Titogradski biro rada je sedamdesetih godina slao naše kvalifikovane majstore građevince, električare i mehaničare na arbajtovanje u Njemačku. Biro rada Srbije i danas ima takav angažman sa njemačkim Zavodom za zapošljavanje. Samo što sada šalju svoj medicinski kadar i visokoškolce.

Građani Crne Gore opet, uglavnom u svojoj režiji, nalaze posao u Njemačkoj. Najčešće, ilegalno i rijetko u svojoj struci. Mladi profesori i inženjeri, po sopstvenom svjedočenju, često ilegalno rade kao pomoćni kuvari ili konobari. Ulazak u Njemačku im olakšava šengen zona.

Od privatnih agencija za zapošljavanje samo Dekra iz Podgorice u saradnji sa centralom – Dekra Arbeit iz Njemačke, za rad u inostranstvu (Njemačkoj i Švajcarskoj) traži ljekare i medicinare svih usmjerenja. Kako je projekat tek u povoju ne mogu istaći brojke koje bi precizno ilustrovale odliv medicinara odavde.

Naši sagovornici iz više agencija za zapošljavanje, ukazuju da cijelu proceduru otežava to što nismo dio Evropske unije. Hrvatska je postala njen dio 2013. U njoj se dešava ono što se ranije desilo i drugim istočno evropskim zemljama kada su postale dio EU – odliv medicinskog ali i drugog visokokvalifikovanog kadra. Hrvati su sada zabrinuti da će ostati bez kvalitetnog kadra.

Njemačka ima osamdeset miliona stanovnika, negativan prirodni priraštaj, a deficitarna je medicinskim radnicima. Deficit ne mogu da popune iz svojih izvora. Ne traže nostrifikaciju diploma, za razliku od drugih zapadnoevropskih zemalja koje sem nostrifikacije, traže i polaganje dodatnih ispita radi dobijanja licenci, objašnjavaju nam u jednoj agenciji za zapošljavanje. ,,A taj proces je veoma težak i skup, a nema garancije da će nekoga, poslije dobijenih licenci čekati posao”, objašnjava nam ljekar koji je desetak puta ,,padao” na ovakvom ispitu u pokušaju da konkuriše za rad u jednoj italijanskoj klinici. Na kraju je uspio.

Drugačije iskustvo ima Podgoričanin sa dvadesetogodišnjim iskustvom u radu na najboljim klinikama u Švajcarskoj i Norveškoj. Poslije studija u Zagrebu, te diplomiranja u Beogradu, započeo je karijeru ljekara u inostranstvu. Prenio nam je svoje iskustvo u apliciranju za rad na jednoj klinici u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. ,,Nisam išao preko agencija. Postoje sajtovi za zapošljavanje, preko kojih se može aplicirati za željeno radno mjesto i kreirati profil – slično našim sajtovima za zapošljavanje. Tako me pronašla ova klinika. Vidjeli su moj profil, kontaktirali me mejlom, zakazali razgovor preko Skajpa. Razgovarao sam sa Njemcem, koji već dvadeset godina živi i radi tamo”. Poslije razgovora je poslao dokumenta na provjeru. ,,Diplome, sertifikati, kursevi, specijalizacije – sve što je na engleskom, mora biti ovjereno.” Dokumenta je klinika proslijedila indijskoj firmi Data floating. Ona provjerava ovakve vrste aplikacija za sve zemlje Zaliva, i taj proces traje gotovo godinu. ,,Ako sve prođe kako treba, dobijate poziv za polaganje licence u Budimpešti”.

Kako bi mogli raditi u UAE naši ljekari moraju imati licencu koja se zove DHA (Dubai Health Authority). ,,Ispit košta oko dvjesta dolara”, kaže ovaj ljekar.

On objašnjava da zemlje Zaliva nude najbolje uslove za život i rad. ,,U arapskim zemljama ne postoji porez na platu, za razliku od Zapadne Evrope ili SAD-a. Plata koja se dogovori sa njima ide na bankovni račun. Obezbijeđen je smještaj o njihovom trošku, avio karta i minimum trideset dana godišnjeg odmora. Za porodicu je obično sve pokriveno. I prevoz od kuće do posla je plaćen”.

Podatak da je menadžer klinike Njemac, ljekar, dovoljno govori. ,,To je čovjek koji je došao iz zemlje gdje su plate i uslovi za rad zdravstvenim radnicima među najboljima u svijetu”.

Naš sagovornik kaže da ljekari iz Crne Gore odlaze jer su kod nas male plate, sistem neorganizovan, a mogućnost rješenja stambenog pitanje svedena je na minimum. Ukazuje da mladi ljudi ne mogu doći do zaposlenja i specijalizacije. Trenutno ih je bar sto na evidenciji Biroa.

,,Skoro je bio Sajam Medicine i medicinske opreme u Hiltonu. Gostovali su renomirani hirurzi i ljekari. Drugog dana je gostovao profesor-hirurg sa Arčibadi klinike u Turskoj, koji je dosad obavio sto transplatacija jetre. Ljekara i hirurga Kliničkog centra, a ni studenata Medicinskog fakulteta nije bilo na tom predavanju. Sala je bila prazna. Mogli su doći bar da saslušaju ono o čemu je govoreno, jer do danas kod nas nije izvedena nijedna transplatacija jetre. Nezainteresovanost, apatija osvajaju sve. Studenti već znaju da ovdje nemaju perspektivu”.

Dok se medicinari nalaze u donekle povoljnijem položaju, realnost je znatno drugačija kada su u pitanju ostala zanimanja. Alternativa ilegalnom arbajtovanju je rad na kruzerima koji je kod nas aktuelan u posljednjih desetak godina. Ovu vrstu zapošljavanja omogućila je kompanija Kouzon iz Makedonije koja ima svoje kancelarije i u Podgorici.

Iz te agencije objašnjavaju da svoja predstavništva imaju u više od 19 država iz regiona i šire. U posljednjih deset godina su posao našli za oko 4.000 radnika iz Crne Gore. Kažu da je ponuda veća nego što je potražnja. ,,Da bi bilo jasnije nama traže 2.500 radnika na godišnjem nivou a mi iz Crne Gore dajemo 400”.

Posao im traže ljudi iz bivših YU republika, ali i Česi, Slovaci, Bugari, Rumuni i Turci. Tvrde da sarađuju sa najboljim svjetskim cruises kompanijama. ,,Više od 70 odsto kandidata rade kao mornari ili kao osoblje na brodovima za krstarenje u hotelskom smještaju. Ovo su poslovi koji donose keš, a rad na brodu je ograničen na šest ili devet mjeseci”.

Poslovi su u domenu Hospitality industrije, tj. ugostiteljstva. Proces apliciranja počinje slanjem CV-a na engleskom jeziku. I jedan od važnijih uslova je da kandidati znaju engleski. ,,Ako ispunjavaju taj uslov, možemo da zaposlimo svakog ko želi da radi. U principu vrlo mali broj kandidata je kvalifikovan na početku. Da bismo im pomogli, mi nudimo obuke za prekvalifikacije i dokvalifikacije”.

Dakle, neke alternative postoje. Ali prije toga morate izdvojiti značajna sredstva za nostrifikacije diploma, polaganje ispita, licence, vize, agencije koje su posrednici u regrutovanju, dokvalifikacije, prekvalifikacije i tek na kraju avionsku kartu i smještaj…

Onda, samo spakujete kofere i na ljeto dođete u obilazak familije.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari