Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ZAŠTITITI  SVETI STEFAN I MILOČER: Vlada da poništi UP – hotelski rizort Miločer

Objavljeno prije

na

Situacija na terenu, na kome investitor, kompanija Adriatic properties d.o.o Budva, zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer,  nesmetano gradi gabaritni objekat u miločerskom parku, dovela je u pitanje ozbiljnost obećanja ministra ekologije, urbanizma i prostornog planiranja, Ratka Mitrovića, koji je, kako je javnost obavijestio gradonačelnik Budve Marko – Bato Carević,  naredio obustavu radova na izgradnji Hotela Kraljičina plaža u Miločeru

 

Tokom nedavne sjednice lokalnog parlamenta u Budvi, predsjednik Opštine Marko – Bato Carević obavijestio je javnost da je ministar ekologije, urbanizma i prostornog planiranja, Ratko Mitrović, naredio obustavu radova na izgradnji Hotela Kraljičina plaža u Miločeru. Situacija na terenu, na kome investitor, kompanija Adriatic properties d.o.o Budva, zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer, nekoliko dana nakon ove spektakularne objave i dalje nesmetano gradi gabaritni objekat u miločerskom parku, dovela je u pitanje ozbiljnost izrečenog obećanja.

Namjeru o zabrani gradnje hotela nije pratila odgovarajuća procedura, donošenje odluke o zabrani gradnje, angažovanje nadležnih inspekcijskih službi za njeno sprovođenje blokada gradilišta i sve one radnje koje se u takvim slučajevima podrazumijevaju. I pored nepodijeljene volje građana Budve, posebno mještana naselja Pržno i Sveti Stefan i odborničke većine u SO Budva, da se zaustavi degradacija poznatog ljetovališta, pet dana nakon najave akcije ministra Mitrovića, gradnja nije obustavljena. To ne znači da neće biti, jer u obimnoj dokumentaciji koja prati izgradnju Hotela Kraljičina plaža i depadansa sa stanovima za tržište, ima bezbroj propusta, nepoštovanja važećih prostornih planova i zakona koji regulišu ovu oblast.

Gradnja u Miločeru samo je dio  državnog projekta urbanizacije bisera crnogorske obale  izvedenog pod pokroviteljstvom bivše Vlade, na kome je bila angažovana  plejada saizvršilaca, ministara, dvorskih arhitekata, planera, poslanika i državnih institucija. Posao urbanističke devastacije uz otuđenje zemljišta u Miločeru na 90 godina, obilježila je i politička korupcija visokog nivoa.

Prvi korak u tom pravcu bio je izmjena Zakona o uređenju prostora 2013. godine, dodavanjem novog člana 60a, kojim je Vladi omogućeno da u slučajevima kada za određeni prostor nije pokriven planskom dokumentacijom, sama, odnosno Ministarstvo uređenja prostora, određuje UT uslove za gradnju objekata od opšteg interesa. Što se direktno odnosilo na kompleks Miločer – Sveti Stefan.

Iste godine zaključeni su aneksi na osnovni ugovor o zakupu turističkog kompleksa, o produženju zakupa sa 30 na 42 godine, zatim o smanjenju godišnje rente zakupa za 30 odsto.

Kontroverzni aneks br.1 ugovora o zakupu Hotela Kraljičina plaža usvojen je u Skupštini CG u decembru 2015. sa 43 glasa poslaničke većine u parlamentu, uz presudnu podršku poslanika opozicione Pozitivne CG, čiji lider Darko Pajović za te zasluge biva nagrađen ambasadorskim mjestom u dalekom Pekingu. Poslanici su podržali zahjev kompanije Adriatic properties d.o.o, da im se odobri pravo vlasništva i prodaje 66 luksuznih stanova veličine po 200 kvadrata koje će izgraditi u miločerskom parku.

U martu 2015. Vlada je donijela Odluku o određivanju lokacije za Hotelski rizort Miločer i programski zadatak za raspisivanje javnog konkursa za projekat urbanističko-arhitektonskog rješenja za prostor koji obuhvata površinu od 35 hektara. Posao je obavilo MORT, odjeljenje za razvojne projekte  ministra Branimira Gvozdenovića, kojim je rukovodila arhitektica Dijana Vučinić.

Prema odluci Vlade i programskom zadatku  raspisan je javni konkurs za Miločer, koji je zahvatao i prostor Svetog Stefana. Dugo planirani zločin protiv prirode, devastacija prirodno-istorijskog i kulturnog nasleđa time je bila ozvaničena. Zakupcu turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer omogućeno je da izgradi 41.000 kvadrata prostora različitih namjena na najatraktivnijoj lokaciji u državi. Ako se tome doda 3.000 kvadrata već izgrađenog SPA centra u zaleđu Kraljičine plaže, može se govoriti o svojevrsnoj betonizaciji najljepšeg dijela crnogorske obale.

U okviru Hotelskog rizorta Miločer planirana je izgradnja hotela, više luksuznih vila, apartmanskog kompleksa, ugostiteljskih objekata, poslovnih prostora, heliodroma, dječjeg igrališta, dva teniska terena, garaža, trafostanica.., na 17 lokacija u prostoru Miločera i Svetog Stefana.

U toku je gradnja Hotela Kraljičina plaža sa oko 22.000 kvadrata bruto izgrađene površine, kojoj se mještani protive. Pored novog hotela koji ima 8 spratova, od kojih pet nadzemnih etaža, sa oko 300 ležajeva, naći će se i sporni apartmanski kompleks sa 66 stanova namijenjenih prodaji. Planirana je i izgadnja pet luksuznih vila sa sopstvenim bazenima i vrtovima, ukupne površine od 5.000 kvadrata. Neke su planirane na mjestu postojećih starih vila, dok su dvije nove pozicionirane među egzotičnim drvećem bujnog miločerskog parka.

Nije pošteđen ni popularni kafić na kraju miločerske plaže poznat pod imenom Zverinjak, na kome je planirana gradnja apartmana. Ovaj restoran-kafe bio je nakratko ekskluzivan specijalizovani restoran, koji je vodio slavni par iz Hrvatske, pjevačica Tereza Kesovija i vaterpolista Ronald Lopatni.

Prostor ispred Hotela Sveti Stefan napadnut je objektima na više lokacija. Stara administrativna zgrada  pretvara se u apartmansko-poslovni centar sa 5.000 m2. Planiran je red samostalnih vila u maslinjaku, projektovanih kao replike starih crnogorskih kamenih kuća ukupne površine oko 13.000 kvadrata. Nadograđuju se divlje podignute administrativne zgrade u maslinjaku sa preko 3.000 kvadrata. Planirana je i nova garaža na četiri nivoa sa 4.500m2. Gradiće se i direktno na pijesku istočne svetostefanske plaže, na lokaciji restorana Pod murvom.

Kompanija Adriatic properties, koja obavlja posao zakupca,  dobila je u aprilu 2019. UT uslove od Ministarstva održivog razvoja za gradnju objekata na pomenutih 17 lokacija. Sastavni dio UTU predstavlja Rješenje o konzervatorksim uslovima koje je izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, područna jedinica Kotor, koje je potpisao direktor Božidar Božović.

Institucija kulture sa Cetinja pridružila se armiji Vladinih poslušnika i insititucija koje su dragovoljno omogućile uništavanje dragocjenog prostora Svetog Stefana i Moločera i izdala konzervatorske uslove za gradnju objekata na prostoru koji je zakonom zaštićen kao kulturno dobro.

Sveti Stefan je stavljen pod zaštitu kao spomenik kulture 06. decembra 1949. godine, odmah nakon osnivanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Pravna zaštita grada-hotela traje u kontinuitetu iako se Uprava za zaštitu kulturnih dobara poziva isključivo na sopstveno rješenje  od 28. septembra 2017. godine kojim je Sveti Stefan proglašen za nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja.

Rješenjem su utvrđene i granice zaštićene okoline. Osam parcela na kojima je predviđena gradnja na desetine hiljada kvadrata, predstavljaju integralni dio zaštićene okoline nepokretnog kulturnog dobra Sveti Stefan.

Za očekivati je da se insititucija čija je obaveza zaštita prirodnog i kulturnog blaga od nacionalnog značaja izjasni protiv gradnje objekata, ali to nije učinjeno. U uobičajenom maniru Uprave konzervatorski uslovi su dvosmileni, upozoravaju, ali ne uslovljavaju.

„Nove gradnje i dogradnje na parcelama oko Svetog Stefana predvidjeti tako da se maksimalno uklope u ambijentalne karakteristike i da budu maksimalno podređene ambijentu Svetog Stefana“, navodi se u rješenju.

Konstatovano je takođe da se na parcelama u Miločeru nalaze objekti koji posjeduju urbanističke, arhitektonske, ambijentalne i kulturne vrijednosti graditeljstva XX vijeka. Te da taj prostor predstavlja urbanističko-arhitektonski koncept koji čini jedinstvo prirode, hortikulture, arhitekture, plaža i izgrađenih objekata sa viskoim ambijentalnim arhitektonskim i urbanističim vrijednostima. Činjenica je da je ovaj prostor od 1931. godine kada je nastao, prepoznat i očuvan kroz vremenski period od 84 godine“. Ali prema stavu Uprave, više i ne mora.

UZKD reporučuje da se projekat Hotela Kraljičina plaža u Miločeru izradi „uz maksimalno uklapanje u sveobuhvatni ambijent“. Međutim, snimci zgradurine koja niče u Miločeru sa svojih pet nadzemnih etaža i visinom od blizu 30 metara, ni na koji način se ne uklapaju u okolinu koju zadati konzervatorski uslovi karakterišu kao – definiciju kulturnog pejzaža. Ali nikoga glava nije zaboljela zbog toga.

Ostaje nada da će nova Vlada i Ministarstvo ekologije, urbanizma i prostornog planiranja preispitati sve odluke prethodnika, UT uslove, usklađenost sa Planom obalnog područja i konzervatorski projekat za konkretnu devastaciju Miločera. Za očuvanje cijelog prostora crnogorskog Akropolja, kako grčki zakupac Svetom Stefanu tepa, potrebno je poništiti degradirajući urbanistički projekat – Hotelski rizort Miločer.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo