Povežite se sa nama

Izdvojeno

DAN SOCIJALNE PRAVDE: Praznik bez pokrića 

Objavljeno prije

na

O suzbijanju siromaštva i stvaranju države jednakih šansi najrječitije  govori podatak da svaki četvrti građanin i svako treće dijete u Crnoj Gori žive u riziku od siromaštva

 

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. februara. Ustanovila ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2007. da bi ujedinila napore država u suzbijanju siromaštva i u stvaranju svijeta jednakih šansi.

Crna Gora je daleko od zemlje jednakih šansi, iako je Ustavom davno definisana kao država socijalne pravde.

Institucije se hvale da je ove godine bolje nego prethodne. Tokom ovog mjeseca, izdvojeno je oko 18,6 miliona eura za materijalna davanja, a najveći dio novca, oko 4,4 miliona, izdvojen je za refundaciju naknade zarade po osnovu porodiljskog odsustva i naknade za novorođeno dijete. Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, za dodatke za djecu za januar ove godine uplaćeno je 4.192.607 eura, a za ličnu invalidninu oko 742.160 eura. Za materijalno obezbjeđenje više od 6.000 crnogorskih porodica ovog mjeseca uplaćeno je 742.276 eura.. Obeštećenje bivših korisnica naknade po osnovu rođenja troje i više djece iznosilo je oko 3,8 miliona eura…

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su povodom Dana socijalne pravde konstatovali da su ekonomske i socijalne nejednakosti u državi sve izraženije. „Uvećanje socijalnih davanja od februara 2023. nije ni približno dovoljno, jer je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) još uvijek skoro šest puta manje (136,52 €) od cijene minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori (800,02 €, decembar 2022, MONSTAT). Ovakva socijalna pomoć ne obezbjeđuje preživljavanje već podstiče razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromašnijih“, istakli su iz HRA.

Izvještaji Svjetske banke (SB) i UNICEF-a pokazuju da je Crna Gora u posljednjoj deceniji ojačala sistem socijalne i dječje zaštite, ali i da materijalna davanja stižu do ograničenog broja najugroženijih. Česte su i kritike da pomoć ne stiže do svih građana kojima je potrebna.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), povodom 20. februara, pozvalo je sve grane vlasti da „umjesto politike milosrđa, koja ne suzbija ni siromaštvo niti socijalnu isključenost, niti umanjuje diskriminaciju i neravnopravnost osoba s invaliditetom, štaviše produbljuje je, počnu s kreiranjem i sprovođenjem politika koje će biti u duhu socijalne pravde, principa javnog poretka Crne Gore i pružiti osobama s invaliditetom neophodne uslove za istinsku društvenu uključenost (socijalnu inkluziju), društvenu aktivnost, pristup pravdi i doprinos ovoj državi u ekonomskom razvoju“.

Marina Medojević iz Banke hrane naglasila je da se mora imati ,,opšta sigurnosna mreža koja obuhvata visinu dohotka ispod koje ne bi smio pasti nijedan član društva. Ne postoji strateški pristup javnih politika za podizanje značajnog broja ljudi iznad granice siromaštva na kratak i srednji rok”. Naglasila je i da pomoć za stanovanje mora biti riješena na održiv nači i zavisiti od visine dohotka, imovine, broja članova porodice, stambenih troškova. Ona je saopštila i da pozitivna lista lijekova mora biti proširena, kao i dostupnost liječenja, ocjenjujući da je učestalost javnih apela za liječenje upozoravajuća. „Socijalne penzije moraju zaživjeti što prije, a najstariji stanovnici bez ikakvih prihoda ne smiju ostati bez ikakve podrške”, rekla je Medojević.

Iz HRA su upozorili da je Svjetski dan socijalne pravde dočekan i ove godine bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, kao i bez podataka o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i bez broja onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima. Ističu i da država do danas nije usvojila ni Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njeno sačinjavanje planirano, sudeći prema Srednjoročnom programu rada Vlade 2022–2024.

I dok država nema ni podatke, iz Mitropolije crnogorsko-primorske su istakli da Narodna kuhinja Hrama Hristovog vaskrsenja obezbijedi svakodnevno oko 300 obroka za građane Podgorice, a na nivou Crne Gore 700 obroka, te da im 1.340 korisnika dolaze jednom nedjeljno ili jednom u nekoliko mjeseci. Nevladine organizacije, vjerske zajednice, pojedinci, u većini crnogorskih gradova preko narodnih kuhinja pomažu ugroženim sugrađanima.

„Ako mi danas doživljavamo da ispred vrata Narodne kuhinje, gdje se obroci dijele od 11 i 30 h, ljudi već u osam časova čekaju u redovima da dobiju taj obrok koji će im možda biti jedini do sjutra, kad imamo puno primjera da djeca žive u nekim kartonskim kutijama, kada vidimo invalide i teško bolesne koji ne mogu kupiti ljekove… Kakva je to socijalna pravda, svakodnevno se pitamo”, izjavila je za TV Vijesti, Ljiljana Vujović iz NVU Žene Bara.

„Nesporni su pozitivni efekti koje su određene ekonomske mjere usvojene i realizovane u prethodnom periodu imali na standard zaposlenih i građana (dječiji dodatak, program Evropa sad, naknade za majke sa troje i više djece; besplatni udžbenici, povećanje penzije; ograničenje akciza na gorivo; ograničenje tragovačkih marži na određene prehrambene proizvode,…). No, socijalna pravda je mnogo više od toga. Brojni su pokazatelji koji u jednom društvu govore o nivou postignutog blagostanja i socijalne pravde. Brojni su pokazatelji koji nam danas, i pored naprijed navedenih, nužnih pomaka, govore da u Crnoj Gori moramo još mnogo, uporno i dugo da radimo da dosegnemo socijalnu pravdu“, istakli su iz Unije slobodnih sindikata.

Nabrojali su podatke koliko građana osjeća socijalnu nepravdu: na crno radi 40.000 građana i građanki, i samim tim ne uživaju nijedno pravo iz radnog odnosa i socijalne zaštite; 44.849 naših građana i građanki su nezaposleni (više od polovine – 25.668 su žene); 21,2 odsto naših građana i građanki su u stopi rizika od siromaštva, u kom procentu stope rizika, djeca starosti od 0–17 godina učestvuju sa zabrinjavajućih 30,5 odsto; preko 61.000 građana i građanki primaju iznos minimalne zarade od 450 eura, a minimalna potrošaka korpa je skuplja od  800 eura;  između 15 i 20 hiljada građana i građanki primaju iznos ispod minimalne zarade…

„Sve ranjive kategorije stanovništva (lica sa invaliditetim, pripadnici romske i egipćanske populacije, žene, pripadnici LGBTQ populacije…) ne uživaju jednak pristup pravdi, zdravstvenim uslugama, tržištu rada“, ističu u Uniji slobodnih sindikata i dodaju „armiju zaposlenih koji ne uživaju osnovna prava iz rada i po osnovu rada (pravo na zaradu, na sedmični odmor, na plaćeni prekovremeni rad, na sindikalno udruživanje i djelovanje, na kolektivno pregovaranje, na štrajk…)“.

Državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darko Stojanović koji je povodom Svjetskog dana socijalne pravde gostovao na TV Vijesti, na pitanje koliko godina nam je potrebno da socijalne razlike budu manje, kazao je da ne bi mogao licitirati, ali je istakao da je naša prednost što smo mala država i da nam ne bi trebalo previše da uspostavimo sistem.

Iako nam uvijek malo nedostaje, ostaje nam da se bar jednom u godini zastidimo nad zabrinjavajućim podacima Svjetske banke i UNICEF-a koji govore da svaki četvrti građanin i svako treće dijete u Crnoj Gori žive u riziku od siromaštva.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo