Povežite se sa nama

Izdvojeno

MILIJARDE IZGUBLJENE U OPUSTOŠENIM ŠUMAMA: Netragom nestalo

Objavljeno prije

4 sedmice

na

ilustracija, foto: A. Skorupan

Crna Gora je prelaskom na koncesioni sitem gazdovanja šumama izgubila novac dovoljan za ozgradnju oko 800 kilometara auto-puteva, i to na ovakvoj dionici, koja je bila najteža za gradnju. Jedinu korist od toga imali su koncesionari, tvrde u plavskom Udruženju drvoprerađivača uz detaljnu računicu

 

Djelovalo je skoro nevjerovatno kada su ovih dana iz Udruženja drvoprerađivača iz Plava javno saopštili da je gašenjem nekadašnjih državnih šumskih preduzeća u Crnoj Gori i prelaskom na koncesiono gazdovanje šumama, država izgubila oko dvadeset milijardi eura. Slikovito su izračunali da to iznosi 800 kilometara auto-puteva, računajući po cijeni po kojoj je izgrađeno sadašnjih četrdeset kilometara najteže (i najskuplje) dionice kroz Crnu Goru.

Iz tog Udruženja Monitoru su kazali da je ovo vrlo jednostavna računica i da do nje nije teško doći, kada se saberu kubici posječenog drveta i cijene tog drveta nakon finalne proizvodnje – koju Crna Gora nema.

I zato je dražava toliko na gubitku, pošto nije razvijala finalnu proizvodnju nego je, upravo suprotno, ugasila nekoliko finalnih prerađivača drveta u svom vlasništvu. Jedna od njih bila je beranska Omorika komerc, za čije takozvane latofleks lajsne je na italijanskom tržištu svojevremeno vladala nevjerovatna potražnja.

,,Mi pod punom odgovornošću tvrdimo da je Crna Gora prelaskom na koncesioni sistem gazdovanja šumama izgubila novac dovoljan za izgradnju oko 800 kilometara auto-puteva, i to na ovakvoj dionici, koja je bila najteža za gradnju. Da bi bili precizni, toliko iznosi vrijednost posječenog drveta u finalnoj proizvodnji. Mi smo svih ovih godina imali samo polufinalnu proizvodnju, dok su države u našem okruženju, od naših šuma, razvijale finalnu proizvodnju. Najbolje u svemu su prošli, i jedinu korist od svega imali, koncesionari”, kazali su Monitoru u plavskom Udruženju drvoprerađivača.

Naši sagovornici naglašavaju da je ova računica napravljena prema minimalnoj količini posječenog drveta na godišnjem nivou, od 500.000 kubika. A u nekim godinama je  etat (godišnja sječa), iznosio oko 900.000, pa čak i milion kubika.

Kada bi se, prema njihovim riječima, uzela kao primjer protekla, 2022. godina, u kojoj je posječeno 632.534 kubnih metara šume, krajnja dobit, u finalnom proizvodu, mogla je iznositi skoro 1,6 milijardi eura. Još malo jednostavne matematike.

,,Ako bi 632.534 kubika prodali kao drvo za ogrijev to bi iznosilo oko 37.952.000 eura. Ukoliko bi ova količina drveta bila prerađena, odnosno poluprerađena u građevinski materijal, pri čemu je srednja vrijednost metra kubnog daske oko 250 eura, vrijednost tog drvnog materijala bi bila oko 158.133.000 eura. Finalnom proizvodnjom, recimo proizvodnjom namještaja, vrijednost jednog metra kubnog bi bila između 1.500 do 2.500 eura, što na količinu od 632.534 kubika drvne sirovine iznosi od 948.801.000 do 1.581.335.000 eura”, kažu u Udruženju drvoprerađivača iz Plava.

Pretpostavlja se da bi na ovu količinu posječenog drveta, vrijednost piljevine i tehničkog otpada poslije prerade u pelet, bila između 10 i 20 miliona eura.

Jedan drvopreradjivač iz Plava, koji se bavi stolarstvom, i u posjedu je tek manje stolarske radionice, za Monitor objašnjava koliku bi on imao zaradu od jednog kubika čamovine, ako bi je dobio po cijeni po kojoj je dobijaju koncesionari. ,,Ako bih ja kubik čamovine dobijao za dvadeset eura, na sječu i vuču bih potrošio još  25 eura. To je 45 eura. Zatim bi me transport do odredišta koštao još 15 eura, i dobio bih konačnu cijenu od 60 eura. Od tog jednog kubika čamovine, ja mogu napraviti petoro vrata, koja mogu prodati za hiljadu i dvjesta eura. Ako oduzmemo PDV, odnosno 220 eura na tu cijenu i odbijemo onih šezdeset eura, koliko me koštao kubik, ja znači, imam čistu dobit od 920 eura”, kaže ovaj mali preduzetnik.

On ističe da su privilegovani koncesionari po takvoj računici radili dvadeset godina, s tim što treba imati u vidu da su neko vrijeme čamovinu dobijali po 13 eura za kubik, a bukovinu za svega 3,5 eura. I te cijene se godinama nisu mijenjale.

,,Ako bi uzeli sada da računamo proizvodnju peleta, to bi moglo izgledati ovako. Kubik bukovine jedan koncesionar sada plaća 7,5 eura. Kubik bukovine, osušen, težak je 700 kilograma. To znači da je za jednu tonu peleta potreban kubik i po. To je jedanaest eura. Sječa, vuča, transport i sve ostalo je ukupno šezdeset eura. Cijena peleta je 350 eura za tonu. To znači, nije više ni puta pet, nego puta šest ili sedam. Još ako izveze pelet, onda je prodajna cijena znatno veća. Onda vam je jasno, zašto tolika galama”, kaže ovaj čovjek.

On naglašava da su se ljudi koji su zarađivali na takav način milione eura, pojavljivali kao ,,dobrotvori ili donatori, humanisti koji daju i za crkvu i za džamiju”, i formirali iskrivljenu sliku kod ljudi koji ne razumiju kakva je računica u pozadini zarade koju im je država omogućavala.

,,Zakon nije sveto slovo. Ako nije dobar, treba ga mijenjati. Ovakav način gazdovanja šumama nije bio dobar ni za koga, osim za koncesionare. I to treba mijenjati, ali radikalno, ne kozmetički”, kaže mali preduzetnik u oblasti drvoprerade.

U Plavu je gašenjem tadašnjeg državnog droprerađivačkog i šumskog preduzeća ŠIK Bor, i prelaskom na koncesiono gazdovanje šumama, bez posla ostalo oko trista radnika. ,,To preduzeće, sa imovinom od 7,5 hektara zemljišta, kompletnom mehanizacijom za izvlačenje, utovar i transport šume, kao i fabričkim postrojenjima, prodato je za svega 280 hiljada eura. Sada vidite u ostalih jedanaest gradova na sjeveru države koliko je radnika ostalo bez posla i za koliko su prodata državna preduzeća, i vidjećete kolike su razmjere te štetne politike gazdovanja šumama koja je kreirana prvih godina ovog vijeka”, navode u Udruženju drvopreradjivača.

Baš kao i onda, kada je napravljen radikalani rez i pogašena državna preduzeća, i sada se, smatraju, mora krenuti radikalno novim putem. ,,Za početak bi se moralo formirati jedno preduzeće. Kao što je Morsko dobro na jugu Crne Gore, na sjeveru bi se moglo zvati Šumsko dobro. Bilo je i predloga da se to preduzeće zove Banka drveta. To preduzeće bi se u svakoj opštini bavilo samo sječom i izvlačenjem šume na jedan lager, odnosno klasifikacijom na prvu, drugu i treću klasu, drvo za ogrijev i ostatkom za proizvodnju peleta”,  kažu oni.

Na ovaj način bi se dobilo najmanje dvije hiljade radnih mjesta, samo na ovom nivou šumarske djelatnosti. ,,Razvojem poluproizvodnje i finalne proizvodnje, dobilo bi se ko zna još koliko radnih mjesta, a dobit koja bi ostajala u Crnoj Gori samo bi se uvećavala”.

Šumama u proteklih skoro dvadeset godina gazdovali su i, uglavnom, i dalje gazduju, svega nekoliko preduzeća koja su bila bliska tadašnjim državnim vlastima. Sva se mogu pobrojati na prstima jedne ruke. Ove kompanije su gazdujući šumama, izvlačile ekstremnu dobit po formuli iz računice koju su nam prezentovali plavski droprerađivači.  „Meni je jasno zašto ja nisam mogao dobiti koncesije. Od mene niko ne bi mogao dobiti stanove, auta i druge poklone. A zamislite kada neko zaradi pet ili deset miliona eura, šta je za njega jedan stan u Budvi, Podgorici, Beogradu, ili bilo gdje, da nekoga podmiti“, kaže jedan od sagovornika Monitora.

Vlada Crne Gore je najavila da će poslije građevinske, krenuti u obračun sa šumarskom mafijom. Ali su se nakon toga nekako ućutali. Zainteresovani  drovprerađivači strahuju da to neće biti lako u izbornoj godini, jer kako kažu, šuma je magacin pod vedrim nebom. Iz koga se kupuju glasovi.

Računicu koja govori da je za vrijeme koncesionog gazdovanja šumama izgubljeno dvadeset milijardi eura, udruženje drvopreradjivača iz Plava je izvelo kako bi, ističu, građanima koji nemaju predstavu o kakvoj i kolikoj šteti se radi, predstavili razmjere počinjene pohare. Zbog koje niko nikada nije odgovarao. Niti će, kako stvari sada stoje.

 Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

7 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo