Abedin Stola nije jedini roditelj čije je dijete, kao žrtva vršnjačkog nasilja, moralo da napusti osnovnu školu. Škole nasilje među učenicima najčešće i rješavaju prebacivanjem žrtve u drugi razred ili drugu školu. A baš to pokazuje da je sistem, kad je u pitanju nasilje – zakazao
„Maltretirali su ga dugo, moje dijete nije htjelo da ide u školu, plašio se. Nasilje je dostiglo još veće razmjere u sedmom razredu pa sam se obratio poznanici koja je zajedno sa mnom otišla u školu da razgovaramo sa upravom“, prisjeća se Abedin Stola, roditelj iz izbjegličkog naselja na Koniku čije je dijete žrtva vršnjačkog nasilja . “Međutim, nije bilo rješenja”, priča ovaj otac.
„Uprava škole mi je ponudila da ispišem dijete iz škole, jer, navodno, nije bilo druge opcije. Predložili su da ga upišem u vanrednu osnovnu školu u gradu kako bismo izbjegli veće incidente. Nijesam znao kome da se obratim pa sam pristao na taj prijedlog, jer mi je bilo bitno da mi dijete bude sigurno i da što prije završi osnovnu školu“ priča Stola.
Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici je propisano da će se novčanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniti za prekršaj odgovorno lice u državnom organu, drugom organu, zdravstvenoj, obrazovnoj i drugoj ustanovi, zdravstveni i socijalni radnik, nastavnik, vaspitač i drugo lice ako ne prijavi policiji učinjeno nasilje za koje sazna u vršenju svojih poslova.
Iz institucije Ombudsmana smatraju da praksa rješavanja nasilničkog ponašanja prebacivanjem učenika iz jednog odjeljenja u drugo ili isključivanjem učenika iz škole bez analize uzroka devijantnog ponašanja i pružanja pomoći djetetu da problem prevaziđe i ponašanje promijeni, nije u skladu sa najboljim interesom djeteta, niti sa ciljevima obrazovanja i vaspitanja.
Ombudsman u svom Izvještaju o radu za 2017. godinu navodi da se stiče utisak da ni škola, niti druge službe ne preduzimaju konkretne radnje i mjere da ispitaju uzroke određenih ponašanja i pravovremeno reaguju kako bi spriječile dalje konflikte i pomogle učenicima koji pokazuju neprihvatljivo ponašanje.
AidaPerović Ivanović, psihološkinja i direktorica NVO Prima ističe da je prebacivanjem učenika iz jedne u drugu školu najlošije rješenje.
„Zapravo, moramo imati na umu da ovo nije rješenje, ovo je jasan indikator da je sistem onih koji su bili dužni da pomognu, zakazao, da je nedovoljan ili nepostojeći ili „bušan“. To je više nego jasna poruka i djetetu i roditeljima da nema ko da ih zaštiti i da nasilje pobjeđuje. To je prebacivanje problema u tuđe dvorište. Jer, i tamo, u drugoj školi, naći će se neki novi nasilnik ili nasilnica koji će svoje nasilne aspiracije lako nakalemiti na već oslabljeno samopouzdanje djeteta iz iskustva nasilja“. Ovom kvazi rješenju i treba pribjeći isključivo, smatra ona, ako dijete koje prolazi kroz nasilje, bez ikakvog pritiska, izrazi želju da se baš tako uradi.
S druge strane Ivanović Perović, kaže, da kada se nasilje desi van školskog dvorišta tada prestaje svaka ingerencija škole, što nije dobro. „Mišljenja sam da bi najbolje bilo da se za slučajeve nasilja nad djecom školskog i predškolskog uzrasta obraćamo za pomoć školama, ma gdje se nasilje fizički dešavalo”
Ona ukazuje na nedostatak stručnog kadra u školama. „U školama nemamo dovoljan broj zaposlenih u stručnim službama – tzv. PEPSI službama, a zatim možemo govoriti i o nedostatku adekvatnih kapaciteta postojećeg kadra, u dijelu ciljane edukacije za rad na slučajevima nasilja. Pomenuta edukacija nija dio kurikuluma na fakultetima za psihologiju i pedagogiju, tako da ju je neophodno naknadno organizovati za one koji su zaposleni u školama i vrtićima.
Vlada Crne Gore je u septembru 2018. godine usvojila prvi Izvještaj o sprovođenju Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja sa Akcionim planom 2017-2021, za 2017. godinu. U izvještaju se navodi da je razvijen program prevencije, sprovedena kampanja u školama, razvijen set materijala i distrbuiran u školama, institucijama, zdravstvenim ustanovama, CSR i široj javnosti.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja je od 2013. godine formiralo Savjet za prava djeteta. Komitet za prava djeteta UN-a je u svom najnovijem izvještaju za 2018. godinu izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog ograničenog ovlašćenja pomenutog Savjeta u koordinisanju različitih ministarstava u primjeni Konvencije za prava djeteta.
U osnovnoj školi „Oktoih“ je u školskoj 2018/19. godine bilo je 11 prijavljenih slučajeva vršnjačkog nasilja, od toga je, kako kažu, najčešće fizičko nasilje.
Marijana Bošković, pedagoškinja u toj školi objašnjava da se škola uključuje u svim slučajevima vršnjačkog nasilja, a koraci koje preduzima su individualni razgovori sa djecom i roditeljima, uključivanje pedagoško psihološke (PP) službe, osmišljavanje i realizacija tematskih radionica i slično.
„Organizujemo i redovne sastanke Tima za prevenciju nasilja, razgovore i radionice sa djecom koje realizuju razredne starješine na časovima odjeljenske zajednice, individualni i grupni razgovori PP službe sa učenicima, tematski roditeljski sastanci i obuka nastavnika“.
Prema riječima Boškovićeve Centru za socijalni rad uglavnom prijavljuju nasilje kada iscrpe sve aktivnosti koje je škola u mogućnosti da realizuje i kada nemaju adekvatnu saradnju sa roditeljima/starateljima. Dodaje da bi zbog velikog broja učenika škole imale bolji učinak kada bi imali više stručnih saradnika (pedagog, psiholog).
Sava Kovačević, profesor razredne nastave u OŠ „Oktoih“ i omladinski radnik objašnjava da velike škole, sa preko 1000 učenika, imaju psihologa i pedagoga dok manje škole nemaju.
On smatra da bi nastavni kadar i stručne službe trebalo da pohađaju više obuka iz ove oblasti.
„Obuka je veoma malo i svaka se odnosi na procedure i zakonski okvir. Nijedna se ne bavi suštinom odnosno kako intervenisati u slučajevima vršnjačkog nasilja kada treba konkretno da se vodi razgovor sa nasilnikom i žrtvom, kako raditi preventivne programe u vidu radionica usmjerene potrebama i zalaziti u uzroke ponašanja“, objašnjava Kovačević koji je inače dobitnik više nagrada i priznanja za pedagoški rad.
Kovačević kaže da je najveći izazov u procesu suzbijanja vršnjačkog nasilja suočavanje i osvješćivanje osobe koja vrši nasilje sa ponašanjem koje ponavlja. „U ovom procesu je najveći izazov naučiti osobu samodisciplini, to jest da osoba postaje svjesna posljedica svog ponašanja. Za ovaj proces je potrebno vrijeme i planirani niz aktivnosti koje dovode do učenja samodiscipline. Potreba je da se formira nacionalni tim za borbu protiv vršnjačkog nasilja, treba raditi kampanje, filmove, radionice i slično“.
Prevencijom vršnjačkog nasilja bi trebali da se bave sve sfere društva i na nasilje, generalno, bi trebali svi da reaguju, poručuje Kovačević. „Ovo nije samo i isključivo zadatak škole već svih institucija sistema. Svaki građanin bi trebao da reaguje na nasilje i tako daje primjer onima koji od njega uče“.
Sa ovakvom misijom razvijanja građanske svijesti o reakcijama na nasilje saglasna je i Jasmina Beriša (12), učenica osmog razreda u OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ na Koniku.
„Škola ne može sama da se bori sa vršnjačkim nasiljem. Mislim da bi se trebala posebna pažnja obratiti na saradnju škole sa roditeljima. Takođe i na rad sa učenicima kroz organizovanje radionica na temu inkluzije, tolerancije, poštovanja različitosti, koje bi po mom mišljenju trebalo voditi grupa učenika iz različitih zajednica uz mentorstvo psihologa“, priča Jasmina i dodaje da je đački parlament čiji je ona član, takođe razmatrao problem nasilja u školi.
„Naša grupa je na jednom sastanku pričala o tome kako se u našoj školi sve više širi ne samo vršnjačko već svaki drugi oblik nasilja. Tako da smo odlučili da svako dijete jedanput sedmično vodi radionice učenicima od 5 do 8 razreda. Posebno smo obratili pažnju na vršnjačko i elektronsko nasilje. Kroz igre i zabavu smo ih podučavali o tome kome da se obrate kako, kad i zašto. Učenici su takođe imali priliku da kroz neke klipove shvate grešku druge đece, da je oni ne bi ponovili“.
Jasmina objašnjava zbog čega najčešće dolazi do vršnjačkog nasilja. „Poznato je da đeca koja imaju bolje uslove za život najčešće omalovažavaju đecu slabiju od sebe. Uglavnom ih vrijeđaju, iskorišćavaju, rugaju im se, ismijavaju, ponekada i odbacuju iz igre. Ja mislim da na sve ovo utiče naša različitost, siromaštvo, boja kože, uspjeh u školi, uglavnom slaba strana nekog đeteta“.
Jasmina predlaže da se u svim školama postavi obezbjeđenje na ulaznim vratima uz uslov da ne budu u nekoj upadljivoj uniformi.
„Bilo bi dobro i da se postavi kutija u kojoj učenici mogu anonimno podijeliti svoj problem sa školom. Takođe, da se uvede uniforma po što povoljnijoj cijeni da bi je svaki učenik mogao kupiti. Ona nam je potrebna da bi svi bili isto oblačeni i da time izbjegnemo da neko bude u novoj odjeći, a neko u staroj i pocjepanoj“, zaključuje dvanaestogodišnjakinja.
REGION: Znanjem i iskustvom protiv vršnjačkog nasilja
U Srbiji će Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja angažovati 74 savjetnika za zaštitu od nasilja u školama. Oni će proći dodatnu obuku o propisima i procedurama u oblasti zaštite od nasilja, prava, odgovornosti i obaveze zaposlenih i djece, odnosno učenika i roditelja.
Iz tog Ministarstva objašnjavaju da je uloga savjetnika da pružaju podršku školskim upravama, prosvjetnim savjetnicima u dva segmenta – podrška školama u preventivnom radu, ali i kao podrška školama gdje postoje konkretne situacije nasilja u školama.
Savjetnici, spoljni saradnici za zaštitu od nasilja, su ljudi koji već rade u obrazovanju. To su nastavnici, stručni saradnici, pedagozi i psiholozi koji su do sada u toku svog radnog iskustva pokazali zapažene rezultate iz oblasti zaštita od nasilja, kako u svojoj školi, tako i učešćem u različitim programima aktivnostima i projektima”, objasnili su iz Ministarstva. Savjetnici će biti prisutni u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama.
Enis EMINOVIĆ Elvis BERIŠA
Projekat je podržan u okviru šireg projekta “Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama” koji realizuje NVO Roditelji u saradnji sa projektnim partnerima NVO Juventas, Unijom srednjoškolaca Crne Gore i Centrom za podršku lokalnom i regionalnom razvoju uz institucionalnu podršku Ministarstva prosvjete. Projekat finansira Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore. Stavovi i mišljenja iznijeti u tekstu ne odražavaju stav EUD
Šestostruko ranjavanje u samom centru Podgorice, pogibija šest osoba na crnogorskim drumovima, bjekstvo iz specijalizovane bolnice u Dobroti devetnaestogodišnjaka optuženog za ubistvo, samo su neki od ovonedjeljnih slučajeva povodom kojih se niko iz vrha policije nije obratio javnosti. Oglase se tek da se pohvale akcijama čišćenja svojih redova, ili zvučnim hapšenjima. Kao da zaboravljaju da su tu i zbog bezbjednosti građana
Pucnjava u Beranama kao nastavak višedecenijskog sukoba dvije tamošnje porodice, šestostruko ranjavanje u samom centru Podgorice, pogibija šest osoba na crnogorskim drumovima, bjekstvo iz specijalizovane bolnice u Dobroti devetnaestogodišnjaka optuženog za ubistvo, slučaj Nikšićanina koji je na smrt pretukao svoju osamdesetogodišnju majku, samo su neki od slučajeva koji su se desili između dva broja Monitora, a povodom kojih se niko iz vrha Sektora bezbjednosti pa ni iz Vlade nije obratio građanima Crne Gore.
U slučaju bjekstva devetnaestogodišnjaka L.H. iz bolnice u Dobroti, medijima je dostavljeno saopštenje tek kada je uhapšen. U međuvremenu, niko iz Sektora bezbjednosti nije upozorio građane da budu na oprezu jer se ubica slobodno šeta, pa ni da od od njih zatraže uobičajenu pomoć, da obavijeste policiju ukoliko ga primijete.
Policija je izdala saopštenje tek nakon što je devetnaestogodišnjak uhapšen u Baru, gdje je dok je šetao slobodan ukrao četiri mobilna telefona, a potom i 300 eura. Ta informacija saopštena je iz policije. Uhapšen je nakon raspisane nacionalne potrage.
Inače, L.H. je prije dvije godine, kao maloljetnik, bježao i iz podgoričkog Centra “Ljubović”, u kojem je bio smješten.Njegovo bjekstvo iz Dobrote, dogodilo se samo dan pošto je tamo prebačen iz UIKS-a, gdje se nalazi na odsluženju kazne.
On služi osam godina zatvora, pošto je prije dvije godine na Vrelima Ribničkim ubio 72-godišnju staricu Fatu Beslimi. Nakon ubistva njeno tijelo je zatrpao otpadom. Ni surovost zločina koji je počinio, za policiju nije bio razlog da javnost bude upozorena.
U proteklih sedam dana na crnogorskim putevima život je izgubilo šest osoba, među kojima i jednogodišnja beba. MUP je reagovao apelom – Strpljivom vožnjom sačuvajte svoj i živote drugih.
U apelu, koji je potipisao tim za odnose s javnošću, pozvali su sve učesnike u saobraćaju da putovanja planiraju unaprijed, a vožnju prilagode uslovima na putu, vodeći računa kako o sopstvenoj bezbjednosti, tako i o bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
„Upućujemo apel svakom vozaču da, prije nego što krene na put, odnosno kada sjedne u automobil, promisli o načinu svoje vožnje i uzdrži se od brze i nekontrolisane vožnje, jer jedino odgovornim ponašanjem može zaštititi sebe, ali i druge učesnike u saobraćaju koji mogu biti ugroženi“, navodi se.
Ministar policije Danilo Šaranović oglasio se tek povodom privođenja suspendovanog policajca Slobodana Vulanovića, koji je odbio da se testira na opijate, a koji je nakon privođenja kod sudije za prekršaje zbog tog „zločina“ novčano kaženjen. Ministar je medijima uz svoju izjavu tim povodom dostavio i fotografiju.
„Ovakvi slučajevi potvrđuju da nije centralno pitanje da li je veting u policijskim strukturama potreban. Naprotiv, on je neophodan, a pitanje je samo kojim tempom se mora sprovesti. Ako smo donijeli odluku da je borba protiv kriminala apsolutni državni prioritet, to znači da nema kompromisa sa integritetom u policiji. I ovaj menadžment MUP-a i policije ga neće praviti. Ni sa kriminalom, ni sa službenicima koji nijesu imuni na kriminal i veze sa OKG, piše u Šarnovićevom saopštenju.
„Svako kome je sigurna država važna, neka nam pruži podršku da stvorimo najbolje uslove za rad policije, istu zaštitimo od kriminalnog uticaja i zahvalimo se na saradnji svim službenicima koji su umjesto Ustava, zakona i integriteta izabrali sluganstvo organizovanom kriminalu. Za one policijske službenike koji budu djelovali suprotno, slijediće posljedice. Vrijeme kada su pojedinci među nama, umjesto državi, služili kriminalu, je prošlo. Došlo je vrijeme kada je država najsnažniji oslonac poštenim i policijskom službenicima sa integritetom, koji su ubjedljiva većina u policiji“, zaključio je Šaranović.
Ubrzo se oglasio i Boris Bogdanović, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokratske Crne Gore, ističući da je slučaj uhapšenog suspendovanog policajca potvrda da su promjene konačno prošle i kroz one hodnike koji su decenijama bili zatvoreni za pravdu.
“Sada je svima jasno zašto su pojedine partije, pojedini mediji i interesne grupe sa tolikim žarom ustali u odbranu suspendovanih policijskih službenika. Jer, nisu branili zakon, branili su sistem u kojem su pojedini policajci radili za mafiju, dok su nosili uniformu ove države. Pitanje nije više političko. Pitanje je bezbjednosno i civilizacijsko. Da li ćemo imati državu u kojoj se zakon poštuje, ili državu u kojoj su narkotici, nelegalno oružje i organizovane kriminalne grupe bliže pojedinim službenicima nego zakon, čast i uniforma?“, saopštio je, dodajući da smatra da je vrijeme za nastavak odlučne borbe.
“Onaj ko odbija test na narkotike, a sjedi za volanom bez vozačke, bez papira i bez zakona, ne može nositi uniformu. I tačka. Neka svako ko još misli da može zaštititi taj sistem računajući na stare šeme, zna da dolazi vrijeme u kojem pravda ima dužu ruku od mafije. Ovo nije revanšizam. Ovo je dugo čekano oslobađanje institucija. I ono neće stati. Jer službe moraju biti čiste da bi država bila jaka”, poručio je Bogdanović.
Demokrate, koje kontrolišu Sektor bezbjednosti, oglasile su se i nakon najnovije akcije hapšenja grupe koja se tereti da je krijumčarenjem cigareta oštetila državu za više od 18 miliona eura. Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić čestitao je SDT-u, Specijalnom policijskom odjeljenju i drugim organizacionim jedinicama Uprave policije na odličnoj pripremljenoj i uspješno realizovanoj akciji hapšenja sedam osoba i krivičnog procesuiranja 15 osoba.
“Svakim danom, brojnim akcijama, istorijskim rezultatima, se pokazuje da je država odlučna i istrajna u borbi protiv svih oblika kriminala i da nema tog pojedinca ili kriminalne grupe koja može biti zaštićena”, poručio je Bečić.
“Nastavak odlučne borbe protiv kriminala i čišćenja institucija od svih nedozvoljenih uticaja je sveta dužnost svakog istinskog patriote ove države. Veting je ključni preduslov potpunog ozdravljenja crnogorskih institucija”, zaključio je .
Dobro je što čelnici u bezbjednosnom sektoru žele da očiste svoje redove od kriminala. Ipak, kao da zaboravljaju da su tu i zbog bezbjednosti građana.
Novi Zakon o uređenju prostora za opštine na sjeveru predstavlja još jedan u nizu izazova. Region koji već godinama kuburi sa stručnim kadrom, sada mora da u kratkom roku osnuje privredna društva zadužena za izradu planskih dokumenata. Volje ne fali, ali nedostaje urbanista, arhitekata, planera…
Novi Zakon o uređenju prostora, usvojen u februaru, povjerio je opštinama zahtjevan zadatak da u kratkom roku osnuju privredna društva koja će biti nadležna za izradu lokalnih planskih dokumenata i sprovođenje zakona na terenu. Time je odgovornost za prostorno planiranje formalno decentralizovana, ali su istovremeno opštine suočene s kadrovskim, organizacionim i finansijskim izazovima koje takva transformacija podrazumijeva.
Dok zakon formalno uvodi red u prostorno planiranje, u praksi je lokalnim samoupravama ostavljen ogroman izazov. Pored administrativnih i finansijskih prepreka, jedan od najvećih problema je hronični nedostatak stručnog kadra. Većina urbanista, arhitekata i planera, koji bi trebalo da čine okosnicu novih preduzeća odavno su angažovani u privatnom sektoru, gdje su uslovi rada i zarade znatno konkurentniji. Takvo stanje naročito je zakomplikovalo ispunjavanje nove obaveze opštinama na sjeveru,koje inače kubure sa kadrom u mnogim oblastima.
Prema zakonu, privredno društvo koje osniva skupština lokalne samouprave za izradu lokalnih planskih dokumenata mora da ima zaposlenog odgovornog planera i najmanje još četiri planera. Precizirano je da odgovorni planer može biti prostorni planer, odnosno arhitekta, koji ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da je upisan u registar Komore. Ostali planeri zaposleni u lokalnom privrednom društvu treba da imaju najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da su upisani u registar Komore.
Zakon omogućava da dvije ili više lokalnih samouprava osnuju zajedničko privredno društvo za izradu lokalnih planskih dokumenata, upoznavanje javnosti sa izradom planskog dokumenta, kao i učestvovanje u pripremi mišljenja opštine o urbanističko-tehničkim uslovima koje izdaje nadležni organ državne uprave. Agencije će učestvovati i u izradi Programa uređenja prostora opštine, izradi tehničke dokumentacije, obavljanju stručnog nadzora nad izvođenjem radova koji se finansiraju iz sredstava opštine, kao i iz drugih izvora finansiranja. Predviđeno je i da obavljaju reviziju tehničke dokumentacije i izrađuju izvještaj o stanju uređenja prostora.
U pokušaju da pronađu održiva rješenja, neke opštine razmatraju udruživanje kapaciteta i zajedničko osnivanje privrednih društava, dok se druge, samostalno, s nadom da će uspjeti da ispune uslove, upuštaju u sprovođenje zakonskih obaveza. Zakon je predvidio da ta obaveza bude ispunjena u roku od 60 dana, međutim, rijetke su lokalne uprave koje su uspjele da ispoštuju rok.
Kako za Monitor kaže Marjan Obradović, sekretar za planiranje i uređenje prostora u Beranama, ta lokalna uprava će vjerovatno agenciju formirati zajedno s Pljevljima, a moguće i sa Mojkovcem i Andrijevicom. Pregovori su u toku, a sekretar objašnjava da u Beranama nema kadrovskih potencijala da privredno društvo funkcioniše samostalno.
„Uslovi koje treba da ispune zaposleni u agenciji zaista su visoko postavljeni i, realno gledano, mi nemamo kadrovskih kapaciteta da tome odgovorimo. Navešću primjer – u Sekretarijatu sada postoji samo jedan građevinski inženjer i jedna arhitektica. Zbog toga smo pribjegli rješenju da se udružimo s nekoliko opština, a gotovo sigurno s pljevaljskom, kako bismo ispunili i kadrovske i ostale uslove, i mogli da formiramo kvalitetno privredno društvo koje će odgovoriti na potrebe svake od tih opština“, objašnjava Obradović.
Sagovornik Monitora podsjeća da već nekoliko godina u nadležnom ministarstvu traje rad na Prostorno-urbanističkom planu (PUP) Berana, te da se taj posao privodi kraju. Nastojanja iz beranske lokalne uprave su da taj planski dokument završi onaj ko ga je i započeo, pa će, vjerovatno, završna faza tog važnog dokumenta biti okončana u ministarstvu. Agencija će, nakon što bude formirana, raditi na više manjih planskih dokumenata, ali i na rješavanju krupnih problema u korišćenju prostora.
Obradović objašnjava da će agencija u budućnosti imati pune ruke posla kada je riječ o izmjeni aktuelnih Detaljno urbanističkih planova (DUP), ali i planiranju kada je riječ o beranskom dijelu Bjelasice. Buduće privredno društvo, ocjenjuje on, vjerovatno će se uhvatiti u koštac i s problemom divlje gradnje na planini.
U Bijelom Polju agenciju su osnovali samostalno. Kako je Monitoru kazao Haris Šahman, sekretar za planiranje i uređenje prostora, već rade na obezbjeđivanju kadra za to privredno društvo.
„Nije jednostavno, ali ulažemo značajan trud da dobijemo kadar koji će zadovoljiti i uslove novog zakona, ali i na kvalitetan način obavljati posao. Decentralizacija prostornog planiranja je jako bitna, jer mi u lokalnim upravama najbolje znamo šta nam je prioritet i kako da na održiv način raspolažemo prostorom. Predstoje izmjene i dopune PUP-a, ali činjenica je da imamo prilično dobar aktuelni PUP. Predstoje i izmjene i dopune nekoliko DUP-ova, od kojih su neki stari više od deceniju. Očekujem da taj posao bude obavljen na način koji najbolje odgovara građanima“, kaže Šahman.
Prednost bjelopoljske lokalne uprave je što već u svom sistemu ima stručni kadar, planere sa iskustvom i poznavanjem izazova planiranja prostora. Šahman podsjeća da u toj opštini nema krupnijih infrastrukturnih izazova, kao što je slučaj u nekim drugim, gdje je gradnja krenula bez riješenih osnovnih komunalnih uslova.
Kolašin se, takođe, samostalno upustio u zahtjevan posao, pa je agencija formirana 30.aprila. Odbornici su tog dana donijeli i statut tog društva sa ograničenom odgovornošću (doo). Tim društvom će upravljati izvršni direktor i Odbor direktora. Iako još nijesu krenuli u „zaokruživanje“ kadra, iz kolašinske opštine već znaju da agenciju čeka mnogo posla.
Predstoji donošenje nekoliko detaljnih urbanističkih planova, a prije svega onih koji se odnose na centar, Brezu i Smailagića Polje. DUP Centar, odnosno izmjene i dopune tog dokumenta, donijete su još prije deceniju i po. Donošenje novog DUP-a Centar biće, vjerovatno, prvi zadatak agencije. Pored toga, lokalna vlast trebalo bi da mijenja i DUP Breza iz 2011. godine, i DUP Smailagića Polje, donesen dvije godine ranije. Ti djelovi kolašinske opštine privukli su minulih godina značajno interesovanje investitora, pa je u toku intenzivna gradnja.
Iz klupa opozicije više puta je sugerisano da se mora posvetiti velika pažnja odabiru kadra koji će raditi u agenciji, ali i sastavu Odbora direktora (OD) tog preduzeća. Parlamentarna većina, međutim, nije prihvatila amandman predsjednika kluba odbornika opozicionog Pokreta „Zajedno gradimo Kolašin“, Matije Bulatovića, da u odluci bude precizirano da u OD, između ostalog, mora biti diplomirani inženjer arhitekture, jedan stručnjak iz oblasti zaštite životne sredine i jedan iz oblasti planiranja prostora.
Prema onome što je Vijestima nezvanično rečeno u lokalnim upravama, Žabljak i Plužine svoje lokalno planiranje povjeriće „regionalnoj“ agenciji, zajedno sa Nikšićem. U toj opštini je još prije skoro 20 godina formirana Direkcija za planiranje, koja od prošle godine funkcioniše kao društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO). Do 2017. godine bavili su se arhitektonskom djelatnošću, projektnom dokumentacijom i nadzorom, kako za opštinu Nikšić, tako i za druge opštine. Sa tim poslom su prestali 2017., kada je ukinuto planiranje na opštinskom nivou, a poslove preuzelo nadležno ministarstvo.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u saradnji sa Zajednicom opština, početkom aprila organizovalo je radionicu s ciljem unapređenja primjene Zakona o uređenju prostora. Razmatrana su, kako je ranije saopšteno iz tog resora, ključna pitanja, uključujući osnivanje privrednih društava za izradu planskih dokumenata.
Jedni tvrde da su smjene u ANB -u koje sprovodi novi direktor Ivica Janović čistka koja otvara vrata za političke kadrove, drugi da se radi upravo suprotno – o čišćenju političkih poslušnika i duplih agenata. Šta god da je po srijedi, očigledni su različiti tonovi partnera u vlasti oko bezbjednosnog sektora
Nakon što je Vlada Milojka Spajića imenovala Ivicu Janovića za vd, a potom i direktora u punom mandatu Agencije za nacionalnu bezbjednos (ANB) , pojačana je kadrovska aktivnost u toj službi.
Samo tokom prošlog mjeseca dvadesetak službenika je degradirano, a najmanje deset njih je poslato kući. Platu će primati iako ne dolaze na posao.
“To su uglavnom iskusni operativci i profesionalci, koji su sada postali meta unutar-agencijske ‘čistke’. Nekoliko njih je poslato kući bez konkretnog radnog zadatka, a i dalje primaju platu. Niko od njih nije dobio rješenje o novom rasporedu, niti im je objašnjeno do kada će ‘čekati’ i na kojem zakonskom osnovu mogu primati platu a ne dolaziti na posao. Takođe, niko nije formalno obaviješten o mogućoj suspenziji. Pozadina svega ovoga je uklanjanje profesionalaca kako bi se otvorila vrata za politički, rodbinski ili prijateljski povezane kadrove, bliske dugogodišnjim agentima koji su okružili novog direktora. Dobar dio podnio je žalbe Vladinoj Komisiji za žalbe i očekuju odgovor”, objavile su Vijesti pozivajući se na svoje izvore.
Više sagovornika Monitora, međutim, tvrdi da je u ovom slučaju riječ o suprtonom procesu – čišćenju Agencije od dvostrukih agenata i političkih poslušnika.
Među onima koji su poslati kući je i donedavni direktor tajne policije Boris Bato Milić, ali i nekoliko njegovih saradnika.
Dobro upućeni sagovorici tvrde i da pored javne hajke protiv ovakvih odluka Janovića , razloga da sadašnji vrh tajne policije počisti dvorište koje je uređivao Milić ima više nego dovoljno. Upravo je u vrijeme njegovog mandata, tvrde, omogućeno da se pojednim osobama iz dosijea izbrišu kompromitujući podaci, ali i da se nekima izda pozitivna ocjene kako bi mogli nesmetano da obavljaju poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Sa olakim izdavanjem negativnih ocjena prestalo se, tvrdi Monitorov sagovornik, upravo dolaskom Janovića za prvog tajnog operativca, a za jednog od njegovih savjetnika bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina. Janović se navodno odlučio na provjeru kadra koji je dobio u nasleđe.
Jedan od razloga za nezadovoljstvo među pripadnicima tajne policije je i taj što je ponovo aktiviran i unaprijeđen službenik ANB-a, Filip Đuranović, koga je bivši premijer Dritan Abazović javno optužio da je bio administrator portala Udar.
“To je ime za koje postoje operativni podaci, vidjećemo što će biti u svemu, da je bio jedan od administratora portala. To je lice koje je u jednom trenutku udaljeno iz ANB, kasnije je vraćen”, rekao je Abazović 2. aprila 2024. godine.
Koliko su zakonite smjene i rokade koje Janović vuče poslednjih mjeseci biće poznato nakon okončanih sudskih sporova, ali i nakon odluke Vladine komisije za žalbe kojoj se do sada obratilo 14 službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Smjene i preraspodjele poslova, u ovom trenutku nijesu sporne samo službenicima ANB. Očigledni su i različiti tonovi partnera u vlasti oko bezbjednosnog sektora, odnosno Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Demokrate su nakon smjene Milića izgubile uticaj na tajnu službu. Iako se nedavna izjava člana Odbora za bezbjednost i odbranu i predsjednika Kluba poslanika Demokrata, Borisa Bogdanovića, činila kao podrška Janoviću, ima signala i da stvari među partnerima u Vladi nijesu baš tako sjajne.
“Svaka služba, pa i ANB, mora služiti interesima države i građana, a ne interesima pojedinaca, klanova ili neformalne mreže uticaja. Zato podržavam reorganizaciju i unutrašnje promjene koje imaju za cilj izgradnju funkcionalnog, operativnog i zakonitog sistema. Istovremeno, podsjećam da je veting koji su pokrenuli potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije, a koji već daje rezultate u policiji, nezaustavljiv proces i da će, kao što je i najavljeno, biti nastavljen i u sektoru odbrane i bezbjednosti, uključujući ANB”, kazao je Bogdanović i zaključio da službe moraju biti oslobođene od neformalne kontrole i nezakonitog uticaja.
Samo par sati kasnije isplivala je informacija da ANB nije odobrila pristup tajnim podacima državnoj sekretarki MUP-a Dragani Kažanegri Stanišić iz redova Demokrata čiji suprug Šakoje godinama važi za bezbjednosno interesantnu osobu.
Kažanegra Stanišić je nedavno gostujući na jednoj televiziji kazala da bi „kada bi bila u prilici, očistila ANB od temelja do krova onako kako mi to radimo u Ministarstvu unutrašnjih poslova“. Njen stav podržao je i Bečić .
Ostalo je nerazjašnjeno i da li su potezi koje vuče Janović, jedan od razloga nedavne izjave šefa crnogorskog parlamenta Andrije Mandića da se rasformira sadašnja i napravi nova Agencija za nacionalnu bezbjednost.
“Bezbjednosni sistem Crne Gore je kontaminiran, ANB treba rasformirati i formirati novu službu koja će raditi za interes građana ove zemlje”, kazao je Mandić na sjednici Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „Crnih trojki”, stoji u Mandićevoj objavi na društvenoj mreži X.
Samo dan kasnije nakon što je Mandić saopštio da ANB treba rasformirati, ministri iz NSD-a Slaven Radunović, Budimir Aleksić, Simonida Kordić podržali su ipak predlog za imenovanje Janovića.
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DUHANKESA3 sedmice
FOKUS4 sedmice