Povežite se sa nama

Izdvojeno

DAN SOCIJALNE PRAVDE: Praznik bez pokrića 

Objavljeno prije

na

O suzbijanju siromaštva i stvaranju države jednakih šansi najrječitije  govori podatak da svaki četvrti građanin i svako treće dijete u Crnoj Gori žive u riziku od siromaštva

 

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. februara. Ustanovila ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2007. da bi ujedinila napore država u suzbijanju siromaštva i u stvaranju svijeta jednakih šansi.

Crna Gora je daleko od zemlje jednakih šansi, iako je Ustavom davno definisana kao država socijalne pravde.

Institucije se hvale da je ove godine bolje nego prethodne. Tokom ovog mjeseca, izdvojeno je oko 18,6 miliona eura za materijalna davanja, a najveći dio novca, oko 4,4 miliona, izdvojen je za refundaciju naknade zarade po osnovu porodiljskog odsustva i naknade za novorođeno dijete. Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, za dodatke za djecu za januar ove godine uplaćeno je 4.192.607 eura, a za ličnu invalidninu oko 742.160 eura. Za materijalno obezbjeđenje više od 6.000 crnogorskih porodica ovog mjeseca uplaćeno je 742.276 eura.. Obeštećenje bivših korisnica naknade po osnovu rođenja troje i više djece iznosilo je oko 3,8 miliona eura…

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su povodom Dana socijalne pravde konstatovali da su ekonomske i socijalne nejednakosti u državi sve izraženije. „Uvećanje socijalnih davanja od februara 2023. nije ni približno dovoljno, jer je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) još uvijek skoro šest puta manje (136,52 €) od cijene minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori (800,02 €, decembar 2022, MONSTAT). Ovakva socijalna pomoć ne obezbjeđuje preživljavanje već podstiče razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromašnijih“, istakli su iz HRA.

Izvještaji Svjetske banke (SB) i UNICEF-a pokazuju da je Crna Gora u posljednjoj deceniji ojačala sistem socijalne i dječje zaštite, ali i da materijalna davanja stižu do ograničenog broja najugroženijih. Česte su i kritike da pomoć ne stiže do svih građana kojima je potrebna.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), povodom 20. februara, pozvalo je sve grane vlasti da „umjesto politike milosrđa, koja ne suzbija ni siromaštvo niti socijalnu isključenost, niti umanjuje diskriminaciju i neravnopravnost osoba s invaliditetom, štaviše produbljuje je, počnu s kreiranjem i sprovođenjem politika koje će biti u duhu socijalne pravde, principa javnog poretka Crne Gore i pružiti osobama s invaliditetom neophodne uslove za istinsku društvenu uključenost (socijalnu inkluziju), društvenu aktivnost, pristup pravdi i doprinos ovoj državi u ekonomskom razvoju“.

Marina Medojević iz Banke hrane naglasila je da se mora imati ,,opšta sigurnosna mreža koja obuhvata visinu dohotka ispod koje ne bi smio pasti nijedan član društva. Ne postoji strateški pristup javnih politika za podizanje značajnog broja ljudi iznad granice siromaštva na kratak i srednji rok”. Naglasila je i da pomoć za stanovanje mora biti riješena na održiv nači i zavisiti od visine dohotka, imovine, broja članova porodice, stambenih troškova. Ona je saopštila i da pozitivna lista lijekova mora biti proširena, kao i dostupnost liječenja, ocjenjujući da je učestalost javnih apela za liječenje upozoravajuća. „Socijalne penzije moraju zaživjeti što prije, a najstariji stanovnici bez ikakvih prihoda ne smiju ostati bez ikakve podrške”, rekla je Medojević.

Iz HRA su upozorili da je Svjetski dan socijalne pravde dočekan i ove godine bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, kao i bez podataka o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i bez broja onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima. Ističu i da država do danas nije usvojila ni Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njeno sačinjavanje planirano, sudeći prema Srednjoročnom programu rada Vlade 2022–2024.

I dok država nema ni podatke, iz Mitropolije crnogorsko-primorske su istakli da Narodna kuhinja Hrama Hristovog vaskrsenja obezbijedi svakodnevno oko 300 obroka za građane Podgorice, a na nivou Crne Gore 700 obroka, te da im 1.340 korisnika dolaze jednom nedjeljno ili jednom u nekoliko mjeseci. Nevladine organizacije, vjerske zajednice, pojedinci, u većini crnogorskih gradova preko narodnih kuhinja pomažu ugroženim sugrađanima.

„Ako mi danas doživljavamo da ispred vrata Narodne kuhinje, gdje se obroci dijele od 11 i 30 h, ljudi već u osam časova čekaju u redovima da dobiju taj obrok koji će im možda biti jedini do sjutra, kad imamo puno primjera da djeca žive u nekim kartonskim kutijama, kada vidimo invalide i teško bolesne koji ne mogu kupiti ljekove… Kakva je to socijalna pravda, svakodnevno se pitamo”, izjavila je za TV Vijesti, Ljiljana Vujović iz NVU Žene Bara.

„Nesporni su pozitivni efekti koje su određene ekonomske mjere usvojene i realizovane u prethodnom periodu imali na standard zaposlenih i građana (dječiji dodatak, program Evropa sad, naknade za majke sa troje i više djece; besplatni udžbenici, povećanje penzije; ograničenje akciza na gorivo; ograničenje tragovačkih marži na određene prehrambene proizvode,…). No, socijalna pravda je mnogo više od toga. Brojni su pokazatelji koji u jednom društvu govore o nivou postignutog blagostanja i socijalne pravde. Brojni su pokazatelji koji nam danas, i pored naprijed navedenih, nužnih pomaka, govore da u Crnoj Gori moramo još mnogo, uporno i dugo da radimo da dosegnemo socijalnu pravdu“, istakli su iz Unije slobodnih sindikata.

Nabrojali su podatke koliko građana osjeća socijalnu nepravdu: na crno radi 40.000 građana i građanki, i samim tim ne uživaju nijedno pravo iz radnog odnosa i socijalne zaštite; 44.849 naših građana i građanki su nezaposleni (više od polovine – 25.668 su žene); 21,2 odsto naših građana i građanki su u stopi rizika od siromaštva, u kom procentu stope rizika, djeca starosti od 0–17 godina učestvuju sa zabrinjavajućih 30,5 odsto; preko 61.000 građana i građanki primaju iznos minimalne zarade od 450 eura, a minimalna potrošaka korpa je skuplja od  800 eura;  između 15 i 20 hiljada građana i građanki primaju iznos ispod minimalne zarade…

„Sve ranjive kategorije stanovništva (lica sa invaliditetim, pripadnici romske i egipćanske populacije, žene, pripadnici LGBTQ populacije…) ne uživaju jednak pristup pravdi, zdravstvenim uslugama, tržištu rada“, ističu u Uniji slobodnih sindikata i dodaju „armiju zaposlenih koji ne uživaju osnovna prava iz rada i po osnovu rada (pravo na zaradu, na sedmični odmor, na plaćeni prekovremeni rad, na sindikalno udruživanje i djelovanje, na kolektivno pregovaranje, na štrajk…)“.

Državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darko Stojanović koji je povodom Svjetskog dana socijalne pravde gostovao na TV Vijesti, na pitanje koliko godina nam je potrebno da socijalne razlike budu manje, kazao je da ne bi mogao licitirati, ali je istakao da je naša prednost što smo mala država i da nam ne bi trebalo previše da uspostavimo sistem.

Iako nam uvijek malo nedostaje, ostaje nam da se bar jednom u godini zastidimo nad zabrinjavajućim podacima Svjetske banke i UNICEF-a koji govore da svaki četvrti građanin i svako treće dijete u Crnoj Gori žive u riziku od siromaštva.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo