Povežite se sa nama

OKO NAS

POLIMLJE, PEKOGRANIČNI ARHEOLOŠKI OBJEKTI: Zbližavanje kroz prošlost

Objavljeno prije

na

Arheloškim iskopavanjima u Donjoj Ržanici blizu Berana otkriveni su ostaci takozvanog Tumba grada, sa neprocjenjivim arheološkim blagom.  Time bi i Berane trebalo da se visoko pozicionira na mapi arheoloških gradova u regionu. Savjetnik predsjednika opštine Berane Darko Stojanović objašnjava da je riječ o još jednom u nizu projekata koji se finansira iz sredstava Evropske delegacije, a koji se sprovodi u Beranama

 

Nedavno je u selu Donja Ržanica kod Berana priređena prezentacija posvećena projektu “Proširenje saradnje – od hrišćanskih starina do unaprijeđenog turizma”. Crnogorska i šira javnost  je tako upoznata da su arheloškim iskopavanjima otkriveni ostaci takozvanog Tumba grada, sa neprocjenjivim arheološkim blagom.

Time bi i Berane trebalo da se visoko pozicionira na mapi arheoloških gradova u regionu. Savjetnik predsjednika opštine Berane Darko Stojanović objašnjava da je riječ o još jednom u nizu projekata koji se finansira iz sredstava Evropske delegacije, a koji se sprovodi u Beranama.

“U prethodnom periodu realizovali smo dosta važnih projekata koji su milionskim sredstvima finansirani od Evropske unije. Evo sada  tome dodajemo i ovaj važan prekogranični projekat iz oblasti arheologije i turizma” – kaže Stojanović.

Šefica zajedničkog tehničkog sekretarijata za programe prekogranična saradnje Crna Gora – Albanija i Crna Gora – Kosovo, Sanja Todorović, pojasnila je da se u slučaju Tumba grada radi o projektu širenja saradnje – od hrišćanskih antikviteta do bogatijeg turizma, odnosno o programu prekogranične saradnje.

Ovaj projekat zajednički sprovode Eparhija bidimljansko nikšićka, Polimski muzej, Podrška zajednica Albanije i Institut za Arheologiju –  Centar za albanske studuje.

“Projekat ima za cilj da poboljša prekogranične veze kako u geografskom smislu, tako i u oblasti kulture, turizma i arheologije Crne Gore i Albanije. Takođe, ima za cilj integrisano očuvanje kulturne baštine i njeno korišćenje za turističke svrhe i razvoj turističkih potencijala područja Berana kroz zajedničku promociju i valorizaciju hrišćanskog arheološkog nasljeđa. Projekat se sprovodi već godinu dana, a trajaće ukupno 36 mjeseci. Ukupna vrijednost EU granta je 492,985.98 eura, dok je ukupna vrijednost projekta 578,807.04 eura” – kaže Todorović.

Direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić tvrdi da je to jedini projekat ove vrste u Crnoj Gori, vezan za konzervatorska i arheološka istraživanja, a da je finansiran iz evropskih fondova.

“Ovo je i početak korisne saradnje dvije zemalje, Crne Gore i Albanije, koja će se, nadam se, nastaviti i  kroz druge projekte. Kroz ovaj isti poziv Polimski muzej je dobio još jedan projekat, i to kao nosilac, u saradnji sa partnerima iz Albanije. Realizacija ovako vrijednih projekata predstavlja veliki uspjeh, a i ponos za Polimski muzej, jer nije uobičajeno da jedan lokalni muzej učestvuje ili vodi ovako kompleksne i značajne projekte” – naglasila je Folić.

Šef Kancelarije za međunarodnu saradnju, đakon Konstantin Dojić, ističe da se radi o četvrtom projektu koji institucije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori sprovode uz finanasijsku podršku Evropske unije.

“Ranije smo imali prekogranične projekte sa Srbijom, odakle je finansirana izgradnja zvonika Crkve Svetog Petra u Bijelom Polju. Imali smo i projekte sa Bosnom i Hercegovinom i projekat socijalno preduzetništvo. Ovo je četvrti projekat koji realizujemo iz IPA fondova. Naša crkva je prilično aktivna kada je u pitanju saradnja sa Evropskom unijom koja nas prepoznaje kao bitnog i legitimnog partnera u Crnoj Gori” – kaže Dojić.

Naučni radnici objašnjavaju da je Polimlje u arheološkom pogledu izuzetno bogato i da je to oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko takozvanih Gradina.

„Tumbarice ili Tumba grad u Donjoj Ržanici samo je jedan od njih“ – kaže direktorica Polimskog muzeja.

Ona podsjeća da su ranije otkriveni slični gradovi utvrđenja, među kojim su još Gradac u Budimlji, Pećina grad u Radmanskoj klisuri kod Petnjice,  gradina Bihor, Samograd u selu Brzava kod Bijelog Polja, još arheološki nedirnuti Gradac iznad Godočelja kod Petnjice, Gradac u Crnči kod Bijelog Polja, Jerinin grad u Plavu, Gradina iznad sela Šabotići, i još dva u bjelopoljskoj opštini, Gradina u Koritima i Gradina iznad sela Muslića.

„Sve ove naseobine potiču uglavnom iz srednjeg bronzanog doba i korišćene su kao prirodna utvrđenja. Neke od njih su korišćene i u gvozdenom dobu, sa dolaskom i dominacijom Rimljana. S obzirom na strategijski značaj, opasane su moćnim bedemima. Predstoji veliki posao njihovog otkopavanja i zaštite. Sada je na redu Tumba grad, zahvaljujući sredstvima Evropske unije“ – kaže Folićeva.

Ova arheološka otkrića bitna su ne samo za Polimlje, već za čitavu državu i pomjerila su  dosadašnja naučna saznanja o smjenivanju kultura na ovim prostorima.

Arheolozi i istoričari kažu da se u dosadašnjoj literaturi smatralo da mlađe neolitske kulture smjenjuje takozvana nakovanjska kultura, koja se javlja u primorskoj zoni, od Dalmacije do Skadra.

Rezultati dobijeni najprije na lokalitetu Torine kod Petnjice, a zatim i u Bijelom Polju, ukazuju nesumnjivo i na nedovoljno proučenu južnobalkansku kulturnu grupu koja zahvata prostor istočne Srbije i pruža se od Homoljskih planina, preko Kosova i naših prostora, do lokaliteta Malić u Albaniji.

Pored nakovanjske kulture, koja dolazi sa primorja, dosadašnja arheološka istraživanja su pokazala da je Polimlje bilo i pod uticajem bubanjsko humske kontinentalne kulturne grupe. Te dvije kulturne grupe se na području Polimlja susreću i prožimaju, formirajući posebnu kulturu.

Arheolozi Polimskog muzeja nedavno su otkrili na lokalitetu Trnje, u selu Bijedići, naselje iz doba neolita, staro osam i po hiljada godina, odnosno iz perioda od šest i po hiljada godina prije nove ere. Za lokalitet Trnje, dvanaest kilometara od Bijelog Polja, prema Pešterskoj visoravni i granici sa Srbijom, na osnovu površinskih nalaza keramike, od ranije se vjeruje da datira iz vremena neolita.

Poučeni iskustvom sa istraživanja na Torinama arheolozi su otvorili ispitne sonde i na padini južno od lokaliteta Trnje, na formiranim ravnim platoima, locirali čitavo naselje na dubini od dva metra.

U ovim kulturnim sedimentima otkriveno je mnoštvo fragmenata sudova koji pripadaju mlađem i poznom neolitu, odnosno vinčanskoj kulturnoj grupi, u periodu od šest hiljada do tri i po hiljade godina prije nove ere.  Sva ta saznanja, kako tvrde arheolozi, nesumnjivo ukazuju da su primorski kulturni uticaji išli dalje od Beranske kotline, za koju se do sada vjerovalo da je duboko zaleđe primorskih kulturnih grupa.

U svjetlu tih činjenica prekokranični projekat između Crne Gore, Albanije i Kosova, pod nazivom “Proširenje saradnje – od hrišćanskih starina do unaprijeđenog turizma”, koji je prezentovan ovih dana u beranskom selu Donja Ržanica, na otkrivenim zidinama Tumba grada, ima poseban značaj. Kako za razvoj kulture i turizma, tako i za bolje međusobno razumijevanje i unapređenje odnosa među državama u ovom trouglu.

 

                                                                Tufik SOFTIĆ

 

 

 

 

 

 

 

Komentari

Izdvojeno

NASTAVAK MOBINGA NA FAKULTETU LIKOVNIH UMJETNOSTI: Docentkinja Radovanović prijavila uznemiravanje policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ivana Radovanović, docentkinja na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU), prijavila je policiji prošle sedmice svog kolegu Nenada Šoškića za uznemiravanje i prijetnje na radnom mjestu. Pred osnovnim sudom u Podgorici u toku je proces povodom ranije prijave Radovanović za utvrđivanje mobinga

 

 

Ivana Radovanović, docentkinja na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU), prijavila je policiji prošle sedmice svog kolegu Nenada Šoškića za uznemiravanje i prijetnje na radnom mjestu.

Radovanović u prijavi navodi da joj je uz povišeni ton i prijetnje rukama, između ostalog, saopštio da prekida sa njom svaki vid komunikacije i saradnje, što direktno ugrožava njen angažman na predmetima koje su zajedno predavali.

Radovanović je o ovome upoznala Rektora Univeziteta Crne Gore (UCG) i Upravu FLU-a.

,,Dotični mi je kazao da on stoji iza hajke koja se godinama vodi protiv mene, da će sa mnom završiti komunikaciju i da njemu ne treba saradnik. Upravo, zbog njegove raspodjele predmeta i raznih vrsta zloupotrebe pozicija, ja svoju normu gotovo svu ostvarujem na vježbama”, navela je Radovanović u pismu rektoru Vladimiru Božoviću.

,,Interes Fakulteta je da se ovakva pitanja rješavaju u skladu sa propisima i da se poštovanjem zakona potvrdi ambijent za koji vjerujemo da je produktivan i podsticajan za rad svih kolega’’, kazali su Monitoru iz uprave FLU i dodali da ,,u sitacijama gdje zaposleni osjeća da su njegova prava i slobode ugrožene, Fakultet pozdravlja mogućnost žalbe. Takođe, kako bi se obezbijedilo nasmetano funkcionisanje svih procesa Fakultet će pokušati da nađe adekvatno rješenje na nastalu problematiku poštujući sve zakonske norme koje su mu na raspolaganju’’.

Monitoru su iz UCG odgovorili da ,,policija, kao nadležan organ, već vodi istragu po ovoj prijavi, a Univerzitet će kontinuirano sarađivati i postupati u skladu sa uputstvima i nalazima koji budu dostavljeni od strane policije, a na osnovu utvrđenih činjenica”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VEZE BEMAKSA I VLADIMIRA EDINBURGA: Tajna dobro skrivena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladimir Edinburg je bio član odbora direktora podgoričke firme National Real Estate Agency dok je Veselin Kovačević vodio kao izvršni direktor i ovlašćeni  zastupnik  firme.  Kovačević je  bio i formalni vlasnik crnogorske kompanije Bemaks, iza koje je stojala takozvana ekipa iz Granda

 

 

Do danas nije poznato kakve su bile veze podgoričke kompanije National Real Estate Agency i Veselina Kovačevića koji je zajedno sa tadašnjim poslanikom u ruskoj Dumi ispred Putinove partije Jedinstvena Rusija, Vladimirom Edinburgom, bio osnivač i vlasnik.

Veselin Kovačević je u to vrijeme bio i formalni vlasnik crnogorske kompanije Bemaks, iza koje je stojala takozvana ekipa iz Granda .

Poreska uprava Crne Gore je 2017. godine blokirala račune kompanije jer je uvidom u registar predatih finansijskih iskaza utvrđeno da poreski obveznik National Real Estate Agency Podgorica nije predao finansijski iskaz za 2017. Poreska uprava im je tada u postupku inspekcijskog nadzora izrekla mjeru zabrane raspolaganja sredstvima na žiro računu u cilju obezbjeđivanja nedostajućih dokumenata.

Poslednji finansijski izvještaj koji je firma National Real Estate Agency dostavila Poreskoj upravi vodi se za 2015. godinu, a tada je prijavljen „osnovni kapital“ u iznosu od 59.880 eura, isto kao i godinu ranije.  A 2016. godine prijavili su Poreskoj upravi da je tokom godina ostvaren gubitak od ukupno 106.586 eura.

Za 2015. godinu evidentiran je i dugoročni kredit od 29.940 eura, koji je National Real Estate Agency morala da vrati, ali nije poznato da li je to učinjeno jer kasnije nije bilo fiansijskih izvještaja.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Iste godine, međutim, iz doo Hidroenergija Andrijevica su nadležnom državnom organu za prihode dostavili iskaz o finansijskoj poziciji bilans stanja, i u njemu iskazali (realnu) vrijedost mini-hidroelektrana u iznosu od 2.582.350 eura. “Tu vrijednost su bili dužni da prijave i opštinskom poreskom organu, jer se radi o stvarnoj knjigovodstvenoj vrijednosti objekata”, smatraju u Opštini Andrijevica.

U krivičnoj prijavi se navodi da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme. “Okrivljeni je znao, ili je morao znati, da je bio obavezan da u poreskim prijavama iskazuje stvarnu knjigovodstvenu vrijednost objekata kao funkcionalne cjeline po računovodstvenim standardima i kontnim okvirima, jer je odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekta definisan objekat kao prostorna, funkcionalna, konstruktivna, arhitektonska, estetska, tehničko-tehnološka cjelina, sa ili bez instalacija, postrojenja i opreme koji se u njega ugrađuje na koju upućuje odredba Zakona o svojinsko-pravnim odnosima. Stoga je jasno da mašinska kućica jedne mini-elektrane ne predstavlja čitav infrastrukturni objekat, niti može vrijednost mašinske kućice predstavljati potpunu poresku osnovicu, kako je to okrivljeni iskazao u poreskoj prijavi”, navedeno je u krivičnoj prijavi.

Dodali su da su odgovorni iz prijavljene kompanije na taj način u 2022. godini budžet Opštine Andrijevica oštetili za 24.405 eura.

“Taj iznos predstavlja razliku između stvarne knjigovodstvene vrijednosti pomenutih mini-hidroelektrana i njihove iskazane vrijednosti u poreskoj prijavi i to za iznos od 2.582.350 eura, za koji je iznos trebalo utvrditi poresku obavezu po stopi od jedan odsto, koja na osnovu skupštinske odluke važi za pravna lica za poslovne objekte”, objasnili su u Opštini. Na sličan način, kako su dodali, odgovorni iz kompanije  postupili su i u 2023. godini. Tako su, po istom osnovu, budžet Opštine prošle godine oštetili za 23.551 euro. Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga Hidroenergije prema Opštini Andrijevica.

Dok su iz doo Hidroenergija Andrijevica nezvanično izjavili da su postupali u skladu sa zakonom, iz Opštine Andrijevica objašnjavaju da je prekršen član 19. stav 5 na osnovu kojeg se može protumačiti da su pokretne stvari, u ovom slučaju turbine, dio nepokretnosti. “Jednostavno pojašnjeno, ako bi makli turbine iz mašinskih kućica, to više ne bi bili poslovni objekti, nego kokošari”, kazali su Monitoru u Opštini Andrijevica.

