Tivat, upozoravali su Vučića da ne ide u Crnu Goru, jer mu tamo nije sigurno.
Iz srpske Bezbednosno-informativne agencije (BIA) je zvanično saopšteno da su savjetovali Vučića da ne putuje u Crnu Goru zbog visokog bezbjednosnog rizika. Saopštenje su bazirali na njihovim operativnim saznanjima da se u Crnoj Gori nalazi vođa kavačkog klana Radoje Zvicer.
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić govorila je da je pokušala da priča sa predsjednikom Srbije o tome da odustane od Tivta i Samita EU– Zapadni Balkan, ali da „on za to ne želi ni da čuje“. „Čula sam se večeras tri puta sa Milanom Kneževićem, koji mi je rekao, citiram: ‘Bolje je da ide u Gazu nego da dolazi ovdje’. Pored toga, ja mislim da ljudi treba da znaju da predsednik Vučić sutra putuje sa obezbeđenjem koje je minimalno“, rekla je Brnabić za TV Informer.
Za istu televiziju i Milan Knežević je izrazio zabrinutost za bezbjednost predsjednika Srbije, poručivši mu da nikako ne ulazi u žičaru Kotor – Lovćen!
Kada je, ipak, došao u Tivat, Vučić je objasnio da su momci koji su vraćeni u Beograd, simpatizeri njegove stranke, te da su htjeli da ga dočekaju sa transparentom Srbija pobeđuje, da bi se on osjećao lagodnije u Tivtu.
Primjetno je da zvaničnici Crne Gore nijesu odgovarali na sva ova dešavanja koja su dolazila iz Srbije prije, tokom i nakon samita u Tivtu.
Vučić je nastavio da se bavi Crnom Gorom, pa je nedavno izjavio „da su mediji u Crnoj Gori imali značajnu ulogu u obojenoj revoluciji u Srbiji, a da Crna Gora vodi hibridni rat protiv Srbije“.
Vučić je nakon samita u Tivtu, kada je stigao u Srbiju, ponovio i da će u Crnoj Gori „ljudi koji su se izjasnili kao Srbi uvijek imati podršku matice, ali i da se nada da će se izboriti za svoja prava – zastavu, jezik“, te istakao da „vjeruje u svog druga Milana Kneževića i mnoge druge ljude u Crnoj Gori koji su vrijedni i ozbiljni“.
Iz Vučićeve orbite ispao je šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, koga režimski mediji u Srbiji sve oštrije kritikuju. Mandić je međutim nedavno izjavio da „Crna Gora nikad nije izdala Srbiju“.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore ocijenilo je da učestale izjave iz susjedne države svjedoče o nespremnosti dijela političkih struktura u Srbiji da prihvate Crnu Goru kao suverenu i ravnopravnu državu. Dodaje se i da ovakvi istupi u Srbiji postaju intenzivniji kako se Crna Gora približava članstvu u EU i kako se bliže izbori.
Odgovorilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, navodeći da reagovanje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore predstavlja „potvrdu hibridne prirode delovanja pojedinih krugova u Crnoj Gori prema političkom životu Srbije“.
Lanac uvreda se ne prekida, sve se za sada odvija po scenariju filma o referednumu – u kojem se naglašava da za izdaju ima lijeka: na kraju oba nastavka ovog pamfleta stoji: „Nastaviće se…, jer tek smo počeli”, uz najavu „Vraćamo se po naše!“.
Predrag NIKOLIĆ

Komentari
DRUŠTVO
SLUČAJ „PODA“ PRED SUDOM: Bratu kamen, službenicima optužni predlog
Objavljeno prije
1 sedmicana
19 Juna, 2026
Protiv sekretara Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje Armina Sijarića i službenice Danijele Lazarević, osnovno tužilaštvo podnijelo je optužni predlog sudu u Bijelom Polju. Oni se sumnjiče da su zloupotrijebili službeni položaj u slučaju projekta eksploatacije tehničko-građevinskog kamena na lokaciji Poda. Koncesiju za to ležište dobila je firma „Imperijal“ iz Bijelog Polja, čiji je vlasnik Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine
Optužnim predlogom Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Bijelom Polju protiv dvoje službenika lokalne uprave, u sudsku fazu ušao je višegodišnji spor između mještana više bjelopoljskih sela i Opštine. Spor se vodi oko planiranog kamenoloma na lokaciji Poda.
