Na svega par od ukupno tridesetak lokacija, koje su planskim dokumentima predviđene za gradnju turističih, ugostiteljskih i sportsko-rekreativnih objekata na području kolašinske opštine, počeli su radovi. Na ostalim površinama, koje su što Opština, što privatnici, prodali tokom „investicionog buma” ništa nije promijenjeno osim vlasnika. Investitori, kako kažu u lokalnoj upravi, uglavnom nijesu pokazali interesovanje da grade, a rijetki koji jesu, nakon dobijanja građevinskih dozvola i početnih šturih pripremnih građevinskih radova, otišli su i više ne pokazuju interesovanje da obnove proceduru ili nastave gradnju. Među njima je najviše onih koji su tek djelimično izmirili obaveze prema lokalnoj upravi. Većina investitora godinama se nije ni javljala u Opštinu. Zbog toga mnogo atraktivnih lokacija nije privedeno namjeni niti valorizovano.
„Nažalost, na svega nekoliko lokacija radovi su poodmakli. Planskim dokumentima predviđeno je oko tridesetak lokacija za turističko- ugostiteljske i sportsko-rekretaivne sadržaje. Do sada je usvojeno dvadesetak studija lokacije i čekamo da investitori pokažu interesovanje. Tačno je da su velike površine još neprivedene namjeni i neizvjesno je do kada će tako biti”, obavijestio je novinare prije četiri godine tadašnji sekretar za urbanizam Vladan Bulatović.
Takvo stanje kolašinska izvršna vlast namjeravala je na početku mandata 2014. godine da promijeni. Kako je tada obećavano, pokušaće prije svega da saznaju zbog čega su investitori otišli iz Kolašina, ali i kolike su dugove ostavili za sobom.
Tokom 2006. i 2007. godine investitori su bili najviše zainteresovani za zemljišta prema Bjelasici, za Trunića do i dio uz put prema skijalištu na Jezerinama.
Najviše se očekivalo od grčkog milijardera Viktora Restisa, odnosno njegove kompanije Vires, koji je bio zainteresovan za gradnju turističkog kompleksa na Barutani. Na tom brdu, udaljenom nepunih 500 metara od grada, sada samo razrovana zemlja podsjeća da je Restis namjeravao da ulaže u Kolašin. Mehanizacija, koju je angažovao kratko je radila prije osam godina, a od tada niko od predstavnika te firme nije se javio lokalnoj upravi.
Kompanija Vires je, za vrijeme bivše vlasti, uplatila skoro 700.000 od 1,5 milona eura, koliko su tada u lokalnoj upravi obračunali da treba za komunalije. Dio komunalija platila je i firma Morgan W, koja je kupila zemlju na Bašanjem brdu. Na tom atraktivnom dijelu kolašinske opštine bio je planiran turistički kompleks Mala Norveška. Moragan W , kako je tada nezvanično saopšteno, bio je obeshrabren višemilonskim iznosom za komunalije i neadekvatno komunalno opremljenim zemljištem.
Trenutno u kolašinskoj Opštini niko ne može sa sigurnošću utvrditi kolika su dugovanja investitora koji su od 2006. do 2010. godine dobili građevinske dozvole.
Kako kaže aktuelni sekretar za finansije Goran Rakočević, zbog neodgovornog odnosa bivše vlasti, i investitori i Opština trenutno su u pat poziciji. S investitorima koji su namjeravali da grade na Bašanjem brdu, kaže on, uspjeli su da stupe u kontakt.
,,Nažalost, oni se povlače iz Crne Gore i Srbije. Jasno je da neće u dogledno vrijeme graditi. Što se tiče investitora za Barutanu, nemamo nikave informacije niti kontakte. Nejasno je na koji način su za vrijeme bivše vlasti obračunavane naknade za komunalno opremanje zemljišta. Na većinu tih rješenja uložena je žalba”, kaže Rakočević.
Evidentno je, tvrdi on, da je lokalna uprava mnogo izgubila povlačenjem investitora. I dalje se tim kompanijama obračunavaju porezi na nepokretnosti, iako ne mogu da se naplate i to su, već sada, milionski iznosi. Međutim, sekretar za finansije smatra da taj nenaplaćeni novac, nije najveća šteta za Kolašin.
,,Ostale su ogromne površine, koje su neprivedene namjeri. S odlaskom investitora, ostaje da je ta imovina njihova i Opština tu ništa ne može uraditi. Ulaganja, koja su bila najavljivana, naročito na Barutani i Bašanjem brdu, donijela bi Kolašinu mnogo više prihoda i veliki broj novozaposlenih. Od toga, jasno je, sada nema ništa”, kaže Rakočević.
On napominje da studija lokacije za Bašanje brdo nije objavljena u Službenom listu, iako je završena i usvojena u lokalnom parlamentu. To je, sumnja se, bio i jedan od načina da se investitor primora da uplati ostatak problematičnog iznosa za komunalije. Na nekim od lokacija , sada se i ne bi moglo graditi, jer su naknadnom planskom dokumentacijom na tim mjestima predviđene zelene površine.
Na spisku „stranih” dužnika , kojima rješenja o porezu nije bilo moguće uručiti, a koji je objavljen prije tri godine, do skoro je bilo i nekoliko firmi, koje su se nezvanično povezivale sa Zoranom Ćoćom Bećirovićem. Na oglasnoj tabli Opštine tada se moglo pročitati da porez duguju Beppler Propertiy Development LTD, Beppler Investments Montenegro, Beppler Development, kao i Limited, Bochve, Montecoland, Surgut, Downland Homes Montenegro, Sporting Group, GLF Turism Co, Bjelasica Invest, Hogy, New territory… Navodno, zbog nepoznatih adresa, tim kompanijama nijesu uručena rješenja.
Rakočević kaže da su neke od tih firmi, u međuvremenu, izmirile dio dugovanja.
,,Postoji i mogućnost prinudne naplate, pa kad god neka od tih firmi bude imala novca na računu, dugovi prema nama biće izmireni. Ostaje, naravno, i mogućnost upisa hipoteke, kao krajnje mjere, do čega, nadam se, neće doći”, očekuje sekretar za finansije.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