Na području opštine Andrijevica ima deset malih elektrana, a Opština od koncesija na vode od toga zaradi oko 300 hiljada eura, dok je njihova ukupna dobit oko četiri miliona eura. Oni su objasnili da osim poreza od koncesija, postoji i porez na nepokretnosti, i da je to značajna stavka za budžet Opštine. “Reći čemo samo podatak da smo za prošlu godinu naplatili porez na nepokretnosti kada se radi o malim hidroelektranama od 150 hiljada eura, a da je godinu ranije taj porez iznosio 22 hiljade”, kazao je Monitoru sagovornik iz Opštine Andrijevica.

Lako je izračunati da bi, kada bi svih deset malih hidroelektrana na teritoriji opštine Andrijevica koje su u privatnom vlasništvu bile opštinske, Andrijevica bila jedna od najbogatijih opština sa prihodom  i budžetom koji bi godišnje iznosio oko četiri miliona eura, i ne bi im trebalo ništa preko toga, pa ni sredstva iz egalizacionog fonda.

Sekretar za finansije Opštine Andrijevica, Stojan Mitrović, objašnjava da postoji i prihod od poreza na nepokretnosti, koji takođe nije beznačajan. „Kada planiram budžet računam sa oko 300 hiljada eura koje će pripasti Opštini, odnosno 6 odsto od koncesija na vode za male hidroelektrane. Mi smo se izborili za taj procenat za koji smatramao da nije loš. Naravno, najbolje bi bilo da su sve te centrale državne ili opštinske, ali sada, šta je tu je, i to treba maksimalno naplatiti i iskoristiti u korist građana“, kazao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, mjesečni prihod od koncesija na hidrocentrale kreće se u zavisnosti od vodostaja, pa u ljetnjim mjesecima iznosi negdje oko šest hiljada eura, dok u mjesecima većih vodostaja taj prihod je na teritoriji opštine Andrijevica oko 35 hiljada eura.

Sekretar za finansije dodaje da se koncesije naplaćuju preko ministarstva finansija, i da 70 odsto pripada lokalnim saoupravama, 30 odsto ide u državni budžet. „Tu je mnogo značajna stavka porez na nepokretnosti, gdje se uzima jedan odsto od vrijednosti male hidrocentrale. Vlasnici su do sada prikazivali samo vrijednost objekta, a ne i mašina, a mi smo vidjeli jednu presudu u korist opštine Berane gdje je presuđeno da se taj procenat računa u ukupnoj vrijednosti sa opremom“, rekao je Mitrović.

On je kazao da to znači da ako jedna centrala vrijedi milion eura, a neke vrijede i više, jedan posto iznosi 10 hiljada eura. Za deset malih elektrana to je minimum dodatnih stotinu hiljada eura. Deset hidrocentrala ne teritoriji ove sjeverne opštine su u privatnom vlasništvu sa koncesijama koje su im izdate u vrijeme državne vlasti DPS-a na 30 godina. U tom periodu projekcija njihove zarade je oko 120 miliona eura, od čega bi svega 9 miliona ostalo u budžetu Opštine Andrijevica.

U Opštini ocjenjuju da je procenat od šest odsto na koncesije na vode za male hidrocentrale za koji su se oni izborili dosta dobar, što nije slučaj u svim sjevernim opštinama, jer se u nekima kreće svega 0,5 odsto. Iz Andrijevice najavljuju „neke nove momente“, ako ih u tome ne spriječi uvođenje prinudne uprave. „Ovdje nećemo stati, idemo dalje u istraživanje kako su građene hidroelektrane u Andrijevici. Biće tu vrlo zanimljivih podataka”, tvrde. Krivična prijava, a još više ova najava, unijela je pometnju među privatnim vlasnicima malih elektrana u Andrijevici. Nezvanično se može čuti da je bilo i skrivenih ili otvorenih prijetnji. Ali, počelo je da se odmotava. Na nizbrdici za tajkune, klupko samo do sebe ide sve brže.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo