Povežite se sa nama

OKO NAS

NASILJE PREMA SUGRAĐANIMA DRUGAČIJE BOJE KOŽE: Uzgajana mržnja

Objavljeno prije

na

Prije oko dvije neđelje, u okolini Vektre, osamnaestogodišnjaci Rajko Peruničić i Slobodan Kovačević, brutalno su pretukli petnaestogodišnjeg dječaka romske nacionalnosti koji ima poteškoće u razvoju. U izvještaju policije piše da se „sumnja da su Peruničić i Kovačević, 12. maja 2016. godine u Podgorici, maloljetnom B.S. zadali više udaraca rukama i nogama u predjelu glave i tijela”.

Nasilnici su pri tom sve snimili i proslijedili Fejsbuk stranici Podgorički vremeplov, koja ima preko 100 hiljada pratilaca. Interesantno je da niko od građana koji prate ovu stranicu nije prijavio nasilje policiji. Snimak su prijavili novinari Monitora, dan nakon objavljivanja video-klipa.

Video-klip je brzo uklonjen, a osumnjičeni su nakon brze reakcije policije pronađeni. Osnovni sud u Podgorici, na predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, odredio im je pritvor do 30 dana. Naši izvori koji poznaju pretučenog dječaka, kažu da je izuzetno miran i nenametljiv.

Uslijedilo je novo nasilje prema drugačijima. Samo dan nakon napada na maloljetnog romskog dječaka, 13. maja, u Kraljevom parku, grupa od petnaestak mladića, bez razloga, pretukla je crnca koji je sjedio u parku. Koristeći metalne šipke.

Prema Monitorovim saznanjima, učesnici napada na petnaestogodišnjeg Roma su fizički zlostavljali i mladića iz Nigerije crne boje kože. Naš sagovornik, koji je bio svjedok događaja i poznaje oštećenog, ističe da se radi o veoma druželjubivoj i mirnoj osobi, kao i da ničim nije isprovocirao nasilje.

Ovaj Nigerijac, kažu oni koji ga poznaju, ovdje je suočen sa mnogim problemima koji su posljedica drugačije boje kože – ne može da nađe posao, a konstantno je izložen ismijavanju, provokacijama, nazivanju pogrdnim imenima…

Incident u parku je samo jedna u nizu neprijatnosti koje su ga zadesile za gotovo tri godine koliko živi ovdje. Naš sagovornik kaže da je Nigerijac došao u Kraljev park, kako bi koristio besplatnu internet konekciju koju obezbjeđuje Glavni grad. Prvo mu je prišao jedan momak i tražio mu cigaretu. Zatim su počeli da dolaze, jedan po jedan, i svi da uzimaju po cigaretu. Pitali su ga mnogo neprijatnih pitanja, upućivali pogrdne riječi na našem jeziku, a pepeo od cigareta su mu tresli po kosi.

Mladić je konačno ustao i odgurnuo jednog od petnaestak huligana koji je krenuo da mu opet tresne pepeo na glavu. U tom momentu, kaže svjedok događaja, momak koji je bio s druge strane ga je udario pesnicom u glavu, a poslije toga su svi nasrnuli na njega metalnim šipkama i boksevima. Iako je park bio pun, jer se nasilje odvijalo usred bijela dana, niko mu nije priskočio u pomoć.

Od našeg sagovornika saznajemo da je prilikom napada nesrećni momak izgubio novčanik, a da u bolnici nije dobio ljekove, i danima poslije ovog prebijanja je gladovao. On za život zarađuje baveći se muzikom i dizajnirajući nakit. Kako su mu prilikom tuče povrijedili ruku, nije u mogućnosti da išta radi i zaradi novac – da plati iznajmljivanje stana i prehrani se.

Monitorovi izvori u policiji kažu da dvojici nasilnika, koji su najprije napali romskog dječaka, a potom učestvovali u nasilju u Karljevom parku, nije prvi put da napadaju slabije i nezaštićene. I ranije su ispoljavali mržnju prema romskoj djeci i radnicima Čistoće.

Akcija za ljudska prava (HRA) je nakon napada na crnog mladića u Kraljevom parku, obaviještena da niko od ljudi koji su sjedjeli u parku nije reagovao, iako je bio povrijeđen i krvario. Tek nakon što je sve završeno, a napadači se razbježali, pozvana je hitna pomoć i policija.

Nije ovo priča o incidentima, niti su napadi na drugačije slučajnost. Stavovi građana o Romima su dominantno obojeni stereotipima i predrasudama, a socijalna distanca prema Romima ima alarmantne razmjere. O tome svjedoče i rezultati istraživanja o diskriminaciji koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo među crnogorskim građanima početkom ove godine, gdje su Romi među najdiskriminisanijim grupama u crnogorskom društvu.

Podaci govore da su Romi segregisani od ostatka stanovništva. Žive uglavnom u naseljima koja su odvojena od naselja sa neromskim stanovništvom, pa usljed takve fizičke odvojenosti raste i svaki vid socijalne distance i isključivanja.

,,Strahujemo da je ovaj najnoviji slučaj nasilja samo vrh ledenog brijega, jer brojni drugi ostanu neprijavljeni iz straha i neinformisanosti žrtava. Verbalno i fizičko nasilje nad Romima dešava se svakodnevno – na ulici, u samoposluzi, u školi među mlađim generacijama kao vršnjačko nasilje. Mnogi mladi Romi napuštaju školu upravo zbog stalnog pritiska i diskriminacije koje doživljavaju od svojih vršnjaka, što doprinosi učvršćivanju začaranog kruga, koji vraća Rome u izolaciju i sprečava njihovo integrisanje u društvo”, kazali su nakon napada iz CGO-a.

U borbi protiv rasizma i diskriminacije prema Romima sankcionisanje nasilja samo je jedan neophodan, ali, kako kažu, ne i dovoljan potez. ,,Rasizam se uči, jer se strah kao osnova za nastajanje predrasuda a zatim i nasilja i diskriminacije usvajaju i podstiču kroz proces vaspitanja od najranijih dana. Nažalost, odbacivanje i netolerancija prema Romima izraz su neizgrađene kulture ljudskih prava koja se prenosi generacijama. Sa druge strane, obrazovni programi opšteg obrazovanja i programi za obuku nastavnika ne posvećuju pažnju Romima kao integralnom dijelu istorije i kulture Crne Gore”, kazali su oni.

Elvis Beriša, student kriminalistike, stažista u Ministarstvu za manjine, aktivista za jednak položaj Roma u Crnoj Gori kazao je da je slučaj prebijanja dječaka koji ima teškoće u razvoju još jedan u nizu u kojem je ispoljena mržnja prema Romima. „Ovakve stvari se stalno događaju, ali ih romska zajednica ne prijavljuje jer se plaši da ne izazove još više negativnih reakcija po njih od strane nasilnika.”

On navodi niz situacija u kojima su Romi diskriminisani – u školi, pri zapošljavanju. Razočaran je činjenicom da takvih kao što su dvojica nasilnika koji su pretukli romskog dječaka ima mnogo. „To potvrđuju komentari koje svakodnevno možemo čitati na portalima i društvenim mrežama. Ponekad mi se čini da netrpeljivost prema Romima raste sve više i više svaki put kada se Romi bore javno za svoja prava. Izgleda da je naše društvo naviklo da ćutimo i trpimo”. Zbog toga, smatra on, imamo slučaj da usred bijela dana dječak iz romske zajednice bude pretučen od strane dva momka iz većinske populacije. „Čini mi se da je još veći problem to što je dobar dio našeg društva podržao takav ne-čin”, ističe Beriša.

On ukazuje da takav odnos prema Romima nema cijelo crnogorsko društvo, što za njega predstavlja nadu u pozitivne promjene. Beriša se takođe nada da će pravosudni organi dosljedno primijeniti Krivični zakonik i da će počinioci biti adekvatno sankcionisani kako se ne bi ponovili ovakvi scenariji.

Crnogorska stvarnost je stvarnost diskriminacije. A budućnost?

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NASTAVAK MOBINGA NA FAKULTETU LIKOVNIH UMJETNOSTI: Docentkinja Radovanović prijavila uznemiravanje policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivana Radovanović, docentkinja na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU), prijavila je policiji prošle sedmice svog kolegu Nenada Šoškića za uznemiravanje i prijetnje na radnom mjestu. Pred osnovnim sudom u Podgorici u toku je proces povodom ranije prijave Radovanović za utvrđivanje mobinga

 

 

Ivana Radovanović, docentkinja na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU), prijavila je policiji prošle sedmice svog kolegu Nenada Šoškića za uznemiravanje i prijetnje na radnom mjestu.

Radovanović u prijavi navodi da joj je uz povišeni ton i prijetnje rukama, između ostalog, saopštio da prekida sa njom svaki vid komunikacije i saradnje, što direktno ugrožava njen angažman na predmetima koje su zajedno predavali.

Radovanović je o ovome upoznala Rektora Univeziteta Crne Gore (UCG) i Upravu FLU-a.

,,Dotični mi je kazao da on stoji iza hajke koja se godinama vodi protiv mene, da će sa mnom završiti komunikaciju i da njemu ne treba saradnik. Upravo, zbog njegove raspodjele predmeta i raznih vrsta zloupotrebe pozicija, ja svoju normu gotovo svu ostvarujem na vježbama”, navela je Radovanović u pismu rektoru Vladimiru Božoviću.

,,Interes Fakulteta je da se ovakva pitanja rješavaju u skladu sa propisima i da se poštovanjem zakona potvrdi ambijent za koji vjerujemo da je produktivan i podsticajan za rad svih kolega’’, kazali su Monitoru iz uprave FLU i dodali da ,,u sitacijama gdje zaposleni osjeća da su njegova prava i slobode ugrožene, Fakultet pozdravlja mogućnost žalbe. Takođe, kako bi se obezbijedilo nasmetano funkcionisanje svih procesa Fakultet će pokušati da nađe adekvatno rješenje na nastalu problematiku poštujući sve zakonske norme koje su mu na raspolaganju’’.

Monitoru su iz UCG odgovorili da ,,policija, kao nadležan organ, već vodi istragu po ovoj prijavi, a Univerzitet će kontinuirano sarađivati i postupati u skladu sa uputstvima i nalazima koji budu dostavljeni od strane policije, a na osnovu utvrđenih činjenica”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VEZE BEMAKSA I VLADIMIRA EDINBURGA: Tajna dobro skrivena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladimir Edinburg je bio član odbora direktora podgoričke firme National Real Estate Agency dok je Veselin Kovačević vodio kao izvršni direktor i ovlašćeni  zastupnik  firme.  Kovačević je  bio i formalni vlasnik crnogorske kompanije Bemaks, iza koje je stojala takozvana ekipa iz Granda

 

 

Do danas nije poznato kakve su bile veze podgoričke kompanije National Real Estate Agency i Veselina Kovačevića koji je zajedno sa tadašnjim poslanikom u ruskoj Dumi ispred Putinove partije Jedinstvena Rusija, Vladimirom Edinburgom, bio osnivač i vlasnik.

Veselin Kovačević je u to vrijeme bio i formalni vlasnik crnogorske kompanije Bemaks, iza koje je stojala takozvana ekipa iz Granda .

Poreska uprava Crne Gore je 2017. godine blokirala račune kompanije jer je uvidom u registar predatih finansijskih iskaza utvrđeno da poreski obveznik National Real Estate Agency Podgorica nije predao finansijski iskaz za 2017. Poreska uprava im je tada u postupku inspekcijskog nadzora izrekla mjeru zabrane raspolaganja sredstvima na žiro računu u cilju obezbjeđivanja nedostajućih dokumenata.

Poslednji finansijski izvještaj koji je firma National Real Estate Agency dostavila Poreskoj upravi vodi se za 2015. godinu, a tada je prijavljen „osnovni kapital“ u iznosu od 59.880 eura, isto kao i godinu ranije.  A 2016. godine prijavili su Poreskoj upravi da je tokom godina ostvaren gubitak od ukupno 106.586 eura.

Za 2015. godinu evidentiran je i dugoročni kredit od 29.940 eura, koji je National Real Estate Agency morala da vrati, ali nije poznato da li je to učinjeno jer kasnije nije bilo fiansijskih izvještaja.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Iste godine, međutim, iz doo Hidroenergija Andrijevica su nadležnom državnom organu za prihode dostavili iskaz o finansijskoj poziciji bilans stanja, i u njemu iskazali (realnu) vrijedost mini-hidroelektrana u iznosu od 2.582.350 eura. “Tu vrijednost su bili dužni da prijave i opštinskom poreskom organu, jer se radi o stvarnoj knjigovodstvenoj vrijednosti objekata”, smatraju u Opštini Andrijevica.

U krivičnoj prijavi se navodi da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme. “Okrivljeni je znao, ili je morao znati, da je bio obavezan da u poreskim prijavama iskazuje stvarnu knjigovodstvenu vrijednost objekata kao funkcionalne cjeline po računovodstvenim standardima i kontnim okvirima, jer je odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekta definisan objekat kao prostorna, funkcionalna, konstruktivna, arhitektonska, estetska, tehničko-tehnološka cjelina, sa ili bez instalacija, postrojenja i opreme koji se u njega ugrađuje na koju upućuje odredba Zakona o svojinsko-pravnim odnosima. Stoga je jasno da mašinska kućica jedne mini-elektrane ne predstavlja čitav infrastrukturni objekat, niti može vrijednost mašinske kućice predstavljati potpunu poresku osnovicu, kako je to okrivljeni iskazao u poreskoj prijavi”, navedeno je u krivičnoj prijavi.

Dodali su da su odgovorni iz prijavljene kompanije na taj način u 2022. godini budžet Opštine Andrijevica oštetili za 24.405 eura.

“Taj iznos predstavlja razliku između stvarne knjigovodstvene vrijednosti pomenutih mini-hidroelektrana i njihove iskazane vrijednosti u poreskoj prijavi i to za iznos od 2.582.350 eura, za koji je iznos trebalo utvrditi poresku obavezu po stopi od jedan odsto, koja na osnovu skupštinske odluke važi za pravna lica za poslovne objekte”, objasnili su u Opštini. Na sličan način, kako su dodali, odgovorni iz kompanije  postupili su i u 2023. godini. Tako su, po istom osnovu, budžet Opštine prošle godine oštetili za 23.551 euro. Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga Hidroenergije prema Opštini Andrijevica.

Dok su iz doo Hidroenergija Andrijevica nezvanično izjavili da su postupali u skladu sa zakonom, iz Opštine Andrijevica objašnjavaju da je prekršen član 19. stav 5 na osnovu kojeg se može protumačiti da su pokretne stvari, u ovom slučaju turbine, dio nepokretnosti. “Jednostavno pojašnjeno, ako bi makli turbine iz mašinskih kućica, to više ne bi bili poslovni objekti, nego kokošari”, kazali su Monitoru u Opštini Andrijevica.

Na području opštine Andrijevica ima deset malih elektrana, a Opština od koncesija na vode od toga zaradi oko 300 hiljada eura, dok je njihova ukupna dobit oko četiri miliona eura. Oni su objasnili da osim poreza od koncesija, postoji i porez na nepokretnosti, i da je to značajna stavka za budžet Opštine. “Reći čemo samo podatak da smo za prošlu godinu naplatili porez na nepokretnosti kada se radi o malim hidroelektranama od 150 hiljada eura, a da je godinu ranije taj porez iznosio 22 hiljade”, kazao je Monitoru sagovornik iz Opštine Andrijevica.

Lako je izračunati da bi, kada bi svih deset malih hidroelektrana na teritoriji opštine Andrijevica koje su u privatnom vlasništvu bile opštinske, Andrijevica bila jedna od najbogatijih opština sa prihodom  i budžetom koji bi godišnje iznosio oko četiri miliona eura, i ne bi im trebalo ništa preko toga, pa ni sredstva iz egalizacionog fonda.

Sekretar za finansije Opštine Andrijevica, Stojan Mitrović, objašnjava da postoji i prihod od poreza na nepokretnosti, koji takođe nije beznačajan. „Kada planiram budžet računam sa oko 300 hiljada eura koje će pripasti Opštini, odnosno 6 odsto od koncesija na vode za male hidroelektrane. Mi smo se izborili za taj procenat za koji smatramao da nije loš. Naravno, najbolje bi bilo da su sve te centrale državne ili opštinske, ali sada, šta je tu je, i to treba maksimalno naplatiti i iskoristiti u korist građana“, kazao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, mjesečni prihod od koncesija na hidrocentrale kreće se u zavisnosti od vodostaja, pa u ljetnjim mjesecima iznosi negdje oko šest hiljada eura, dok u mjesecima većih vodostaja taj prihod je na teritoriji opštine Andrijevica oko 35 hiljada eura.

Sekretar za finansije dodaje da se koncesije naplaćuju preko ministarstva finansija, i da 70 odsto pripada lokalnim saoupravama, 30 odsto ide u državni budžet. „Tu je mnogo značajna stavka porez na nepokretnosti, gdje se uzima jedan odsto od vrijednosti male hidrocentrale. Vlasnici su do sada prikazivali samo vrijednost objekta, a ne i mašina, a mi smo vidjeli jednu presudu u korist opštine Berane gdje je presuđeno da se taj procenat računa u ukupnoj vrijednosti sa opremom“, rekao je Mitrović.

On je kazao da to znači da ako jedna centrala vrijedi milion eura, a neke vrijede i više, jedan posto iznosi 10 hiljada eura. Za deset malih elektrana to je minimum dodatnih stotinu hiljada eura. Deset hidrocentrala ne teritoriji ove sjeverne opštine su u privatnom vlasništvu sa koncesijama koje su im izdate u vrijeme državne vlasti DPS-a na 30 godina. U tom periodu projekcija njihove zarade je oko 120 miliona eura, od čega bi svega 9 miliona ostalo u budžetu Opštine Andrijevica.

U Opštini ocjenjuju da je procenat od šest odsto na koncesije na vode za male hidrocentrale za koji su se oni izborili dosta dobar, što nije slučaj u svim sjevernim opštinama, jer se u nekima kreće svega 0,5 odsto. Iz Andrijevice najavljuju „neke nove momente“, ako ih u tome ne spriječi uvođenje prinudne uprave. „Ovdje nećemo stati, idemo dalje u istraživanje kako su građene hidroelektrane u Andrijevici. Biće tu vrlo zanimljivih podataka”, tvrde. Krivična prijava, a još više ova najava, unijela je pometnju među privatnim vlasnicima malih elektrana u Andrijevici. Nezvanično se može čuti da je bilo i skrivenih ili otvorenih prijetnji. Ali, počelo je da se odmotava. Na nizbrdici za tajkune, klupko samo do sebe ide sve brže.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo