Povežite se sa nama

Izdvojeno

DAN SOCIJALNE PRAVDE: Praznik bez pokrića 

Objavljeno prije

na

O suzbijanju siromaštva i stvaranju države jednakih šansi najrječitije  govori podatak da svaki četvrti građanin i svako treće dijete u Crnoj Gori žive u riziku od siromaštva

 

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. februara. Ustanovila ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2007. da bi ujedinila napore država u suzbijanju siromaštva i u stvaranju svijeta jednakih šansi.

Crna Gora je daleko od zemlje jednakih šansi, iako je Ustavom davno definisana kao država socijalne pravde.

Institucije se hvale da je ove godine bolje nego prethodne. Tokom ovog mjeseca, izdvojeno je oko 18,6 miliona eura za materijalna davanja, a najveći dio novca, oko 4,4 miliona, izdvojen je za refundaciju naknade zarade po osnovu porodiljskog odsustva i naknade za novorođeno dijete. Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, za dodatke za djecu za januar ove godine uplaćeno je 4.192.607 eura, a za ličnu invalidninu oko 742.160 eura. Za materijalno obezbjeđenje više od 6.000 crnogorskih porodica ovog mjeseca uplaćeno je 742.276 eura.. Obeštećenje bivših korisnica naknade po osnovu rođenja troje i više djece iznosilo je oko 3,8 miliona eura…

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su povodom Dana socijalne pravde konstatovali da su ekonomske i socijalne nejednakosti u državi sve izraženije. „Uvećanje socijalnih davanja od februara 2023. nije ni približno dovoljno, jer je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) još uvijek skoro šest puta manje (136,52 €) od cijene minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori (800,02 €, decembar 2022, MONSTAT). Ovakva socijalna pomoć ne obezbjeđuje preživljavanje već podstiče razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromašnijih“, istakli su iz HRA.

Izvještaji Svjetske banke (SB) i UNICEF-a pokazuju da je Crna Gora u posljednjoj deceniji ojačala sistem socijalne i dječje zaštite, ali i da materijalna davanja stižu do ograničenog broja najugroženijih. Česte su i kritike da pomoć ne stiže do svih građana kojima je potrebna.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), povodom 20. februara, pozvalo je sve grane vlasti da „umjesto politike milosrđa, koja ne suzbija ni siromaštvo niti socijalnu isključenost, niti umanjuje diskriminaciju i neravnopravnost osoba s invaliditetom, štaviše produbljuje je, počnu s kreiranjem i sprovođenjem politika koje će biti u duhu socijalne pravde, principa javnog poretka Crne Gore i pružiti osobama s invaliditetom neophodne uslove za istinsku društvenu uključenost (socijalnu inkluziju), društvenu aktivnost, pristup pravdi i doprinos ovoj državi u ekonomskom razvoju“.

Marina Medojević iz Banke hrane naglasila je da se mora imati ,,opšta sigurnosna mreža koja obuhvata visinu dohotka ispod koje ne bi smio pasti nijedan član društva. Ne postoji strateški pristup javnih politika za podizanje značajnog broja ljudi iznad granice siromaštva na kratak i srednji rok”. Naglasila je i da pomoć za stanovanje mora biti riješena na održiv nači i zavisiti od visine dohotka, imovine, broja članova porodice, stambenih troškova. Ona je saopštila i da pozitivna lista lijekova mora biti proširena, kao i dostupnost liječenja, ocjenjujući da je učestalost javnih apela za liječenje upozoravajuća. „Socijalne penzije moraju zaživjeti što prije, a najstariji stanovnici bez ikakvih prihoda ne smiju ostati bez ikakve podrške”, rekla je Medojević.

Iz HRA su upozorili da je Svjetski dan socijalne pravde dočekan i ove godine bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, kao i bez podataka o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i bez broja onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima. Ističu i da država do danas nije usvojila ni Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njeno sačinjavanje planirano, sudeći prema Srednjoročnom programu rada Vlade 2022–2024.

I dok država nema ni podatke, iz Mitropolije crnogorsko-primorske su istakli da Narodna kuhinja Hrama Hristovog vaskrsenja obezbijedi svakodnevno oko 300 obroka za građane Podgorice, a na nivou Crne Gore 700 obroka, te da im 1.340 korisnika dolaze jednom nedjeljno ili jednom u nekoliko mjeseci. Nevladine organizacije, vjerske zajednice, pojedinci, u većini crnogorskih gradova preko narodnih kuhinja pomažu ugroženim sugrađanima.

„Ako mi danas doživljavamo da ispred vrata Narodne kuhinje, gdje se obroci dijele od 11 i 30 h, ljudi već u osam časova čekaju u redovima da dobiju taj obrok koji će im možda biti jedini do sjutra, kad imamo puno primjera da djeca žive u nekim kartonskim kutijama, kada vidimo invalide i teško bolesne koji ne mogu kupiti ljekove… Kakva je to socijalna pravda, svakodnevno se pitamo”, izjavila je za TV Vijesti, Ljiljana Vujović iz NVU Žene Bara.

„Nesporni su pozitivni efekti koje su određene ekonomske mjere usvojene i realizovane u prethodnom periodu imali na standard zaposlenih i građana (dječiji dodatak, program Evropa sad, naknade za majke sa troje i više djece; besplatni udžbenici, povećanje penzije; ograničenje akciza na gorivo; ograničenje tragovačkih marži na određene prehrambene proizvode,…). No, socijalna pravda je mnogo više od toga. Brojni su pokazatelji koji u jednom društvu govore o nivou postignutog blagostanja i socijalne pravde. Brojni su pokazatelji koji nam danas, i pored naprijed navedenih, nužnih pomaka, govore da u Crnoj Gori moramo još mnogo, uporno i dugo da radimo da dosegnemo socijalnu pravdu“, istakli su iz Unije slobodnih sindikata.

Nabrojali su podatke koliko građana osjeća socijalnu nepravdu: na crno radi 40.000 građana i građanki, i samim tim ne uživaju nijedno pravo iz radnog odnosa i socijalne zaštite; 44.849 naših građana i građanki su nezaposleni (više od polovine – 25.668 su žene); 21,2 odsto naših građana i građanki su u stopi rizika od siromaštva, u kom procentu stope rizika, djeca starosti od 0–17 godina učestvuju sa zabrinjavajućih 30,5 odsto; preko 61.000 građana i građanki primaju iznos minimalne zarade od 450 eura, a minimalna potrošaka korpa je skuplja od  800 eura;  između 15 i 20 hiljada građana i građanki primaju iznos ispod minimalne zarade…

„Sve ranjive kategorije stanovništva (lica sa invaliditetim, pripadnici romske i egipćanske populacije, žene, pripadnici LGBTQ populacije…) ne uživaju jednak pristup pravdi, zdravstvenim uslugama, tržištu rada“, ističu u Uniji slobodnih sindikata i dodaju „armiju zaposlenih koji ne uživaju osnovna prava iz rada i po osnovu rada (pravo na zaradu, na sedmični odmor, na plaćeni prekovremeni rad, na sindikalno udruživanje i djelovanje, na kolektivno pregovaranje, na štrajk…)“.

Državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darko Stojanović koji je povodom Svjetskog dana socijalne pravde gostovao na TV Vijesti, na pitanje koliko godina nam je potrebno da socijalne razlike budu manje, kazao je da ne bi mogao licitirati, ali je istakao da je naša prednost što smo mala država i da nam ne bi trebalo previše da uspostavimo sistem.

Iako nam uvijek malo nedostaje, ostaje nam da se bar jednom u godini zastidimo nad zabrinjavajućim podacima Svjetske banke i UNICEF-a koji govore da svaki četvrti građanin i svako treće dijete u Crnoj Gori žive u riziku od siromaštva.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi njegovi ljudi su na optužnicama. Nakon hapšenja Lazovića i Katnića, Đukanović je sam na slobodi i uplašen da to možda neće tako i ostati.  No pravo pitanje je – kome se to obraća dugogodišnji vođa? Koga želi da animira svojim vatrenim govorom i prizivanjem crnogorske krvave tradicije, kojoj je upravo vladavina prava jedini branik

 

 

Dugugodišnji vođa  poručio je ljutito, preko prijateljskih medija,  da je vrijeme da se podvuče crta.  Nakon što su uhapšeni gotovo svi njegovi ključni ljudi, a on ostao sam na slobodi.

“U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”, ocijenio je Đukanović nakon hapšenja nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića  i bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, poistovjećujući rad Specijalnog državnog tužilaštva sa krvnom osvetom, institutom običajnog prava koji je upravo suzbijan institucionalnom pravdom. No, Đukanović nije slučajno napravio omašku.  Zna trodecenijski vođa šta je krvna osveta, a šta vladavina prava. I ne plaši se on krvne osvete, već upravo suprotno –sistema koji isporučuje pravdu i sprovodi zakon.  Crnogorsko pravosuđe, koje je kontrolisao, još je živo. No,  Specijalno državno tužilaštvo pod Vladimirom Novovićem, uspjelo je nakon decenija nepovjerenja u crnogorsko zarobljeno pravosuđe da promijeni percepciju javnosti.  Pokrenulo je važne procese uz pomoć EUROPOL-a.  Koji ispada, slušajući Đukanovića, ima neke  veze sa  crnogorskom tradicijom  osveta.

“Jako griješi onaj ko u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra”, kazao je dugogodišnji vođa, dajući na volji svojoj uznemirenoj mašti.

“Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete”, pojasnio  je svoj stav doskorašnji šef države.

No nije tu stao.  On je u intervjuu za Antenu M zlokobno priprijetio i poručio  da “onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odgovorno osmišljena, detaljno pripremljena i brižljivo provedena reforma sistema penzionog osiguranja nudi priliku. Otaljana na brzinu, bez zajedničkog promišljanja i pripreme, može donijeti katastrofu nepojmljivih razmjera. Za sada smo bliži lošijoj opciji

 

Priča o reformi (zapravo – korjenitoj izmjeni) postojećeg sistema penzionog osiguranja ponovo je top tema. Premijer Milojko Spajić našao je za potrebno da izađe pred kamere, što baš ne voli da radi, kako bi ubijedio javnost da penzije neće pobjeći. “Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije”, kazao je pokušavajući da primiri rastuću nervozu koju je, koji dan ranije, proizveo ministar finansija Novica Vuković.

Govoreći o korekciji postojećeg penzionog sistema (sistem međugeneracijske solidarnosti) ministar Vuković je u razgovoru za Glas Amerike najavio rješenje u kome će zaposleni upravljati “sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom”, dok će se država brinuti da to bude urađeno “kroz zakonski okvir”. To ne zvuči kao korekcija nego temeljna izmjena i prelazak na sisteme kapitalizacionih fondova i individualnog penzijskog osiguranja.

I to nameće podugačak niz pitanja na koja se moraju ponuditi istiniti i detaljni odgovori. Koji će sadašnjim penzionerima, zaposlenima i onima koji se tek spremaju (školuju) za budući izlazak na tržište rada, pružiti čvrsta uvjerenja kako iz tog reformskog posla neće izaći finansijski oštećeni ili uskraćeni za neka od postojećih i Ustavom garantovanih prava. Trenutno to nije slučaj.

Najjednostavnije je to vidjeti poređenjem nedavnih izjava premijera i ministra finansija. Govoreći o budućoj reformi sistema penzionog osiguranja, koja kao prvi vidljivi efekat treba da donese obećano povećanje prosječne i minimalne (neto) zarade, ministar Vuković kaže “može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima”. Na potpitanje novinara o kakvim korekcijama je riječ, lakonski odgovara kako je to “…nešto s čim je upoznata javnost”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

KOSOVO, SREBRENICA, SRPSKI SVET –  VUČIĆEVE IGRE BEZ KRAJA: Klišei za čuvanje fotelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Poredpredsjednika Srbije, i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba je bila sa bojevim gađanjem

 

Ako je vjerovati režimskim medijima u Srbiji i njihovim razglasnim stanicama u regionu, Srbiju i srpski narod čekaju teški i odsutni dani za odbranu prava na postojanje i slobodu. Stanje je skoro pa ratno. Prvo je krajem marta gospodar Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će 5. i 6. maja „u Beogradu i drugim delovima Srbije biti održan veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“. To je odlučeno „posle višesatnih razgovora” koje je imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. „Na tom saboru biće donete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma…” istakao je Vučić.

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Pored predsjednika Srbije, ministra odbrane i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba sa bojevim gađanjem održana je „sa ciljem daljeg unapređenja obučenosti i osposobljenosti komandi i jedinica Vojske …tokom pripreme i izvođenja borbene operacije“ kako je navelo Ministarstvo odbrane Miloša Vučevića, uskoro novog premijera. Na vježbi su učestvovali kopnena i vazduhoplovna komponenta vojske i specijalne snage. Dodik je rekao da je srbijanska vojska „pokazala da je sposobna i spremna da očuva Srbiju, njenu teritoriju i slobodu“ dok je Milan Knežević uočio još jednu opasnost po srpstvo. Na twitteru je kasnije napisao da „stavovi (predsjednika) Jakova Milatovića Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji“ su isti i da zapravo Milatović ima „još rigidniji stav i isključiviji od njegovog prethodnilka“.

Skoro se navršilo 11 godina od Briselskog sporazuma koji su potpisale vlasti u Beogradu i Prištini uz posredovanje EU. Predsjednik Srbije ih je nazvao „11 godina brutalnih laži“ i da je to bilo „vreme svakodnevnih besmislica, izmišljanja i pravdanja, neispunjavanja onoga što su potpisali i Beograd i Priština, ali i EU“. Po srbijanskoj vlasti, Srbija je ispunila sve što je do nje bilo. Nakon priča o Kosovu i davanja pogrdnih etiketa antimafijaškoj vladi Albina Kurtija koja se drznula da udari na laboratorije za drogu i kripto valute narko bosova u službi Beograda priča je opet prebačena na drugu vječitu temu – Srebrenica.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo