Povežite se sa nama

OKO NAS

GRADNJA STANOVA ZA LJEKARE NA SJEVERU: Decenijska obećanja

Objavljeno prije

na

Aktuleni ministar zdravlja najavio je da će u narednom periodu u nekoliko sjevernih opština konačno  biti građeni stanovi za zdravstvene radnike. Slična obećanja, davali su i  njegovi prethodnici. Za sada, prvi konkretan korak u tom smjeru napravljen je u Pljevljima, dok u Kolašinu  ljekari i dalje  žive u nelegalnim stanovima

 

Ljekari nerado dolaze na sjever države, a oni već zaposleni u zdravstvenim ustanovama , u većini slučajeva, čekaju samo dobru priliku da odu. Razloga  za takvo stanje je više, ali je jedan od glavnih – nemogućnost da riješe adekvatno stambeno pitanje.   Izgradnja stanova za medicinski kadar u više opština najavljuje se već decenijama, ali su rijetke one u kojima su napravljeni konkretni potezi u tom pravcu.

Početni korak, prvi nakon skoro 35 godina,  ka rješevanju stambenih problema zdravstvenih radnika u Pljevljima napravljen je tek prije nekoliko sedmica. Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić  potpisao je ugovor  sa Stambenom zadrugom Zdravstvo o  izgradnji stambenog objekta,  u kojem bi trebalo da budu stanovi za nekoliko desetina ljekara i medicinskih sestara, podstanara iz tog grada.  Kako je najavljeno,   gradiće se  u naselju Mali logor, a prema podacima Zadruge Zdravstvo, da dobiju stanove po povoljnim uslovima zainteresovano je oko 80 zdravstvenih radnika iz Opšte bolnice i Doma zdravlja u tom gradu. Pomogla je i Opština, pa je besplatno ustupljeno zemljište, koje je oslobođeno  komunalija.  Idejno rješenja za zgradu  trebalo bi da bude gotovo ovih dana, ali  nije saopšteno kada je rok za završetak gradnje, to jest, kada će zdravstveni radnici moći u  svoje stanove.

Iz uprave pljevaljske bolnice nedavno su saopštili da je jedini način da ljekare vežu za taj grad dodjela stanova po povoljnim uslovima. Kadrovski izazovi koji more tu, kao i mnoge zdravstvene ustanove na sjeveru, već godinama dovode u pitanje adekvatno funksionisanje zdravstvenog sistema. Bolnica u Pljevljima, recimo,  trenutno funkcioniše sa svega  15-ak specijalista.  Iz te ustanove su predložili rješenje, prema kojem bi se našao način da ljekarima  koji se obavežu da 10 godina ostanu u Pljevljima i pripadne stan. Tokom minule decenije Opštu bolnicu u tom gradu napustilo je blizu 20 ljekara, a prema podacima, od lani, ustanovi fali oko 17 specijalista.

Stanovi za zdravstvene radnike u toj opštini prijeka su potreba, ponavljali su decenijama i lokalni i državni funkcioneri. No, do sada,  sve je ostalo na konstatovanju problema, koji je jedna od razloga zbog kojih su ljekari izbjegavali tu, kao i mnoge opštine na sjeveru.  Posljednji stanovi zdravstvenim radnicima u Pljevljima podijeljeni su, prema sjećanju starijih ljekara,  u naselju Moćevac,  80-ih godina prošlog vijeka.   Gotovo da nije bilo ministra zdravlja, tokom minulih dvije decenije, koji nije pljevaljskim zdravstvenim radnicima obećavao nove stanove. U iščekivanju da se obećanja i ispune,  mnogi zdravsteveni radnici nizali su godine podstanarskog staža ili napušali taj grad. Ljekari u Pljevljima se sjećaju da su neke njihove kolege, za vrijeme dok je na čelu Fonda zdravstva bio Ramo Bralić,  dobijali određene novčane iznose kao  stimulans. No, rijetko ko od njih je taj novac  mogao iskoristiti  da riješi stambeno pitanje u Pljevljima.

U vrijeme kada je predsjednik Opštine Pljevlja bio Mirko Đačić, lokalna uprava je za potrebe stanova za medicinski kadar  dala plac u neposrednoj blizini fabrike Vektra Jakić. Međutim, zaposleni u zdravstvu nisu prihvatili tu lokaciju, pa je određena nova na prostoru kasarne Mali logor, gdje je, prema obećanju, trebalo da se gradi i nova bolnica.  No, kako je zemljište bilo u vlasništvu Ministarstva odbrane,  Opština nije uspjela da nađe rješenje. Na toj lokaciji  prije tri godine,  porušeni su vojni objekti i tadašnji ministar odbrane Predrag Bošković, ponovo je,  najavio gradnju stambenog objekta sa pedeset stambenih jedinica za vojsku, policiju i zdravstvo. Ni od tog nije  bilo ništa. Stanove  na Malom logoru, ali i bolničku zgradu na istoj lokaciji,  obećavao je  i  ministar Kenan Hrapović. Opet bez konkretnog učinka.  Ministraka Jelena Borovinić Bojović je prekratko bila na funkciji da bi završila ono što je kao i njeni prethodnici obećavala, ali je, tvrde u Pljevljima,  značajno ubrzala procedure pronalaženje lokacije. Zahvaljujući tome, aktuleni ministar je, konačno, i bio u prilici da najavi izgradnu dugo čekanih stanova. Šćekić je, osim u Pljevljima, obećao izgradnju stanova za zdravstvene radnike u još nekoliko sjevernih opština.

„Na ovaj način šaljemo poruku da smo,osim Podgorice posebnu pažnju posvetili i sjeveru Crne Gore i da će nam biti prioritet izgradnja stanova na ovom području. Krećemo od Pljevalja, nastavićemo u Beranama, pregovara se i na Žabljaku, tako da ćemo u narednom periodu imati ozbiljne poduhvate u tom pravcu“, poručio je on.

Kolašina nema na spisku opština u kojima će se, prema  ministrovom  obećanju,  rješavati stambeni problem ljekara i medicinskih sestara. U tom gradu, više od deceniju čeka se da se legalizuje zgrada u kojoj su ljekarima podijeljeni stanovi. No,  lokalne vlasti u nekoliko manadata ne  uspijevaju da nađu rješenje za objekat, zbog čega ljekari i dalje ne   mogu da uknjiže stanove na svoje ime.  Opština nije ispunila svoje obaveze prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj (MPC), na čijoj je zemlji građena zgrada za ljekare, pa se na rješavanju brojnih nesporazuma još radi.

Objekat u neposrednoj blizini crkve Svetog Dimitrija, odnosno, Odjeljenja bezbjednosti, trebalo je da obezbijedi svoj krov nad glavom, pored ljekara, i sudijama. Tek pošto su neki od njih dobili ključ u ruke,  ustanovljeno je  da je zgrada napravljena na više katastarskih parcela dvaju vlasnika, pa nije mogla biti ,,upisana”. Pored toga, kako je MPC ustupila zemljište, Opština je bila obavezna da ispuni određene obaveze. No, lokalni funkcioneri nijesu bili ažurni da urade ono na šta su se ugovorom sa MPC-om obavezali, pa je obejekat ostao ,,divlji” sve do danas.  Brzo rješavanje svih tih teškoća najavljivala je i prošla lokalna vlast i, navodno,  trebalo je samo da se završi nekoliko formalnosti. Prije dvije godine,  tadašnji predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić kazao je je da bi, ako sve institucije budu radile svoj posao, procedura oko legalizovanja objekta i dogovora sa MPC-om trebalo da bude završena za nekoliko mjeseci.

Taj posao, očigledno sačekao je i novu vlast iz koje za sada nijesu  pominjali nastojanja da ljekarsku zgradu legalizuju. Prema nezvaničnim informacijama, prije 10-ak godina, kada je počinjana gradnja tog objekata, potpisan je sporazum sa MCP-om, kojim je zemljište iznajmljeno na 100 godina. Zauzvrat, Opština je obnovila crkvu u mjestu Blatina u Lipovu, finansirala pokrivanje crkve Svetog Dimitrija. Takođe, kao svoju obavezu lokalna uprava je tada prihvatila da jedan stan u drugoj zgradi ustupi sveštenstvu, što nije učinjeno.  Zbog toga, nekoliko kolašinskih ljekara već deceniju stanuje u stanovima koji nijesu zvanično njihovi. Naravno, nema ni novih usljenja, pa su najmanje dva nova kolašinska ljekara podstanari. Jedan od njih je ostanak u tom gradu i uslovio dobijanjem stana. Uprkos tome što ljekare u Kolašinu ne čeka stan, već podstanarski staž, u Domu zdravlja kažu da će uskoro nadomjestiti sve kadrovske nedostatke, koji su ih mučili minulih godina.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo