Povežite se sa nama

FOKUS

U SUSRET VLADI: Principi stari, čeka se nova praksa

Objavljeno prije

na

Spajićevih deset principa, koje nudi kao platformu za buduću vladu, nikog ne brinu. Svi su se izjasnili da sa njima nemaju problema. Sa resorima je drugačije. Principi za formiranje nove vlade nijesu ništa novo.  I do sada su se u njih mnogi kleli, istovremeno ih kršeći

 

Dok ovaj broj Monitora odlazi u štampu, vode se razgovori najvjerovatnijeg mandatara Milojka Spajića, lidera Pokreta Evropa sad (PES),  o formiranju vlade sa potencijalnim partnerima. Prethodno je Spajić izašao u javnost sa deset principa na kojima će se vlada temeljiti. Ti principi su,  u susret pregovorima, dan ranije poslati svim političkim subjektima koji su ušli u novi parlament, izuzev Demokratskoj partiji socijalista (DPS) i građanskom pokretu URA.

Spajić je i odmah po okončanju junskih vanrednih parlamentarnih izbora, na kojima je njegova partija osvojila najveći broj mandata, saopštio da u vladi ne vidi DPS i GP URA.  Uprkos pisanju medija da bi URA ipak mogla ući u vladu, te pokušaju lidera Demokrata Aleksi Bečiću, koji je  sa Abazovićem bio u predizbornoj koaliciji, da smekša Spajićev stav, Ure očito neće biti u budućoj vladi. Razlog je afera Do Kvon koju je u sedmici pred izbore pokrenuo premijer  Dritan Abazović, a koja se ticala navodnih spornih aranžmana Spajića sa korejskim kriptokraljem Do Kvonom, kojeg SAD i Sjeverna Koreja potražuju zbog milionskih pronevjera na kripto tržištu.  Abazović nije u javnosti komentarisao to što njegova partija nije dobila deset Spajićevih principa, odnosno mogućnost da uđe u buduću vladu.

Oni koji su dobili punudu,  nijesu podjednako zadovoljni. Ne zbog principa, nego zbog toga što je prije nego što ih je napisao, Spajić vodio razgovore za dijelom partija, dok su ostali bili van tih prvih pregovora.

U prvom neformalnom krugu, Spajić se sastajao sa predstavnicima Demokrata, te manjinskih partija  –  Bošnjačka stranka, Albanski forum, Albanska Alijansa. Demokratska partija  i Hrvatska građanska incijativa (HGI) . Ukupno, ove partije imaju  prostu većinu u parlamentu – 41 mandat.

Iako je prvi zvanični sastanak, nakon što su principi poslati, održan između predstavnika PES-a i koalicije Za budućnost Crne Gore  koju predvodi Milan Knežević, taj savez nije učestvovao u dosadašnjim neformalnim pregovorima. Na to je Knežević nezadovoljno ukazao ranije, saopštivši da ukoliko ne budu u vladi neće biti „konstruktivna opozicija“.  Preciznije, tu će  vladu što prije „đa’olisati“.

Nakon prvog sastanka sa Spajićem, koji je ujedno i prvi koji Spajić zvanično vodi nakon objavljivanja principa, Knežević i njegov saborac,   bivši lider DF Andrija Mandić, dali su neutralne poruke.  Pincipi su im prihvatljivi,  sa Spajićem su razgovarali načelno,  nije bilo razgovora o operativnim detaljima, odnosno o podjeli  resora. Konačno, konstatovali su da se nadaju najboljem.

No, noć uoči sastanka, a nakon što su dobili Spajićev dokument, Kneževićev tvit pokazao je da su upravo  operativni detalji o ulasku u vladu ono što se broji, te da je tu  razlog njihovog nezadovoljstva.

Knežević je ironično tvitnuo da “sve ide u dobrom pravcu”, te da su u pregovorima dobili “boćarski savez, izdavanje ležaljki u Valdanosu, obilježavanje igrališta za Lješanske igre…”

Principi generalno nikog ne brinu,  svi su se mahom izjasnili da sa njima nemaju problema. Spajićev dokument i nije ništa neočekivano i do sada neviđeno.  I do sad su se u iste principe mnogi kleli.

U njima se  navodi da će struktura  nove vlade biti  definisana proporcionalno izbornom rezultatu njenih konstituenata, da se konstituenti  obavezuju da će se u vođenju kadrovske politike presudno rukovoditi načelima „otvorenosti, meritokratije i jednakih šansi“, da će se „striktno pridržavati zakonskih propisa i najboljih praksi u dijelu imenovanja političkih funkcija”. U prevodu, da će poštovati zakone ove zemlje. Kad se već to stavi na papir kao obaveza, jasno je da ti “principi” nijesu do sada u praksi i poštovani. Iako se u njih deklarativno klela svaka prethodna vlast.

Takođe, navodi se da će “spoljnolitička orijentacija nove vlade biti utemeljena na aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO-u, te punoj posvećenosti EU integracijama”. Slična formulacija stavljena je i u Sporazum avgustovskih pobjednika 2020. Niko nije imao problem da je potpiše, iako su se  politički stavovi pojedinih potpisnika, pa i nakon stavljenog potpisa na dokument,  kosili sa napisanim.

Među principima su i predizborna obećanja Pokreta Evorpa sad o ekonomskim reformama i unapređenju životnog standarda, ali i mnogo puta ponovljene zakletve  svih koji su učestvovali u izborima, i opozicije i vlasti –  da  “institucionalnu krizu treba riješiti što prije”,  da je izborna reforma prioritet… Dakle, mnogo toga što su građani već čuli, ali na šta se i dalje čeka.

Osim ZBCG, nezadovoljstvo pokazuju i drugi koji su ostali van prvog kruga neformalnih pregovora, poput Socijalističke narodne partije Vladimira Jokovića.   Ni  tu nema problema sa principima. Đavo je u resorima.

Sastank sa SNP-om Spajić će, prema pisanju medija, obaviti dan nakon razgovora sa ZBCG i Demokratama, u petak ove sedmice. Lider SNP-a kazao je kada su objavljeni Principi, da će se ta partija o njima izjasniti kada ih dobije. Naveo je da je SNP “ozbiljna stranka, koja želi ozbiljno da razgovara”, i da nije dobar početak “ako se razgovara s nekim drugima i ako im se nešto nudi bez razgovora s ostalima”.

“Za nas je potpune neobavezujuće to što se neko dogovara mimo onih koji će činiti vladu. Ako mogu bez SNP-a, to je legitimno. Ako će SNP biti učesnik te vlade, naravno da će od početka tražiti da se razgovara o svemu”, saopštio je.

Koliko se čuje, Spajić bi SNP-u ponudio Ministarstvo sporta i mladih, dok je ta partija navodno zainteresovana za dva ministarstva.

Nijesu, izgleda,  zadovoljni ni svi koji su učestvovali u prvom krugu razgovora. Odlaganje sastanka Bošnjačke partije sa Spajićem, posmatrači tumače kao jednu vrstu nezadovoljstva te partije ishodom dosadašnjih pregovara. Jasnije – ponudom resora.

Iako je bilo planirano da Spajić  prvi dan pregovora vodi sa ZBCG, Demokratama i Bošnjačkom strankom, ta partija je sastanak otkazala zbog, kako su saopštili, “ranije preuzetih obaveza”.

PES je BS ponudio resor prosvjete, poziciju vicepremijera za evropsku i spoljnu politiku, Ministarstvo saobraćaja i infrastrukture, te resore poljoprivrede i dijaspore. Navodno BS traži ministarstvo vanjskih poslova.

Pregovori očito nijesu usaglašeni. Portparol  Bošnjačke stranke Adel Omeragić  saopštio da će o podjeli resora pričati tek kada Spajić i zvanično dobije mandat za sastavljanje vlade. “Na osnovu te ponude i naših unutarstranačkih dogovora donijećemo  odluku da li sebe vidimo u tom kabinetu”, poručio je.

Nezadovoljni su i u CIVIS-u, koji je sa Spajićevim PES-om izašao na izbore. Njima smeta što  Spajić prije razgovora sa ostalim strankama, nije imao susret  sa njima. Generalni sekretar CIVIS-a Zoran Miljanić saopštio je da sa njima niko nije razgovarao uprkos predizbornom sporazumu.

Za sada, očigledno je jedino zadovoljstvo Demokrata Alekse Bečića.

“Svjedočili smo još jednom u nizu konstruktivnih sastanaka, i ovaj sastanak je potvrdio perfektnu saradnju između dva politička subjekta”, poručio je Bečić nakon sastanka te partije i Pokreta Evropa sad o formiranju vlade, održanom nakon sastanka PES i ZBCG.

“Prenijeli smo rukovodstvu PES da prihvatamo principe za formiranje vlade. Crna Gora treba da dobije jaku većinsku vladu i dobar je momenat da svi pokažemo odgovornost. Demokrate su tu da daju konstruktivan doprinos”, kazao je Bečić , dodajući da su razgovarali “samo o principima”.

O resorima se očito prethodno pregovaralo. Ta je partija, sudeći po medijskim izvještajima, dobila širokogrudu ponudu –  potpredsjedničko mjesto za bezbjednost, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo turizma i pomorstva i Ministarsto šumarstva i vodoprivrede i održivog razvoja, kao i poziciju predsjednika parlamenta.

U petak, 21. jula, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji,  očekuju se  sastanci Spajića sa funkcionerima Socijalističke narodne partije (SNP), Hrvatske građanske inicijative (HGI) i dviju albanskih koalicija – Albanskog foruma i Albanske alijanse.

Albanski forum je navodno već prihvatio Spajićevu ponudu da u budućoj Vladi vodi  Ministarstvo javne uprave. Tim ministarstvom u aktuelnoj tehničkoj vladi rukovodi kadar te partije Maraš Dukaj. Takođe, navodno ih sleduje i mjesto potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj i kapitalne investicije.

Izvjesno je  da Spajić planira mnogo više ministara nego principa. Prema nekim pisanjima, planirano je u jednom trenutku čak 22 ministarstva. Treba   utoliti žedne apetite.

Što se tiče principa, jedan je u startu klimav.  Onaj da je Crnoj Gori  “neophodna stabilna politička vlada”, koja će, kako se navodi u dokumentu,  “osigurati efikasnu implementaciju svih potrebnih aktivnosti usmjerenih na nastavak snažne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, te sve ostale reforme i zadatke koje od nas očekuje i Evropska Unija.  Brojne su procjene, od političkih analitičara do stavova civilnog sektora, da buduća vlada neće  biti stabilna, kakva se priželjkuje u dokumentu.

Političke klase ne bi trebalo da smetnu s uma da građani  dugo slušaju o principima. Čekaju drugačije prakse, usaglašene sa principima. U praksama su nijanse, koje prave razliku između prethodnih i novih.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

PREDIZBORNO BUDŽETIRANJE OD REBALANSA DO EURO MODELA: Kuća časti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Naredna godina donosi parlamentarne i lokalne izbore u svim opštinama, pa je prilično sigurno da će novca biti za sve i svakoga. Makar do sredine godine. Šta dalje, pokazaće neki od narednih rebalansa. Za sada, sigurno je samo da njih neće faliti

 

 

Umjesto prvog izlistavanja prijedloga budžeta za 2027, parlament se u ponedjeljak bavio predloženim rebalansom državnog budžeta za ovu godinu. Onaj za narednu još nije stigao u Skupštinu, iako je Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti nedvosmislen: Vlada parlamentu mora dostaviti prijedlog budžeta za narednu godinu najkasnije do 15. novembra.

Biće to, u mandatu ove Vlade, četvrti put da prijedlog budžeta u parlament dolazi sa zakašnjenjem. Umjesto da taj manir osudi, makar verbalno, vladajuća većina u Skupštini mu se priklonila. Rasprava o rebalansu budžeta okončana je bez glasanja. Poslanici će se o novom troškovniku države izjasniti naknadno.

Svi što čekaju novac neka se još malo strpe. Za početak, riječ je o decembarskom dodatku od sto eura za svakog crnogorskog penzionera. To im je obećao premijer Milojko Spajić predstavljajući Euro model. Vlada je u rebalansu ovogodišnjeg budžeta za tu isplatu predvidjela 13 miliona.

U istom dokumentu, predviđeno je još 25 miliona za zdravstvo, oko 21 milion za subvencije poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom, više od osam miliona za prosvjetu i 1,6 miliona za staračke naknade. Makar tri od ta četiri dodatna izdatka (za zdravstvo, subvencije za poslodavce i staračke naknade) idu na obaveze koje država mora podmiriti do kraja godine.

„Cilj je da se ovim institucijama osiguraju neophodna sredstva za nesmetano funkcionisanje do kraja godine“ potvrdio je ministar finansija Novica Vuković.

Rebalansom, izvorni prihodi planirani su oko 21 milion eura iznad prvobitnog plana. Ukupna izdvajanja rastu za 100,65 miliona, a planirano kreditno zaduženje za 80 miliona. I sve se to dešava u godini za koju je ministar finansija podigao prognozu realnog rasta ekonomije sa 3,1 na četiri odsto. Pored tog rasta, država pred kraj godine mora da dopiše troškove i uzajmi novac da bi izmirila dio redovnih budžetskih rashoda.

Ne mareći za to, Vlada u narednu godinu, po svemu sudeći, ulazi sa namjerom da ukine doprinose za penzijsko osiguranje i uvede tri nova praga minimalne zarade. Najavljeni Euro model predstavljen je bez javno objavljene računice o tome koliko će koštati budžet i čime će Vlada nadomjestiti doprinose za PIO, pa ćemo prvu priliku da sagledamo njegov uticaj na državne finansije dobiti nakon što Vlada predstavi prijedlog budžeta za 2027. Otud se ovaj dokument očekuje s dodatnim nestrpljenjem.

Do tada, imamo želje, očekivanja i prognoze.

Ministar Vuković računa da će veće plate, makar i nametnute odlukom Vlade a ne tržišnim zakonitostima, pomoći da mladi i kvalifikovani radnici ostanu u Crnoj Gori uoči željenog ulaska u EU. Dio zapošljenih, kaže, može dobiti veću neto zaradu zahvaljujući manjem poreskom opterećenju, uz isti trošak za poslodavca. Novi minimalci od 1.000, 1.250 i 1.400 eura podižu trošak firmama koje moraju da povećaju najniže plate. Koliki će taj izdatak na kraju biti zavisi i od toga šta će poslodavci uraditi sa ostalim zaradama. Kad se podigne plata početniku, treba li nešto dodati i na zaradu iskusnog radnika da bi on ostao u firmi? Lojalan i motivisan za rad. Ili se samo treba nadati da mu niko neće ponuditi više?

U primjeru Privredne komore koji prenosi CIN-CG, firmi sa deset zaposlenih godišnji trošak zarada porastao bi 33 odsto ako bi samo podigla plate sa sadašnjih na najavljene minimalne iznose. Ako bi, mimo toga, poslodavac odlučio da sačuva postojeće razlike među platama, rast troškova zarada iznosio bi 54,7 odsto. Prema varijanti gdje svih desetoro zapošljenih sada prima minimalac, prelazak na novi minimum zarade nosi dodatni trošak od 78,4 odsto. Prihvatljivo?

U anketama i analizama Privredne komore i Unije poslodavaca, u koje su Vijesti imale uvid, procjenjuje se da bi bez posla moglo ostati 14.000 do 18.000 radnika u privatnom sektoru. Gdje će ti ljudi?

CIN-CG je anketirao privrednike. Od 425 ispitanika koji su odgovorili šta bi uradili ako im znatno porastu troškovi rada, 163 je odgovorilo da bi podigli cijene, 119 bi smanjilo broj zaposlenih, a 52 bi zatvorila firmu. Toliko o raspoloženju među anketiranima. Koliko bi firmi u cijeloj privredi postupilo tako, iz te ankete se ne može izračunati.

Savjet stranih investitora je za 38 svojih članica izračunao dodatni godišnji trošak uvođenja Euro modela. Po njihovoj računici, on iznosi od 27,6 do 30 miliona eura. Zato upozoravaju da bi neke kompanije mogle odložiti ulaganja, a neke se i povući sa ovdašnjeg tržišta. Odnosno preseliti proizvodnju tamo gdje ona (p)ostaje jeftinija. Posebno su izloženi pogoni koji proizvode za izvoz. Njihovi kupci imaju dobavljače i drugdje, a cijene za dio isporuka već su ugovorene i ne mogu se mijenjati shodno naumima i odlukama naše Vlade i parlamenta.

Ministar Vuković, izgleda, ne dijeli te brige. Prema onome što je rekao u Skupštini tokom rasprave o rebalansu budžeta, on dogodine (u prvoj godini primjene Euro modela) očekuje realni rast BDP-a od 6,1 odsto i rast produktivnosti rada od oko pet odsto. Rast BDP-a Vuković obrazlaže većom potrošnjom i ubrzanjem investicija u osnovna sredstva. Evropska komisija u osnovnom scenariju, u koji je već uračunala velike putne i željezničke projekte, očekuje rast investicija od 7,2 odsto ove i 7,1 odsto naredne godine. Na kojim dodatnim ulaganjima ministar zasniva najavljeno ubrzanje?

Profesorica Ekonomskog fakulteta Mirjana Kuljak u najavljenom rastu zarada vidi priliku da radnik bude manje zavisan od poslodavca i partije. Mogućnost da Euro model trajnije promijeni ovdašnju ekonomiju ona vezuje za jačanje vladavine prava, razbijanje uvoznih kartela i smanjenje troškova poslovanja. Pod tim uslovima veća kupovna moć mogla bi podstaći i domaću proizvodnju. Pitanje je, ipak, koliko od tog posla Vlada može završiti prije nego što firmama stigne prvi

obračun novih zarada. Odnosno, prije nego ih novi troškovi natjeraju na smanjenje broja zapošljenih ili zatvaranje firme.

Poskupljenja , sa svake strane gledano, izgledaju  kao neminovnost.

Potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj kaže da bi ograničenje marži, najavljivano za 1. januar, moglo početi već 1. decembra. Procjenjuje da bi obuhvatilo oko petine proizvoda u marketima. Potrošačke cijene u oktobru bile su 5,9 odsto veće nego godinu ranije, a Đeljošaj odbacuje vezu tog rasta sa Euro modelom. Dok Vlada licitira datumom, trgovci koji očekuju veće troškove mogu pokušati da ih unaprijed ugrade u cijene. Novembarska statistika pokazaće je li rast cijena ubrzao dok se čekala odluka o primjeni Euro modela i ograničenju marži.

U predizbornu računicu uključio se i DPS. Donedavno su se protivili Euro modelu. Počasni predsjednik partije Milo Đukanović u intervjuu Pobjedi opisao ga je kao „model neodgovorne populističke politike“. Sada poslanik Mihailo Anđušić kaže da će ga DPS podržati ako Vlada prihvati njihov paket. U njemu su povećanje svih penzija za 30 odsto od 1. januara, smanjenje poreza na dobit i niži PDV za turizam i ugostiteljstvo. Budžetu bi tako ostala još veća obaveza prema penzionerima i, pri istom obimu poslovanja, manje poreskih prihoda. Vlada časti jednom, DPS bi da isplata bude veća svakog mjeseca.

Prethodno je i URA izašla sa programom ekonomsko-socijalnih mjera kojima se predviđa povećanje penzija, plata, dječjeg dodatka, naknada za radnike stečajce, naknade za majke sa troje djece… pod zajedničkim nazivom Bolji standard. Istina, oni svoje prijedloge nijesu vezivali za podršku Euro modelu (URA je svoj paket predstavila prije Spajića), ali i njihove mjere za plate, penzije i naknade podrazumijevaju dodatna budžetska izdvajanja.

Nema sumnje da bi nam, sa više novca, bilo bolje. Ili barem lakše. Ali od čega? I šta će biti ako se, u dogledno vrijeme, ponovi globalna kriza nalik na jednu od tri-četiri koje smo doživjeli samo u prethodnih dvadeset godina (svjetska ekonomska kriza, pandemija kovida, rat u Ukrajini, zatvaranje Hormuškog moreuza)? Ili se u bližem okruženju dogodi nešto sa značajnim negativnim uticajem na turističku sezonu?

Goran Radosavljević, nekadašnji savjetnik u Vladi Zdravka Krivokapića i saradnik na pripremi prve Evrope sad, u intervjuu Vijestima procijenio je da bi potpuno ukidanje doprinosa za PIO odnijelo nekoliko stotina miliona eura prihoda godišnje. Dio penzija već se plaća iz opštih budžetskih prihoda. Kad se ukinu preostali doprinosi, valja svake godine naći i taj novac. Radosavljević upozorava da je rizično unaprijed računati da će razliku pokriti porezi od veće potrošnje i zaposlenosti. Zato predlaže da se doprinosi smanjuju postepeno, uz praćenje naplate poreza, zaposlenosti, deficita i duga. Nešto slično smo već čuli. Od Unije poslodavaca, na primjer.

Ne izgleda, međutim, da je PES spreman na povlačenje. Novica Vuković najavljuje da će fiskalne efekte Euro modela predstaviti uz prijedlog budžeta za 2027. Tu bi trebalo da vidimo koliko će država naplatiti, koliko potrošiti, koliko pozajmiti i čime će nadomjestiti doprinose za PIO koje namjerava da ukine.

Do zaključenja ovog broja, u četvrtak u 15 časova, Vlada nije objavila prijedlog budžeta.

On je, kažu upućeni, pripremljen prošle nedjelje. Onda je, u ponedjeljak, vraćen na doradu jer su proračunati troškovi i deficit (višak rashoda u odnosu na planirane prihode) bili neprihvatljivo veliki. Sada se, navodno, pokušava uštedjeti tako što se, na papiru, smanjuju planirani troškovi budžetskih korisnika. Prije svega, rezovi se prave u izdacima predviđenim za normalan rad većine ministarstava Spajićeve Vlade. Ako se iza „uštede“ krije račun koji će svejedno stići na naplatu, novac će im vratiti rebalansom. Kao što to rade sada.

Naredna godina donosi parlamentarne i lokalne izbore u svim opštinama u Crnoj Gori, pa je prilično sigurno da će novca biti za sve i svakoga. Makar do sredine godine. Kuća časti. Šta dalje, pokazaće nam neki od narednih rebalansa. Za sada, sigurno je samo da njih neće faliti.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

EU PUT I NEKAŽNJENI RATNI ZLOČINI: Saglasni u zaboravu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorske političke klase, bivše i aktuelne, kontinuirano kreiraju zaborav devedesetih i domaćih ratnih zločina. Kad ih takve Brisel još pogladi po glavi za rezultate postignute na polju procesuiranja ratnih zločina, umjesto da traži suštinski napredak, suočavanje sa prošlošću bude ponovo odgođeno. Do neke bolje vlasti i nekog boljeg društva

 

U Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2026. godinu, između ostalih pohvala, konstatuje se i da je Crna Gora nastavila da unapređuje procesuiranje ratnih zločina i da tužilaštvo pokazuje proaktivniji pristup.

Navedeno je da  Specijalno državno tužilaštvo (SDT) postupa u 24 predmeta koja se odnose na ratne zločine, te da se 22 predmeta nalaze u fazi izviđaja, jedan u fazi formalne istrage, dok je u jednom predmetu potvrđena optužnica.

Pozitivno je ocjenjeno sprovođenje Strategije za istraživanje ratnih zločina za period 2024–2027., kao i Akcioni plan za period 2026–2027.,  usvojen u aprilu ove godine. Istaknuta je i saradnja sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove i njegovim Tužilaštvom u Hagu, kao i sa državama regiona – BiH, Hrvatskom i Srbijom.

Pomenuta je i evidencija nestalih lica koju vodi Komisija za nestala lica Crne Gore koja obuhvata 50 aktivnih slučajeva crnogorskih državljana ili osoba čije porodice žive u Crnoj Gori. U Izvještaju je notirano i da je u decembru 2025. godine Vrhovni sud usvojio smjernice za ostvarivanje prava na naknadu štete žrtvama u krivičnim postupcima, uključujući predmete ratnih zločina, sa ciljem uspostavljanja dosljednog i sveobuhvatnog sistema reparacija za žrtve.

Evropska komisija potom hvali kontinuirani proaktivni pristup tužilačkih organa, ukazujući na to da se tako gradi vjerodostojan i održiv bilans rezultata u djelotvornom istraživanju, krivičnom gonjenju i suđenju u predmetima ratnih zločina– „uključujući predmete koji se odnose na visoke nivoe odgovornosti, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima“.

Dobro zvuči. No na javi, Crna Gora nije mrdnula s mjesta kada je u pitanju suočavanje s aprošlošću. Iza Akcije za ljudska prava (HRA) su upozorili na činjenicu da u Crnoj Gori do sada nije pokrenut nijedan postupak za ratne zločine po osnovu komandne odgovornosti, niti postoje bilo kakve naznake da se u tom pravcu djeluje.

,,Istraga protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, za zločine protiv civilnog stanovništva u Cavtatu, ne mijenja ovu činjenicu. Prema javno objavljenom opisu naredbe o sprovođenju istrage iz 2024. godine, njemu se na teret stavlja neposredno nečovječno postupanje prema civilima u Cavtatu, a ne komandna odgovornost. On je za vrijeme rata u Hrvatskoj inače bio oficir Kontraobavještajne službe JNA (KOS) u činu poručnika. To je bio drugi najniži čin u JNA, posle potporučnika”, saopštili su iz HRA.

,,Suština problema je u nesrazmjeri između pohvala Evropske komisije i onoga što je zaista postignuto’“, kaže za Monitor Bojana Malović, pravna savjetnica u HRA. ,,Posebno je teško opravdati pozitivnu ocjenu koja obuhvata visoke nivoe odgovornosti, dok prema dostupnim izvještajima SDT-a nema naznaka da se ispituje komandna odgovornost, a od juna 2024. nije bilo novih istraga ni podignutih optužnica”.

Maja Marinović, saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) za Monitor kaže da je moguće registrovati određene pomake u radu tužilaštva, ali je pitanje da li su oni dovoljni da bi se govorilo o suštinskom napretku: ,,Međutim, realizacija planiranih aktivnosti nije isto što i ostvarivanje pravde. Ona ne govori dovoljno o kvalitetu istraga, obuhvatu odgovornosti i sudskim ishodima. Proaktivniji pristup tužilaštva jeste važan, ali se on mora potvrditi konkretnim rezultatima, a ne samo ocjenama o sprovođenju strategija, a ti rezultati sada izostaju“.

Malović navodi da jedna prvostepena presuda i jedna potvrđena optužnica tokom 2025., ponovno formiranje starih predmeta i traženje dokaza jesu pomaci, ali još ne predstavljaju kredibilan i održiv bilans rezultata koji zahtijeva završno mjerilo za Poglavlje 23.

Viši sud u Podgorici, u julu 2025., osudio je Slobodana Pekovića na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva u Foči, u Bosni i Hercegovini, 1992. godine. Peković je proglašen krivim za ubistvo dvoje civila bošnjačke nacionalnosti u selu Hum kod Foče u junu 1992. godine, kao i za silovanje zaštićene svjedokinje koju je odveo iz sportske sale „Partizan“ u Foči. Ovo je prva presuda nekog suda u Crnoj Gori za ratno seksualno nasilje izrečena od 1996. godine.Radi se o prvostepenoj presudi, a postupak je nastavljen pred Apelacionim sudom Crne Gore. Sam predmet je preuzet iz Bosne i Hercegovine 2021. godine, nakon što su tamošnji organi sproveli istragu i podigli optužnicu.

SDT je prikupio dodatne dokaze i podigao optužnicu u junu 2024. protiv Zorana Gašovića, koja se odnosi na zločine protiv čovječnosti počinjene u Hadžićima, kod Sarajeva, tokom 1992. godine.Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu 15. septembra 2025.Predmet je pokrenut na osnovu dokumentacije Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Iz HRA Ističu da preuzimanje predmeta i dokaza iz inostranstva ne umanjuje značaj rada domaćeg tužilaštva, međutim, ova dva postupka, uz izostanak novih istraga i optužnica, nijesu dovoljni da potkrijepe ocjenu o kontinuiranom napretku.Takođe, dodaju, ne treba izgubiti iz vida da je to jedina presuda za ratni zločin u poslednjih sedam godina i da još uvijek nije pravosnažna.

,,Za dvije godine, koliko se već radi na preispitivanju starih predmeta Deportacija, Bukovica, Kaluđerski laz i Morinj nije bilo nikakvih rezultata”, naglašava Malović.

Iz HRA navode da da iz tužilaštva nema informacija šta je urađeno u ovim predmetima. ,,Državno tužilaštvo treba da izvijesti šta je u ovim predmetima preduzeto, uključujući u odnosu na ispitivanje komandne odgovornosti, u mjeri u kojoj to ne ugrožava postupke i prava žrtava. U protivnom se stiče utisak da su predmeti otvoreni reda radi, da bi se ublažio pritisak javnosti i Evropske unije“, naveli su iz ove organizacije.

Iz Iz CGO kažu da to otvara pitanje ,,šta je zapravo urađeno nakon najava o njihovom ponovnom razmatranju i da li svjedočimo novom simuliranju rada u ovoj oblasti. Posebno je važno da tužilaštvo javnosti saopšti šta je konkretno preduzelo u ponovo otvorenim predmetima, uključujući ispitivanje komandne odgovornosti, uz poštovanje interesa žrtava i integriteta postupaka”.

Marinović navodi da ako pogledamo bilans procesuiranja ratnih zločina u Crnoj Gori, vidimo da je od devet predmeta sedam pravosnažno okončano. U predmetima Klapuh, Štrpci, Morinj i Zmajević donesene su osuđujuće presude, dok su u Deportacijama, Bukovici i Kaluđerskom lazu svi optuženi oslobođeni. Dva postupka su u toku.

,,To je veoma ograničen bilans kada se ima u vidu da se radi o periodu dužem od tri decenije. Ponovno otvaranje predmeta Deportacije, Bukovica, Kaluđerski laz i Morinj predstavlja pokazatelj proaktivnosti tužilaštva, ali ne bi bilo dobro da to bude samo da bi se dobila pozitivna crtica u međunarodnim izvještajima, kao što smo imali prilike a vidimo i u nekom ranijem periodu’’, ocjenjuje ona.

Ni izmijenjeni sporazum sa Hrvatskom nije donio odgovor na pitanje zašto se, poslije devetnaest godina izviđaja i dostavljanja dokaza, ne procesuiraju odgovorni za zlostavljanje i ubistva crnogorskih zarobljenika u Lori, podsjeća Maja Marinović: „Istovremeno, žrtvama nijesu obezbijeđeni odgovarajuća podrška i djelotvoran pristup reparacijama“.

Predmet Lora hrvatsko tužilaštvo izviđa od 2007. godine.

,,Rezultati rada Vladine komisije za obeštećenje nijesu poznati, dok je jednokratna isplata porodicama civilnih žrtava rata obuhvatila samo dio njih. Pritom nije riječ o obeštećenju za štetu pretrpljenu usljed zločina, već o retroaktivnoj isplati socijalne podrške koja nije postojala prethodnih 30 godina’“, kaže Malović.

Iz HRA su podsjetili  da Vladina jednokratna isplata od po 100.000 eura za 16 porodica civilnih žrtava rata nije obuhvatila sve porodice civilnih žrtava, i predstavljala je retroaktivnu isplatu socijalne pomoći, a ne naknadu štete.

,,EU mora da zadrži jasan pritisak i objektivno praćenje ovih obaveza: protok vremena već ide naruku nekažnjivosti, a svaka žrtva koja premine ne dočekavši pravdu i obeštećenje predstavlja nenadoknadiv poraz“, ističe Malović.

Poglavlje 23  koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava jedno je od najvažnijih poglavlja u procesu evropskih integracija. A u okviru njega se ocjenjuje i procesuiranje ratnih zločina pred domaćim sudovima.

Marinović zaključuje da je ,,suočavanje s prošlošću, prije svega, naša odgovornost, ali u Crnoj Gori za to i dalje nedostaje političke volje, pa posljedično i posvećenog rada institucija. Umjesto suočavanja s činjenicama, dominiraju selektivno pamćenje, prećutkivanje i relativizacija zločina. Zato napredak u tehničkom dijelu pregovora sa EU ne može zamijeniti našu odgovornost, a EU bi morala insistirati na konkretnim rezultatima, a ne na formalnom ispunjavanju obaveza”.

Na pitanje Monitora da li i EU pristaje na opšteprihvaćenu amneziju koja je već dugo prisutna u Crnoj Gori, Malović odgovara: ,,Ne možemo tvrditi da EU svjesno pristaje na amneziju, ali preuranjenim pohvalama rizikuje da doprinese njenom održavanju. Ovakva ocjena podsjeća na period uoči dobijanja IBAR-a, kada se takođe prelazilo preko nedovršenih poslova da bi pristupni proces napredovao, uz očekivanje da će problemi biti naknadno riješeni.”.

Ona upozorava na sadašnji rizik ,,da Crna Gora krene putem Hrvatske, koja je prije pristupanja EU bila regionalni lider u procesuiranju ratnih zločina, a nakon toga je počela da odbija svaku saradnju sa državama regiona koja bi mogla da dovede do procesuiranja hrvatskih državljana za ratne zločine”.

Prema najnovijoj mapi puta Evropske komisije, privremeno zatvaranje Poglavlja 23 planirano je za decembar 2026. godine, na završnoj međuvladinoj konferenciji.

Crnogorske političke klase, bivše i aktuelne, kontinuirano kreiraju zaborav devedesetih i domaćih ratnih zločina. Kad ih takve Brisel još pogladi po glavi za rezultate postignute na polju procesuiranja ratnih zločina, umjesto da traži suštinski napredak,  suočavanje sa prošlošću bude ponovo odgođeno. Do neke bolje vlasti i nekog boljeg društva.

 

Presuda Strazbura

Evropski Sud za ljudska prava u Strazburu odbacio je 2023. godine tužbu protiv Crne Gore za deportaciju bosanskohercegovačkih izbjeglica iz 1992. godine, koju je podnijela rodbina deportovanih.

U presudi za slučaj koji je vođen pod nazivom Krdžalija i ostali protiv Crne Gore se navodi da je porodicama isplaćena odšteta te da su crnogorske vlasti preduzele određene mjere u tom slučaju.

Tužbu su u decembru 2013. podnijele devet majki i sestara žrtava deportacije, koje su se žalile na propuste nadležnih organa Crne Gore da temeljno istraže okolnosti pod kojima su nezakonito uhapšeni i stradali članovi njihovih porodica, kao i na propust da se taj događaj istraži i kazni. Tužba je dopunjena 2015. i u njoj se navodi da Crna Gora nije obezbijedila krivičnu pravdu i poštovala ljudsko pravo na život i zabranu mučenja. U njoj se zaključuje da su se crnogorski sudovi pridružili klimi zataškavanja i umanjenja značaja zločina, da nijesu popravili greške u kvalifikaciji djela tužioca, pa su na osnovu nepostojećeg pravnog standarda i oslobodili opružene.

Tea Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA), koja je zastupala porodice žrtava u Strazburu, tada je za Monitor izjavila da je presuda u ovom slučaju mogla da bude dragocjena za zaštitu izbjeglica, da promoviše zabranu njihovog povratka tamo gdje im je život ugrožen, što je temeljno načelo međunarodnog prava, ali se desilo drugačije.

„Evropski sud za ljudska prava je dao legitimitet uputstvu crnogorskih vlasti kako izručiti izbeglice na ratom zahvaćeno područje i to njima neprijateljskoj vojsci, koja ih onda ubije, pa opet proći nekažnjeno. Ova odluka olako dozvoljava nekažnjivost kršenja prava na život“, izjavila je Gorjanc-Prelević.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PREDSTAVLJEN IZVJEŠTAJ EK O NAPRETKU CRNE GORE ZA 2026.: Optimizam raste, upozorenja ostaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz ocjenu da su završna mjerila ispunjena, EK je ponudila i raspored za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do decembra. Da posao, ipak, nije do kraja završen ukazuje i mogućnost da Ugovor o pristupanju sadrži odredbu kojom se članstvo Crne Gore u EU može odložiti i nakon ratifikacije država članica

 

Evropska komisija predstavila je u srijedu, 4. novembra, godišnji izvještaj o Crnoj Gori i mapu puta njenog pristupanja EU. Komisija ocjenjuje da je Crna Gora ispunila završna mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Prema mapi puta, pregovori bi, uz saglasnost država članica, mogli biti okončani do kraja ove godine, a pristupni ugovor potpisan u junu naredne. Istovremeno, izvještaj upozorava na moguće neželjene posljedice primjene Euro modela po javne finansije i spoljnu ravnotežu, na mali broj pravosnažnih presuda za visoku korupciju i na nezavršen posao oko usvajanja ustavnih amandmana.

Počnimo od novca.

„Svjesni smo rizika i mislim da ih mjerama koje smo predstavili uspješno saniramo“, rekao je premijer Milojko Spajić nakon predstavljanja Izvještaja, govoreći o svom Euro modelu. Na istoj konferenciji, u Evropskoj kući u Podgorici, ambasador EU Johan Satler rekao je da u Delegaciji još nijesu vidjeli konačne brojke o uticaju predloženih mjera na javne finansije.

Ta dva odgovora vrijedi čitati zajedno. Posebno sada kada nam predstoji rasprava o budžetu za 2027, odnosno o tome koliko će država sljedeće godine prikupiti novca, a koliko namjerava da potroši.

Evropska komisija je u godišnjem Izvještaju ocijenila da najavljene reforme u okviru Euro modela „mogu predstavljati značajne rizike za održivost javnih finansija i spoljnu ravnotežu“. Procjenu, kažu u Briselu, treba produbiti nakon konsultacija. Spajić je podsjetio da su i prethodne programe Evropa sad I i Evropa sad II pratile rezerve Međunarodnog monetarnog fonda. O učinku novog programa, međutim, više treba da kaže računica koja pokazuje koliko košta svaka od najavljenih mjera, koji prihodi treba da je pokriju i šta se dešava ako se ti prihodi ostvare samo djelimično ili se pokaže da su rashodi podcijenjeni.