Protiv sekretara Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje Armina Sijarića i službenice Danijele Lazarević, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Bijelom Polju podnijelo je optužni predlog Osnovnom sudu u Bijelom Polju. Dvoje službenika lokalne uprave sumnjiče se da su zloupotrijebili službeni položaj u slučaju projekta eksploatacije tehničko-građevinskog kamena na lokaciji Poda. Koncesiju za to ležište dobila je firma „Imperijal“ iz Bijelog Polja, čiji je vlasnik Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Petra Smolovića.
Prema navodima iz optužnog predloga, osumnjičeni su u periodu od 26. februara do 12. jula 2024. godine, u namjeri da pribave korist privrednom društvu „Imperijal“, prekoračili granice svojih službenih ovlašćenja i bez zakonskog osnova sproveli postupak procjene uticaja na životnu sredinu, iako je za takve postupke nadležna Agencija za zaštitu životne sredine. Time su, kako se navodi, nanijeli štetu i teže povrijedili prava građana Mjesne zajednice (MZ)Lozna.
Cijeli slučaj počeo je 1. decembra 2020. godine, kada je „Imperijal“ zaključio ugovor o koncesiji za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda sa tadašnjim Ministarstvom ekonomije. Ugovor je potpisan u vrijeme tehničke Vlade, a njime je kompaniji dato pravo eksploatacije na površini od 23,42 hektara. Prethodne administrativne poslove u dijelu lokalne uprave vodio je Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje.
Mještani više bjelopoljskih sela već dugo tvrde, a to su poručivali i sa više protesta, da nijesu adekvatno uključeni u postupak i da su za projekat saznali naknadno. Tokom javnih rasprava, kako navode, proces nije bio transparentan, a primjedbe lokalne zajednice nijesu uzete u obzir.
„Poziv za javnu raspravu i tribinu o elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu dostavljen je Mjesnoj zajednici na dan održavanja, odnosno dva sata nakon početka. Na taj način Opština Bijelo Polje je onemogućila zainteresovanu javnost – mještane da iznesu primjedbe na Elaborat i da zahtijevaju određena pojašnjenja od stručnjaka“, pisalo je u jednom od saopštenja mještana.
Nezadovoljstvo mještana Srđevca, Poda, Bioče i Lozne tokom 2023. godine preraslo je u proteste i blokade, uz tvrdnje da bi otvaranje kamenoloma ugrozilo egzistenciju lokalnog stanovništva, poljoprivrednu proizvodnju i izvorišta vode. Mještani su objašnjavali da je najbliža kuća oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Podsjećali su nadležne da je riječ o području na kojem živi više od 2.000 stanovnika koji se pretežno bave poljoprivredom, te da bi projekat doveo do iseljavanja i gubitka egzistencije.
„Otvaranje kamenoloma bi povrijedilo pravo na privatni i porodični život, mnogima će biti ugrožena egzistencija i krenuće iseljavanje. Biće nam ugroženo pravo na zdravu, pitku vodu“, poručivano je sa protesta.
Sve to vrijeme iz kompanije „Imperijal“ odbacivali su optužbe mještana, tvrdeći da su svi postupci sprovedeni u skladu sa zakonom i da projekat nema negativan uticaj na životnu sredinu kakav se opisuje u javnosti. Iz kompanije su saopštavali da „na koncesionom području nema kuća, voda ili izvora koje pominju mještani“.
Slučaj je stigao pred pravosuđe nakon što su iz MZ i NVO Euromost podnijeli krivičnu prijavu ODT u Bijelom Polju, koje formira predmet i pokreće izviđaj. Sijarić i Lazarević su saslušani u svojstvu osumnjičenih i tada su tvrdili da su postupali zakonito i u skladu sa nadležnostima. U međuvremenu, Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je nepravilnosti u formiranju Komisije za ocjenu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Kako su objasnili, dio članova nije ispunjavao zakonom propisane uslove stručnosti i iskustva. To, ocijenili su iz Agencije, dovodi u pitanje validnost sprovedenog postupka.
„Analizom dokumentacije koju je Sekretarijat dostavio Agenciji utvrđeno je da ne postoje dokazi o ispunjenju uslova za članstvo u Komisiji za tri člana Komisije… Zbog toga što određeni članovi Komisije nijesu ispunjavali uslove, otvara se prostor za sumnju u validnost ocjene Elaborata“, piše u nalazu Agencije.
NVO Euromost podizanje optužnog predloga ocjenjuje kao važan korak “u borbi protiv ekološkog kriminala” i kažu očekuju dalje postupke u sličnim predmetima. Tvrde da su osumnjičeni službenici lokalne uprave „na isti način izdali rješenje o uticaju na životnu sredinu kompanijama DOO ‘Bemaks’ iz Podgorice za kamenolom Bioče i ‘Konstruktor’ iz Bijelog Polja za kamenolom Zminac, gdje opština Bijelo Polje nije bila nadležna za vođenje postupka, već Agencija za zaštitu životne sredine“.
„Očekujemo da će nadležna tužilaštva u Crnoj Gori podići optužnice i protiv lica u Zavodu za geološka istraživanja, koja su izdala tim firmama rješenja na osnovu nezakonitih rješenja Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje. Naša organizacija je zatražila od Ministarstva energetike i rudarstva da naloži inspektorima za rudarstvo da zaustave radove kompanijama Bemaks i Konstruktor na Bioči i Zmincu kod Bijelog Polja, i da se pokrenu novi postupci kod Agencije za životnu sredinu uz učešće svih građana“, kažu u bjelopoljskoj NVO.
Iz Opštine Bijelo Polje tvrde, pak, da su o optužnom predlogu saznali iz medija i da nijesu dobili zvanično obavještenje tokom postupka. Objašnjavaju i da je sudski vještak u predmetu utvrdio da je postupak procjene uticaja na životnu sredinu bio u nadležnosti lokalne uprave, a ne Agencije za zaštitu životne sredine, te da je procedura sprovedena zakonito.
„Sudski vještak, kojeg je angažovalo upravo bjelopoljsko tužilaštvo, u svom zvaničnom nalazu dao je za pravo Opštini. Sudski vještak je jasno i nedvosmisleno utvrdio da se postupak procjene uticaja na životnu sredinu u konkretnom slučaju sprovodi kod organa lokalne uprave, što je upravo ovaj Sekretarijat, a ne Agencija. Nakon detaljnog pregleda dokumentacije, vještak je eksplicitno konstatovao da je u potpunosti ispoštovana zakonska procedura“, tvrde u Opštini.
Ministarstvo rudarstva i Opština Bijelo Polje su, prema zaključku Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, krajem januara ove godine povrijedili pravo građana na zdravu životnu sredinu i pravila javnog učešća u postupku dodjele koncesije za kamenolom na lokalitetu „Poda“. Ombudsman je utvrdio da lokalna zajednica MZ Lozna nije bila pravovremeno i adekvatno informisana o planiranoj eksploataciji, zbog čega su mještani za projekat saznali tek kada su mašine već izašle na teren. Postupak je ocijenjen kao netransparentan, jer građanima nije omogućeno da učestvuju u odlučivanju o projektu koji direktno utiče na njihov životni prostor.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
OBALA POD BAGERIMA – DRŽAVA POSMATRA: Novo betoniranje plaže Galija
Objavljeno prije
1 sedmicana
19 Juna, 2026
Nakon slučajeva betoniranja na Slovenskoj plaži, ostrvu Sv. Nikola, uništavanja Kamenova, koji su zabrinuli javnost, najnoviji skandal devastacije obale dolazi sa plaže Galija. Slike bagera i miksera na obali, na početku turističke sezone šokirale su građane. Najnoviji radovi na Galiji samo su nastavak katastrofalne urbanizacije započete prošle godine. Na Galiji su lani, uoči sezone, izvedeni radovi koji su iz korijena promijenili pejzaž tog dijela budvanske rivijere
Postoje države koje svoje najvrednije prirodne resurse čuvaju kao nacionalno blago i postoje one koje ih posmatraju kako nestaju. Crna Gora sve više liči na ove druge, bar kada je morsko dobro u pitanju. Na ljepoti Crnogorskog primorja izgrađena je čitava turistička industrija od koje žive građani, lokalne samouprave i puni se državni budžet. Zato bi zaštita obale morala biti pitanje od najvišeg državnog interesa. Nije tako. Iz mjeseca u mjesec svjedočimo bezobzirnom betoniranju prirodnih plaža, uvala, ostrva. Betonira se, gradi, nasipa ili mijenja prirodna konfiguracija prostora dok država ćuti a počinitelji, zakupci djelova obale, ostaju izvan domašaja zakona.
Nakon slučajeva betoniranja na Slovenskoj plaži, ostrvu Sv. Nikola, uništavanja Kamenova, koji su zabrinuli javnost, najnoviji skandal devastacije obale dolazi sa plaže Galija. Slike bagera i miksera na obali, na početku turističke sezone šokirale su građane.
Najnoviji radovi na Galiji, nastavak su katastrofalne urbanizacije započete prošle godine. Na Galiji su lani, uoči turističke sezone, izvedeni radovi koji su iz korijena promijenili pejzaž tog dijela budvanske rivijere. Prostor je urbanizovan armirano-betonskim zahvatima, izgrađen je veliki ugostiteljski objekat, mnogi pomoćni objekti, probijeni pristupni putevi, parkinzi, posječena je zelena makija. Lokalitet je uništen do te mjere da ga mnogi posjetioci jedva prepoznaju.
Umjesto preispitivanja zakonitosti izvedenih radova, zabrane gradnje i raskida ugovora o zakupu, nakon godinu dana mašine su se vratile da dokrajče posao. Sa jednostavnom porukom: ako je prošlo jednom, proći će opet.
Radove izvodi podgorička firma Beach Doo, koja posjeduje ugovor za zakup plaže Galija i susjednih parcela u zoni morskog dobra, na rok od 25 godina. Riječ je o takozvanom investicionom ugovoru koji se zaključuje isključivo za neuređene dijelove obale, na kojima investitor može napraviti nova kupališta.
Nije međutim objašnjeno po kojem kriterijumu je prirodna plaža Galija postala dio investicionog projekta. Možda je jasnije o kakvom se poslu radi kada se zna da je ugovor o višegodišnjem zakupu plaže Galija zaključen prvog septembra 2020, dan nakon održanih izbora 30. avgusta 2020, kada je DPS izgubio vlast.
Tadašnji direktor Javnog preduzeća Morsko dobro Predrag Jelušić i Društvo Beach doo iz Podgorice, vlasnika Saše Kaluđerovića, zaključili su ugovor o zakupu plaže Galija sa važnošću do 2045. godine.
Nije u pitanju firma iza koje stoji neki turistički rizort ili ekskluzivni hotelski kompleks koji bi opravdao dugoročni ugovor. Niti je plaža Galija zapuštena krševita obala koju treba urediti. Ali iza potpisnika ugovora o zakupu stoje tadašnji najuticajniji funkcioneri DPS koji su birali ovu i slične atraktivne lokacije na primorju za članove svojih familija.
Na lokaciji Galija planirana su tri kupališta i na njima ugostiteljski objekti površine od 90 do 202 kvadrata sa terasama koje se prostiru i do 300 kvadrata. Predviđeni su i mnogi prateći objekti, toaleti, tuševi, kabine, ostave za mobilijar, parkinzi….
Na postojećim stijenama planirana je izgradnja pristaništa dužine 20 metara, za privez motornih vozila. Cijelom dužinom plaže dozvoljena je izgradnja obalnog zida i betonskog platoa iznad. Tu je i lukobran, parkinzi, objekti za zaštitu plaže od erozije…. Mnogo betona i na kopnu i na moru.
Poznata plaža Galija, koja je bila prirodni biser budvanske rivijere, postaje jedan sumanuti građevinski kompleks na obali mora.
U neposrednoj blizini ove plaže, na lokaciji Drobni pijesak, odvijala se tokom maja ove godine nesvakidašnja intervencija. Priordne odlike plaže Drobni pijesak, smještene u srcu Reževića, nisu se uklapale u željeni turistički ambijent zakupaca. Odlučili su da prirodi malo pripomognu.
Plaža kojom gazduju prekrivena je kamenim oblucima i šljunkom pa su pokušali da to isprave, da na Drobnom naprave kopiju ulcinjske Velike plaže, poznate po svom pješćanom žalu. Građevinskom mehanizacijom, bagerima i damperima vadili su sitan pijesak sa jednog dijela plaže i morske obale koji su zatim prebacivali i raspoređivali na svoj dio kupališta.
Slike koje su preplavile društvene mreže pokazivale su nevjerovatne scene prekopavanja plaže Drobni pijesak, koja se 2022. našla na listi britanskog Gardijana kao jedna od 40 najljepših plaža u Evropi. Pored toga Drobni pijesak kao lokalitet uživa institucionalnu zaštitu od 1994. godine, kada je rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture proglašen spomenikom kulture kao istorijsko i kulturno središte Paštrovića.
Vlasnik ugovora o zakupu plaže Drobni pijesak je firma Cinema plus koju su osnovali partneri Nemanja Đorđević iz Beograda, istaknuti član partije SPS, Lazar Mijač i Marko Vujačić iz Petrovca. Njima je ugovorom o zakupu omogućeno postavljanje većeg ugostiteljskog objekta na plaži sa nizom terasa i drugih objekata kojima su zauzeli veliki dio plažnog prostora. Na taj način i ova plaža postala je još jedan turističko-ugostiteljski kompleks umjesto jednostavno uređenog prirodnog kupališta.
U oba slučaja javašluka zakupaca na morskoj obali nadležni iz JP Morsko dobro reagovali su, po običaju, nakon objava šokantnih fotografija na društvenim mrežama.
Načelnik službe za kontrolu morskog dobra Srđan Radić u brojnim emisijama u kojima gostuje na TV stanicama redovno zapomaže kako JPMD i on lično nemaju inspekcijskih nadležnosti da zustave devastacije. To je posao opštinske komunalne inspekcije i građevinske inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Njihovo je samo da „targetiraju” problem, naprave zapisnike i prebace odgovornost na druge. „Imamo istu moć da zaustavimo nelegalne radove kao i bilo koji prolaznik i građanin”, slikovito je objasnio Radić svoju ulogu u zaštiti morskog dobra.
Na pitanje zašto JPMD ne koristi najučinkovitiji mahanizam sa kojim raspolaže u zaštiti obale, raskid ugovora o zakupu sa onima koji nelegalno grade i na razne načine uništavaju prostor, naveo je brojne administrativne probleme tog procesa.
„Duga je procedura raskida investicionih ugovora, potrebno je vrijeme, predlozi idu na Upravni odbor,” kazao je Radić. Pa dok se sedam članova Upravnog odbora sastane, razmotre i eventualno odluče da sa neposlušnim zakupcem raskinu ugovor, svaki od njih na terenu završi šta je započeo.
Nema podataka da je neki dugoročni investicioni ugovor o zakupu morskog dobra raskinut iz bilo kojeg razloga. Na prstima jedne ruke mogu se izbrojati raskinuti kratkoročni ugovori zbog nepoštovanja uslova zakupa.
Država je osnovala preduzeće Morsko dobro „sa zadatkom da obezbijedi: zaštitu i unapređenje korišćenja morskog dobra, upravljanje morskim dobrom, zaključivanje ugovora o korišćenju morskog dobra, izgradnju i održavanje infrastrukturnih objekata za potrebe morskog dobra”.
Uglavnom, Morsko dobro ubira milionske prihode od izdavanja obale a kontrola nelegalne gradnje i zaštita prostora zavisi od rada opštinskih komunalnih službi. To je potpuno promašen koncept, po kojem oni koji imaju zavidna primanja od rentiranja prostora nemaju adekvatnu ili gotovo nikakvu odgovornost. Ni kontrolu morskog dobra ne obavljaju na odgovoran način jer reaguju tek nakon objava uzurpacija na društvenim mrežama i osuda javnosti.
Zato, najveća prijetnja crnogorskoj obali nisu bageri nego Vlada i JP Morsko dobro koji su prestali da je brane.
Branka PLAMENAC
Komentari

New Trump’s strategy can be a threat to the unity of Europe
EU INTEGRACIJE U SJENCI PARTIJSKIH KALKULACIJA: Ustav za pogađanje
STEČAJNA MAFIJA: ISPARAVANJE MILIONA U VEKTRA BOKI: Privredni sud, SDT i država ćute
Izdvajamo
-
INTERVJU2 sedmiceRADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Crna Gora nema bolje rješenje od pridruživanja EU
-
DRUŠTVO4 sedmiceDEPORTACIJE – 34 GODINE OD ORGANIZOVANOG ZLOČINA: Muk koji govori
-
Izdvojeno4 sedmiceGIGANT IZA ZAVJESE PLANETARNE MOĆI: Kina može započeti ekspanziju koja će ugroziti njen razvoj
-
Izdvojeno4 sedmiceIRAN – SAD – IZRAEL: Kaleidoskop rata i mira
-
INTERVJU4 sedmiceERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA: Proizvodnja krize
-
DRUŠTVO3 sedmiceNASTAVLJA SE NELEGALNA GRADNJA KOMPANIJE CARINE U BAOŠIĆIMA: Pod ministrovim kišobranom
-
HORIZONTI4 sedmiceSLUČAJ SENJAK – OBMANE, CENZURE, ZAVJERE…: Samospoticanje Vučićevog režima
-
Izdvojeno4 sedmiceREVIZIJA NOVIJE ISTORIJE, SNS FILM O REFERENDUMU: Ćaci pamflet
