Povežite se sa nama

OKO NAS

SOS ZA JADRAN: Plastika uništava naše more

Objavljeno prije

na

Podaci renomiranih institucija ukazuju na alarmantno povećanje zagađenja u Jadranskom moru. Sedam od deset riba ima u sebi nekakvu plastiku

 

 

Sredozemno more je najzagađenije more u Evropi, saopštio je francuski Institut za istraživanja mora (Ifremer) koji je od 1994. do 2017. sproveo veliku studiju praćenja sredozemnog morskog otpada.

„Iako je količina morskog otpada u Sredozemlju fluktuirala svake godine, ipak se bilježi globalno povećanje od 2009. godine“, navodi se u saopštenju instituta, čije sjedište je u Brestu.

Insitut navodi da u moru ima plastičnih kesa i flaša, metalnih sudova i pakovanja od hrane, sintentičkih konopaca, ribarskih mreža kao i odjeće.

„Tokom 1990-ih gustina je bila 100 komada otpada po kilometru kvadratnom. Dvije decenije kasnije ona je povećana za dva puta, a 2015. čak tri puta u odnosu na 1990.“, rekla je Olivija Gerinji, okeanograf u centru Ifremer u Tulonu navodeći da čak 60 odsto tog otpada predstavlja plastika.

Alarmantni su podaci koji se odnose i na naše more. Tim prije što se radi o prilično malom, plitkom i poluzatvorenom moru koje je sa Sredozemnim, povezano Otrantskim vratima, širokim samo 80-ak kilometara.

“Otpad u Jadran stiže od oko četiri miliona ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tokom turističke sezone poveća gotovo šest puta”, upozorio je međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin.

Dr Pero Tutman iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu (IZOR) kaže da od 70 do 80 odsto otpada u more dolazi s kopna, dok ostalo stiže od transporta, turističkih aktivnosti, nautičkog turizma, ribarstva ili sa of-šor platformi.

Vrijeme razgradnje plastike u moru je 450 godina, aluminijske konzerve 200-500 godina, drveta 13 godina, a papira dvije do četiri sedmice.

Ekološka aktivistkinja Zenepa Lika kaže da su sva mora svijeta puna plastike, a riječ je o materijalu koji ima izuzetna svojstva.

“ Plastika se ne razgrađuje i nikada ne postaje dio kruženja u prirodi, već se fragmentira i vraća nam se nazad u tanjir budući da veliki procenat plodova mora u Jadranu sadrži plastiku u svom organizmu. Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku”, upozorava ona.

Prema istraživanjima, postoji jasna interakcija između plastike koja se gomila kao otpad, a koja se ne razgrađuje. Ona se akumulira u vodi, u prirodi, u moru.

Lika ističe da otpad u more stiže mnogo lakše nego što se može izvaditi. U našoj zemlji se čišćenje uglavnom svodi na ronilačke akcije vađenja i na učešće ribara u odlaganju onoga što se zaplete u njihove mreže.

Ona napominje da je posebno zabrinjava nastavak radova na istraživanju nafte i gasa u našem pomorju, na što ukazuje i izvršna direktorica NVO “Green home” Nataša Kovačević.

“Građani ne samo Crne Gore, nego svih zemalja na Jadranu, nemaju nikakve garancije da neće doći do izlivanja nafte, uništenja morskog biodiverziteta i obala. Crna Gora nema opremu i ljudstvo i nije u stanju da nadzire tankere, naftovode, konvertorska postrojenja, platforme, postrojenja za tretman sirove nafte i dr. U eri u kojoj sve napredne zemlje svijeta napuštaju upotrebu fosilnih goriva, mi otvaramo nova nalazišta, nalazimo opravdanje za iscrpljivanje neobnovljivih resursa i aktiviranje globalno najveće prijetnje morskom biodiverzitetu. Tako u Crnoj Gori kameno doba nikako da prođe, a ekološka država – skoro je pa izvjesno da hoće”, tvrdi Kovačević.

Tim povodom u subotu je najavljeno protesno okupljanje u Baru, kod “Palih čempresa”. “Ovih dana, naftne kompanije intenzivno nastavljaju dalje uništavanje flore i faune našeg mora, s krajnjim ciljem postavljanja prve u nizu planiranih naftnih platformi. Sprega nadležnih državnih institucija i naftnih kompanija ima sve elemente krivičnog djela i potrebno je hitno i momentalno obustaviti sve dalje radove s tim u vezi i raskinuti potpisane ugovore o koncesiji”, navodi se u pozivu organizatora protesta, grupe “SOS za Montenegro”.

Posebno se apeluje na lokalno stanovništvo da postane svjesno problema zagađenja mora. Uvjereni da se najbolji rezultati postižu edukacijom iz Rotary klub Ulcinj su najavili da će 1. septembra započeti realizaciju projekta “Zero Waste Promotion”.

“Cilj je podizanje svijesti djece školskog i predškolskog uzrasta u Ulcinju, a koja bi se uz igru, edukaciju i takmičenja upoznali sa održivim načinima tretmana otpada, što bi potom trebali da prenesu na vaspitače, nastavnike, roditelje i javnost”, kažu Ana Beloglazova-Radulović i Mersiha Resulbegović-Mavrić, ideatorke ovog projekta koji će trajati do sredine juna naredne godine i iznositi oko 25.000 eura.

Realizaciju projekta finansijski će podržati grupa turista iz Norveške koja je nedavno prvi put boravila na ulcinjskoj rivijeri i bila očarana ljepotama ovog grada.

Istovremeno su iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) pozvali građane da potpišu peticiju za zabranu plastičnih kesa i konačan sistemski obračun sa otpadom.

“Otpad i plastika ne pogađaju samo ljude i nijesu isključivo stvar vizuelnog narušavanja prirode. Često ptice hrane svoje ptiće mikroplastikom na koju nijesu imuni ni morski sisari. Svijet ne završava Jadranskim morem, već njime počinje savršena ekosistemska povezanost koju narušavamo svakodnevnom nepromišljenošću! Mi smo za svijet prepun života! A vi?!”, kaže se u proglasu ove renomirane organizacije civilnog društva.

Iz Građanskog pokreta URA u Ulcinju kazali su da  ovo pro­iz­vo­di ne­sa­gle­di­vu šte­tu. “Ot­pad je naš ve­li­ki pro­blem i na­ša ve­li­ka ra­na. To ni­je sa­mo eko­lo­ški, već i mo­ral­ni i tu­ri­stič­ki problem”, ocjenio je odbornik Ilir Harasani.

Prema njegovim riječima, mora se pred­u­ze­ti sve ka­ko bi se ova­kve po­ja­ve trajno su­zbi­le. “Čista životna sredina je kapital koji nam garantuje dobar kvalitet života. Zato se mora raditi sa građanima, da se svi uključimo u rješavanje problema. U suprotnom, uništićemo resurse, turizam kao najvažniju privrednu granu i budućnost ove i narednih generacija”, zaključuje Harasani.

 

                                                                                                                                                    Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo