Kremlj preferira da se napad prikaže kao teroristički čin, za razliku od druge mogućnosti – da se radi o hrabrom činu sabotaže koji je izvršila Ukrajina. Britanski vojni stručnjak, koji je razgovarao sa BBC-jem, je izjavio da je uvjerljivije objašnjenje da se desila eksplozija ispod mosta – vjerovatno izazvana nekom vrstom morskog drona
Prošle subote je na mostu koji spaja okupirani Krim sa Rusijom odjeknula snažna eksplozija. Dio kolovoza ( 2 od 4 trake) je završio u moru a eksplozija je zahvatila i željeznički dio mosta i voz sa cistijernama goriva koji se upravo i tom trenutku zadesio na pruzi. Voz je pretvoren u goreću buktinju dok je kompletan saobraćaj preko mosta zatvoren. Rusija je izjavila da je izveden „teroristički napad na kritičnu infrastrukturu“. U slobodnom dijelu Ukrajine vijest o uspješnom napadu na simbol prve ruske agresije 2014. godine je dočekana sa neskrivenim likovanjem kao malo odocnjeli poklon ruskom diktatoru koji je dan ranije proslavio jubilarni 70. rođendan (po zvaničnoj biografiji – po nezvaničnoj je stariji 2 godine). Most za drumski saobraćaj je završen u aprilu 2018. – četiri godine nakon okupacije i aneksije poluostrva. Na zvaničnom otvaranju 15. maja 2018. predsjednik Vladimir Putin je predvodio kolonu kamiona koji su prešli most dugačak 17 kilometara iz Rusije na Krim. Putin je lično (i teatralno) upravljao vodećim kamionom. Željeznički saobraćaj je pušten u rad godinu i po kasnije – u decembru 2019. godine. Time je u potpunosti uspostavljena kopnena veza sa Ruskom Federacijom preko Kerčkog moreuza koji spaja Azovsko sa Crnim morem.
Ruske vlasti su izjavile da je eksplodirao kamion pun eksploziva u trenutku prelaska mosta prema Krimu. Snimci sigurnosnih kamera objavljeni na društvenim mrežama pokazuju kako se kamion, navodno iz ruskog grada Krasnodara, kretao zapadno preko mosta u trenutku eksplozije. Ruski zvaničnici imenovali su 25-godišnjeg Krasnodarca Samira Jusubova kao vlasnika kamiona i rekli da je vozač bio njegov stariji rođak Mahir Jusubov. Vlasti na Krimu su rekle da je pričinjena „nevelika šteta“ i da će saobraćaj biti ubrzo uspostavljen. Drumski saobraćaj je nastavljen preko preostale dvije trake ali samo za automobile i autobuse dok su kamioni preusmjereni na obližnji trajekt. Istog dana, na Telegram kanalu ruska željeznička kompanija Gran ekspres je saopštila da je voz iz Simferopolja krenuo za Moskvu, a da je iz Sevastopolja pošao za Sankt Petersburg. Informaciju je prenijela zvanična državna agencija TASS kao dokaz „efikasnosti“ ruskih vlasti. Da ugođaj bude ljepši prikazane su nejasne slike vozova u noćnom terminu ili vozova kako pristižu u stanicu tvrdeći da su prešli „obnovljeni“ željeznički most. Međutim, u srijedu se sa satelita moglo jasno vidjeti da izgorjeli voz-cistijerna i dalje stoji na pruzi i da nema saobraćaja.
Analiza britanskog javnog servisa BBC-ja ukazuje da ne samo da nije tačna sovjetska lagarija TASS-a o uspostavljenom željezničkom saobraćaju, već se dovodi u pitanje i zvanična verzija o kamionu napunjenom eksplozivom. Na snimku sigurnosnih kamera se vidi kako ogromna vatrena lopta izbija odmah iza – i sa jedne strane – kamiona i počinje da se penje uzdignutim dijelom mosta.
Brzina kojom se teorija o kamionu-bombi počela širiti ruskim mrežama odmah je postala sumnjiva, kako izvještava BBC. Izgledalo je da Kremlj preferira da se napad prikaže kao teroristički čin za razliku od druge mogućnosti – da se radi o hrabrom činu sabotaže koji je izvršila Ukrajina. Britanski vojni stručnjak koji je razgovarao sa BBC-jem je izjavio da je uvjerljivije objašnjenje da se desila eksplozija ispod mosta – vjerovatno izazvana nekom vrstom morskog drona.
„Mostovi su uopšte dizajnirani da izdrže opterećenje na palubi prema dolje i određenu količinu bočnog opterećenja vjetra. Oni generalno nisu projektovani da izdrže opterećenje prema gore. Mislim da je ova činjenica iskorišćena u ukrajinskom napadu“, objašnjava ekspert BBC-ju. Naime, na jednom od drugih video snimaka sa sigurnosnih kamera je prikazano nešto što izgleda kao pramčani val malog čamca koji se pojavljuje pored jednog od nosača mosta, svega djelić sekunde prije eksplozije.
Ranije, 21. septembra, na ruskim društvenim mrežama kružile su slike koje prikazuju misteriozni čamac na daljinsko navođenje koji je isplivao na obalu u blizini ruske pomorske baze u gradu Sevastopolju na Krimu. Objekat je ličio na veliki crni pokriveni kajak, zajedno sa senzorima na pramcu i bijelim uređajem nalik periskopu na vrhu. Prema lokalnim izvještajima, čamac je odvučen u more i raznesen. Tada je guverner Sevastopolja izjavio da je otkriven dio bespilotnog uređaja i da je nakon istrage uništen na moru eksplozijom. I ranije su kružile glasine da Ukrajina već mjesecima radi na razvoju takvih plovila.
Ako se ispostavi da je Ukrajina uspjela napasti Kerčki (Krimski) most stotinama milja od teritorije pod kontrolom Ukrajine, onda je to, kako navodi BBC, jedna od najambicioznijih operacija Kijeva do sada. Ranije je potopljen glavni brod Crnomorske flote – raketna krstarica Moskva dok je u avgustu izveden spektakularni napad na vazduhoplovnu bazu Saki na Krimu u kome je uništeno 11 ruskih borbenih aviona na zemlji. Način napada je ostao misterija. Nakon napada na avio-bazu, most na Kerču je bio glavni i jedini sigurni izlaz za turiste koji su htjeli što prije napustiti poluostrvo. Samo u jednom danu Krim je tada napustilo 38.000 vozila.
Ukrajinske vlasti su svojim izjavama ostavile prostora za različita tumačenje onoga šta se zapravo dogodilo na mostu u subotu. Mikailo Podoljak, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog, je išao toliko daleko da sugerira da je eksplozija zapravo interna ruska stvar i proizvod sukoba između FSB-a (nasljednica zloglasnog KGB-a) i PMC Wagner-a (privatna vojna kompanija čovjeka bliskog Putinu) s jedne strane i ruskog Ministarstva odbrane i generalštaba s druge strane. Većina analitičara na Zapadu odbacuje ovakve sugestije.
Odgovor Rusije je brzo stigao. U ponedjeljak su na Ukrajinu lansirane 84 dalekomentne rakete i krstareći projektili i preko 20 dronova-samoubica koje je Iran isporučio Rusiji. Ciljevi nisu bili vojnog karaktera. Pogođene su hidrocentrale, trafostanice, rezidencijalne četvrti, parkovi, igrališta za djecu, škole, univerziteti itd. Poslije duže pauze centar Kijeva su opet potresale eksplozije i na društvenim mrežama su se mogla vidjeti raznesena tijela šetača. Pogođeni su i Lavov, Dnjepropetrovsk, Vinica, Harkiv i drugi gradovi. Ukrajinska vojska tvrdi da je prvog dana napada oborila 43 rakete, što je dijelom potvrđeno snimcima presrijetanja. Neki projektili su promašili ciljeve ali su svakako napravili štetu ostavivši preko 1300 naselja u zemlji bez struje. Idući dan je je ponovljen baraž raketa ali u puno manjem obimu. Na početku rata Rusija je imala oko 7.000 raketa srednjeg i kratkog dometa na zalihama. Do sredine avgusta Rusi su ispalili preko polovinu (3.650 ili 22 na dan u prosjeku) kako izvještava Rojters. Od avgusta se osjetno smanjila frekvencija rakeritanja jer navodno Rusija pati od oskudice komponenti za proizvodnju raketa zbog nedostatka djelova koji su ranije uvoženi sa Zapada.
Strateški gledano, većina posmatrača smatra da su napadi na civilne mete i beskrupuloznost agresora samo ojačali želju ukrajinskog naroda da izdrži i pobijedi. Neki prave paralelu sa Hitlerovim bjesomučnim napadima prvim raketama V1 i V2 na civilne ciljeve u Londonu 1944. godine, kada je postalo jasno da Njemačka gubi rat.
Da mržnji prema Ukrajincima nema kraja pokazao je video apel prvog „narodnog lidera“ tzv. Donjetske narodne republike (DNR) Pavela Gubareva objavljen u srijedu. Gubarev je poručio Ukrajincima da „oni (Rusi) ne dolaze da ih ubiju već da ih urazume, ali ako nećete da se predomislite, onda ćemo vas pobiti, pobićemo vas koliko god treba, ubićemo milion ili 5 miliona, možemo vas sve istrijebiti, sve dok ne shvatite da ste posjednuti (od đavola) i da vam je potrebno iscjeljenje“. Po Gubarevu Ukrajinci su posjednuti satanisti od kojih je Zelenski prvi i kopija Hitlera i onda je pojasnio kako on to govori „sa stanovišta hrišćanske misli“.
Putin je 8. oktobra postavio i novog komandanta invazionih trupa. Radi se o Sergeju Suvorikinu koji je ranije bio zapovjednik snaga na južnom dijelu ukrajinskog fronta gdje su Rusi jedino imali neke značajnije uspjehe na početku rata. Suvorikin je komandant aero-kosmičkih snaga sa ratnim iskustvom u Siriji, gdje je, po navodima zapadne štampe, pokazao krajnju surovost i nije pravio razliku između vojnih i civilnih ciljeva.
Analitički portal BNE Intellinews sa sjedištem u Berlinu, s druge strane piše da se radi o tipičnom predstavniku Putinove kleptokratske klike koji je „jednako korumpiran kao i svi drugi“. Urednik Ben Aris navodi da je Suvorikin bio komandant Istočne vojne oblasti u Sibiru ali se istovremeno bavio i biznisom. Otvorio je pilanu dok su njegova supruga i kćerka dobile koncesije na eksploataciju šume te, da je po ruskim izvještajima, Suvorikin najviše radio na stvaranju vlastitog bogatstva. Aris navodi da Suvorikin posjeduje i brojne nekretnine po Evropi i da Putinove tzv. reforme i modernizacija armije se nikad nisu pozabavile fundamentalnim problemom – korupcijom koja izjeda do kosti.
Jovo MARTINOVIĆ
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DUHANKESA3 sedmice
FOKUS4 sedmice