Povežite se sa nama

Izdvojeno

DAN SOCIJALNE PRAVDE: Praznik bez pokrića 

Objavljeno prije

na

O suzbijanju siromaštva i stvaranju države jednakih šansi najrječitije  govori podatak da svaki četvrti građanin i svako treće dijete u Crnoj Gori žive u riziku od siromaštva

 

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20. februara. Ustanovila ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2007. da bi ujedinila napore država u suzbijanju siromaštva i u stvaranju svijeta jednakih šansi.

Crna Gora je daleko od zemlje jednakih šansi, iako je Ustavom davno definisana kao država socijalne pravde.

Institucije se hvale da je ove godine bolje nego prethodne. Tokom ovog mjeseca, izdvojeno je oko 18,6 miliona eura za materijalna davanja, a najveći dio novca, oko 4,4 miliona, izdvojen je za refundaciju naknade zarade po osnovu porodiljskog odsustva i naknade za novorođeno dijete. Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, za dodatke za djecu za januar ove godine uplaćeno je 4.192.607 eura, a za ličnu invalidninu oko 742.160 eura. Za materijalno obezbjeđenje više od 6.000 crnogorskih porodica ovog mjeseca uplaćeno je 742.276 eura.. Obeštećenje bivših korisnica naknade po osnovu rođenja troje i više djece iznosilo je oko 3,8 miliona eura…

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su povodom Dana socijalne pravde konstatovali da su ekonomske i socijalne nejednakosti u državi sve izraženije. „Uvećanje socijalnih davanja od februara 2023. nije ni približno dovoljno, jer je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) još uvijek skoro šest puta manje (136,52 €) od cijene minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori (800,02 €, decembar 2022, MONSTAT). Ovakva socijalna pomoć ne obezbjeđuje preživljavanje već podstiče razvoj sive ekonomije i ekonomsko izrabljivanje najsiromašnijih“, istakli su iz HRA.

Izvještaji Svjetske banke (SB) i UNICEF-a pokazuju da je Crna Gora u posljednjoj deceniji ojačala sistem socijalne i dječje zaštite, ali i da materijalna davanja stižu do ograničenog broja najugroženijih. Česte su i kritike da pomoć ne stiže do svih građana kojima je potrebna.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), povodom 20. februara, pozvalo je sve grane vlasti da „umjesto politike milosrđa, koja ne suzbija ni siromaštvo niti socijalnu isključenost, niti umanjuje diskriminaciju i neravnopravnost osoba s invaliditetom, štaviše produbljuje je, počnu s kreiranjem i sprovođenjem politika koje će biti u duhu socijalne pravde, principa javnog poretka Crne Gore i pružiti osobama s invaliditetom neophodne uslove za istinsku društvenu uključenost (socijalnu inkluziju), društvenu aktivnost, pristup pravdi i doprinos ovoj državi u ekonomskom razvoju“.

Marina Medojević iz Banke hrane naglasila je da se mora imati ,,opšta sigurnosna mreža koja obuhvata visinu dohotka ispod koje ne bi smio pasti nijedan član društva. Ne postoji strateški pristup javnih politika za podizanje značajnog broja ljudi iznad granice siromaštva na kratak i srednji rok”. Naglasila je i da pomoć za stanovanje mora biti riješena na održiv nači i zavisiti od visine dohotka, imovine, broja članova porodice, stambenih troškova. Ona je saopštila i da pozitivna lista lijekova mora biti proširena, kao i dostupnost liječenja, ocjenjujući da je učestalost javnih apela za liječenje upozoravajuća. „Socijalne penzije moraju zaživjeti što prije, a najstariji stanovnici bez ikakvih prihoda ne smiju ostati bez ikakve podrške”, rekla je Medojević.

Iz HRA su upozorili da je Svjetski dan socijalne pravde dočekan i ove godine bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, kao i bez podataka o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i bez broja onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima. Ističu i da država do danas nije usvojila ni Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njeno sačinjavanje planirano, sudeći prema Srednjoročnom programu rada Vlade 2022–2024.

I dok država nema ni podatke, iz Mitropolije crnogorsko-primorske su istakli da Narodna kuhinja Hrama Hristovog vaskrsenja obezbijedi svakodnevno oko 300 obroka za građane Podgorice, a na nivou Crne Gore 700 obroka, te da im 1.340 korisnika dolaze jednom nedjeljno ili jednom u nekoliko mjeseci. Nevladine organizacije, vjerske zajednice, pojedinci, u većini crnogorskih gradova preko narodnih kuhinja pomažu ugroženim sugrađanima.

„Ako mi danas doživljavamo da ispred vrata Narodne kuhinje, gdje se obroci dijele od 11 i 30 h, ljudi već u osam časova čekaju u redovima da dobiju taj obrok koji će im možda biti jedini do sjutra, kad imamo puno primjera da djeca žive u nekim kartonskim kutijama, kada vidimo invalide i teško bolesne koji ne mogu kupiti ljekove… Kakva je to socijalna pravda, svakodnevno se pitamo”, izjavila je za TV Vijesti, Ljiljana Vujović iz NVU Žene Bara.

„Nesporni su pozitivni efekti koje su određene ekonomske mjere usvojene i realizovane u prethodnom periodu imali na standard zaposlenih i građana (dječiji dodatak, program Evropa sad, naknade za majke sa troje i više djece; besplatni udžbenici, povećanje penzije; ograničenje akciza na gorivo; ograničenje tragovačkih marži na određene prehrambene proizvode,…). No, socijalna pravda je mnogo više od toga. Brojni su pokazatelji koji u jednom društvu govore o nivou postignutog blagostanja i socijalne pravde. Brojni su pokazatelji koji nam danas, i pored naprijed navedenih, nužnih pomaka, govore da u Crnoj Gori moramo još mnogo, uporno i dugo da radimo da dosegnemo socijalnu pravdu“, istakli su iz Unije slobodnih sindikata.

Nabrojali su podatke koliko građana osjeća socijalnu nepravdu: na crno radi 40.000 građana i građanki, i samim tim ne uživaju nijedno pravo iz radnog odnosa i socijalne zaštite; 44.849 naših građana i građanki su nezaposleni (više od polovine – 25.668 su žene); 21,2 odsto naših građana i građanki su u stopi rizika od siromaštva, u kom procentu stope rizika, djeca starosti od 0–17 godina učestvuju sa zabrinjavajućih 30,5 odsto; preko 61.000 građana i građanki primaju iznos minimalne zarade od 450 eura, a minimalna potrošaka korpa je skuplja od  800 eura;  između 15 i 20 hiljada građana i građanki primaju iznos ispod minimalne zarade…

„Sve ranjive kategorije stanovništva (lica sa invaliditetim, pripadnici romske i egipćanske populacije, žene, pripadnici LGBTQ populacije…) ne uživaju jednak pristup pravdi, zdravstvenim uslugama, tržištu rada“, ističu u Uniji slobodnih sindikata i dodaju „armiju zaposlenih koji ne uživaju osnovna prava iz rada i po osnovu rada (pravo na zaradu, na sedmični odmor, na plaćeni prekovremeni rad, na sindikalno udruživanje i djelovanje, na kolektivno pregovaranje, na štrajk…)“.

Državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darko Stojanović koji je povodom Svjetskog dana socijalne pravde gostovao na TV Vijesti, na pitanje koliko godina nam je potrebno da socijalne razlike budu manje, kazao je da ne bi mogao licitirati, ali je istakao da je naša prednost što smo mala država i da nam ne bi trebalo previše da uspostavimo sistem.

Iako nam uvijek malo nedostaje, ostaje nam da se bar jednom u godini zastidimo nad zabrinjavajućim podacima Svjetske banke i UNICEF-a koji govore da svaki četvrti građanin i svako treće dijete u Crnoj Gori žive u riziku od siromaštva.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo