Kiša koja je padala od početka godine do sredine aprila o jadu je zabavila poljoprivrednike. Dugi kišni period uslovio je da se ovogodišnji crnogorski poljoprivredni prinos smanji za 20 odsto. Uzgajivači sezonskog voća, posebno jagoda, žale se da im je rod zbog kiše prepolovljen. A nakon kiše – suša.
,,Uslijedio je period naglog porasta temperature vazduha tako da ovakvi meteorološki uslovi nisu dozvoljavali da se na adekvatan način odvijaju poljoprivredne aktivnosti”, izjavio je meteorolog Branko Micev za TV Vijesti.
Poljoprivreda, koja je uz turizam glavna crnogorska strateška grana, više od ostalih privrednih djelatnosti trpi zbog klimatskih promjena. Brojna istraživanja Ujedinjenih nacija i međunarodnih eksperata kažu da će klimatske promjene u najvećoj mjeri pogoditi regione južne i jugoistočne Evrope.
Da o svemu tome Vlada vodi računa potvrdio je i premijer Đukanović dotičući se poljoprivrede u samo jednom odgovoru na poslaničko pitanje tokom nedavnog premijerskog sata. ,,Proklamovan je globalni cilj da se obezbijedi godišnji rast poljoprivrede od tri odsto, kako bi se 2050. povećala do 70 procenata”, kazao je Đukanović i dodao da poljoprivreda više od ostalih djelatnosti trpi zbog klimatskih promjena, pa joj predstoji proces prilagođavanja. On je rekao da je Vlada uključila Svjetsku banku i osiguravajuće kompanije da se bore sa rizicima.
Dosadašnjom borbom s rizicima poljoprivrednici nijesu zadovoljni. Navode da se plastenici ne osiguravaju od snijega i vjetra. A na primjer za osiguranje krave plaćaju godišnje 60 eura, pola tog iznosa obezbjeđuje država. Ako se što kravi desi maksimalna premija koja se može naplatiti od osiguravajuće kuće je 750 eura. Poljoprivrednici kažu da je to malo, jer se dobro grlo ne može nabaviti ispod 1.500 eura. Puna premija za osiguranje je 150 eura, ali tada država ne učestvuje u osiguranju.
,,Ne postoji zakonski osnov da država mora nešto da isplati nakon štete nastale od vremenskih neprilika. Pa to i ne radi, uglavnom je ta priča marketing”, kaže za Monitor poljoprivrednik iz Donje Gorice Budimir Mugoša. On navodi svoj primjer kada mu je snijeg srušio plastenik od 2.000 kvadrata sa preko 10.000 zasada jagode, koji je vrijedio preko 50.000 eura. Komisija je štetu procjenila na 5.000 eura. Ni to nije dobio.
I na sjeveru svake godine nabujali Lim odnese plodne oranice. Nadležni samo obećavaju da će spriječiti izlivanje Lima iz korita. Milici Džiknić je nabujala rijeka u dva poplavna talasa pored vikendice, štale, bunara i 40 voćki odnijela i preko dva hektara plodnog i obradivog zemljišta. Na ime obeštećenja za pretrpljenu štetu nije primila ni cent. Džiknićeva krivi Opštinu Berane, jer nije utvrdila obalu Lima i traži pravdu na sudu.
Poljoprivrednici iz Zete i Malesije se godinama žale da komisije uredno popisuju štetu, ali isplate nadoknada nema.
Kako se naši državni organi bore sa klimatskim promjenama dovoljno govori i izjava aktuelnog ministra poljoprivrede Petra Ivanovića data nakon poplava početkom godine: ,,Pretpostavljamo da su štete pričinjene ratarima velike. Nadamo se promjeni hidroloških prilika baš kao i proizvođači i da ćemo iz ovog, kao i minulih puta, naučiti lekciju”.
Na kišu, grad i snijeg se ne može uticati, ali mogle bi se preduprijediti suše koje svake godine donose sve više problema poljoprivrednicima.
Željko Vidaković, potpredsjednik Unije poslodavaca za poljoprivredu, kaže da je veoma malo plantaža koje imaju obezbijeđen sistem navodnjavanja.
Kroz aktuelni MIDAS projekat podrške crnogorskoj poljoprivredi podržana je nabavka mehanizacije – 114 traktora, 46 motokultivatora, 677 priključnih mašina… Za rješenje problema vodosnabdijevanja nijesu predviđena sredstva.
,,Sadašnjim projektom MIDAS ne daju se pare za navodnjavanje. To je apsurd. U Ministarstvu poljoprivrede su mi rekli da je Svjetska banka dala pare samo za bistijerne, a ne za, na primjer, kopanje bunara. Pitao sam u Ministarstvu kako su ljudima iz Svjetske banke uspjeli da objasne šta je bistijerna”, kaže Mugoša.
Prije pet godina Ministarstvo poljoprivrede je subvenciralo projekat za navodnjavanje koji se realizovao preko Prve banke. Projekat je zastao kada je Prvu banku pogodila kriza. Od tada nema nikakvih povoljnosti za one koji žele na svojim imanjima da ugrade savremene sisteme za navodnjavanje kap po kap, rasprskivače i ostalo. Iako je studijom Ekonomski uticaj klimatskih promjena u Crnoj Gori, koju je Vlada radila 2009, utvrđeno da će suša biti jedan od najvećih problema u poljoprivrednoj proizvodnji u budućnosti.
Kopanje i oprema bunara u podgoričkoj kotlini koštaju oko 5.000 eura. Poljoprivrednici kažu da je to manji dio posla, jer tek onda slijedi gubljenje vremena i para da se bunar priključi na mrežu i dobije dozvolu.
,,Nijednim planskim dokumentom, počev od prostornog plana Crne Gore pa do DUP-a, nije zakonom predviđena mogućnost gradnje farme kao posebne privredne jedinice”, kaže Mugoša. Objašnjava da su poljoprivrednici prinuđeni da se dovijaju na razne načine, da zavise od odluka i volje lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti poljoprivredno zemljište…
Od klimatskih i birokratskih nepogoda, poljoprivrednike mnogo više brine ministar poljoprivrede. Ivanović je najavio da ove godine neće biti otkupa poljoprivrednih viškova, smanjene su subvencija za uzgoj stoke i sadnju biljaka, a pomoć za otkup mlijeka biće ukinuta od naredne godine.
,,Podatak da se ukida otkup tržišnih viškova je nevjerovatan”, ocijenio je Dragoljub Nenezić, predsjednik Poljoprivredne unije. ,,Svuda u svijetu postoje razne mjere podrške otkupu, a naš novi ministar tu mjeru ukida”.
Iz Odbora za poljoprivredu Unije poslodavaca već su tražili od Ivanovića da kovertira ostavku. Poljoprivrednici su kritikovali Ivanovića zato što nije uspio da se izbori za veći agrobudžet, već samo za 14 miliona eura koliko će iz budžeta biti izdvojeno. Ostatak do 20 miliona je obezbijeđen kroz projekte EU i kredite Svjetske banke. A prije izbora vlast je obećavala tri puta veći budžet za poljoprivredu. Izbori minuše, pa su ukinute i subvencije.
Ministar Ivanović za negodovanje poljoprivrednika ne haje, kaže da vjeruje u liberalnu ekonomiju. Čak im je i poručio: ,,Naši poljoprivredni proizvođači u ovom momentu kada bi ušli u Evropsku uniju bili bi zbrisani, jer nisu konkurentni”.
,,Evropska unija je najzaštićenije tržište poljoprivrednih proizvoda na svijetu i nema riječi o liberalnoj ekonomiji. Najveći dio budžeta EU odlazi na poljoprivredu. To je, pored bezbjednosti najjača koheziona sila EU. U njoj nijedna poljoprivreda ne posluje po principima tržišne ekonomije i svaka bi bankrotirala kada bi ostala bez subvencija”, kaže Mugoša.
Poslije poplava ministar Ivanović je objašnjavao poljoprivrednicima da nema para: ,,Ajmo da uzmemo od đaka novac ili od zdravstva i da ga damo poljoprivrednicima za nešto što još nisu ni usijali. Smatrate li da je to neprimjereno?”
Poljoprivrednici neprimjereni, poljoprivreda tržišno neutemeljena, pa suša, kiša, snijeg, grad… Mnogo muke za novog ministra, pa da je po sto puta ekspert.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
ALTERVIZIJA4 sedmice
FOKUS3 sedmice