Prilika da se ta računica predstavi i provjeri stiže sa budžetom za 2027. EK preporučuje da Vladin prijedlog ocijeni Fiskalni savjet, čije je uspostavljanje izdvojila kao napredak. Vladi se (i dalje) preporučuje da ograniči rast javne potrošnje, uredi planiranje ukupne mase zarada u javnom sektoru na srednji rok i obezbijedi dodatne budžetske prihode.

Izvještaj i prve reakcije na njega vraćaju u raspravu pitanja koja su Vladi već postavljena sa drugih adresa. Kako će se veće zarade i predloženo ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje uklopiti u budžetski okvir? Kako će Vlada nadomjestiti prihod od doprinosa za PIO ako ih ukine, koliko očekuje od novih poreskih mjera i na čemu počiva procjena njihove naplate? Odgovora nema.

Ima razloga da se svaka od pomenutih stavki sagleda zasebno.

Deficit države u 2025., prema EK, iznosio je 4,3 odsto BDP-a, što je oko 356 miliona eura kada se taj udio preračuna prema nominalnom BDP-u koji je objavio Monstat. Cilj postavljen rebalansom budžeta bio je 3,5 odsto BDP-a. I nije ostvaren, iako su prihodi bili veći od plana. Rashodi su ga premašili još više, uz rast socijalnih transfera, izdataka za zdravstvo i subvencija.

Plate u javnom sektoru, socijalna davanja i transferi za zdravstvo činili su zajedno više od dvije trećine ukupne prošlogodišnje potrošnje opšte države. Tu se vidi koliko je budžet teško prilagoditi kada troškovi jednom postanu trajni, a prihod kojim se finansiraju zavisi od potrošnje i privrednog ciklusa.

Uz to, EK računa da će potrebe za refinansiranjem duga 2027. dostići 750 miliona eura. Očekivani prijedlog budžeta za 2027. pokazaće koliko prostora za nove obaveze ostaje nakon što se uračunaju otplata duga, kamate i postojeći stalni rashodi. Ako se u budžetsku računicu unaprijed upiše prihod koji tek treba da donesu veća potrošnja i bolja naplata poreza, Skupština bi uz osnovni scenario trebalo da dobije i projekcije za slučaj da privreda i potrošnja rastu sporije od Vladinih očekivanja.

Drugi dio istog upozorenja iz Brisela, onaj o spoljnoj ravnoteži, prošao je sa manje pažnje. Nezasluženo.

Crnogorski deficit tekućeg računa porastao je sa 17,1 odsto BDP-a u 2024. na 20,5 odsto u 2025, što je oko 1,7 milijardi eura. Komisija to povezuje sa pogoršanjem robne razmjene i slabijim učinkom turizma u 2025. Uvoz robe porastao je 9,4 odsto, a neto priliv stranih direktnih investicija pokrio je manje od trećine manjka. Za procjenu Euro modela zato je važno i đe će završiti dodatni novac od većih plata.

Ako dobar dio nove tražnje ode na uvoz, korist za domaću proizvodnju i zaposlenost biće manja. Koliko će od povećanja plate ostati u kućnom budžetu ili završiti u štednji zavisi i od cijena. EK među domaćim izvorima inflacije u 2025. izdvaja snažan rast zarada i ekspanzivnu fiskalnu politiku, uz uticaj uvoznih cijena, naročito hrane.

Drugi paket primjedbi EK pred kojim će ovdašnja vlast morati da zastane i razmisli tiče se rezultata borbe protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. „Izvještaj EK je pozitivan, dobar“, rekao je predsjednik Jakov Milatović agenciji MINA,ističući   da Crna Gora može zatvoriti sva poglavlja do kraja godine ako ubrza reforme. Izdvojio je, međutim, premalo pravosnažnih presuda za visoku korupciju, šest godina nakon promjene vlasti.

Komisija bilježi bolji bilans pravosnažnih odluka i osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije i priznaje crnogorskom tužilaštvu rad na sve složenijim istragama. Ipak, njena je ocjena da „broj pravosnažnih osuđujućih presuda ostaje nizak i mora se povećati“. U predmetima organizovanog kriminala EK izdvaja duga suđenja i česta odlaganja, a kod pranja novca traži da se tokovi novca sistematski prate i da se kriminalna imovina djelotvornije oduzima.

U izvještaju se pominje i predmet Koverta. Apelacioni sud je u martu 2026, uvažavajući žalbu Specijalnog državnog tužilaštva, ukinuo oslobađajuću presudu iz aprila 2025. i vratio predmet Višem sudu u Podgorici na ponovno suđenje.

Izazov je  sasvim konkretan. Koliko suđenja specijalno odjeljenje Višeg suda može voditi sa ljudima i prostorom koje ima, koliko se ročišta odlaže i zbog čega, koliko se postupaka završava i koliko imovine država na kraju trajno oduzme? Izvještaj EK traži da se hitno poprave kadrovski kapaciteti i uslovi rada tog odjeljenja, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja. Dio rješenja je, opet, u državnom budžetu, a dio u odlukama sudske i tužilačke uprave koje se mogu donijeti i prije završetka pregovora.

Skupština je u međuvremenu popunila Ustavni sud i usvojila izmjene kojima se jača nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta. Ostaju dvije ustavne obaveze koje Komisija posebno izdvaja. Jedna je ukidanje imuniteta premijera i ministara za krivična djela povezana sa korupcijom. Druga je prethodna provjera integriteta kandidata za te funkcije, po preporuci Venecijanske komisije. Za obje EK traži konačno usvajanje. Prvi ispit je okončanje tih postupaka, a naredni će doći pri prvom predlaganju mandatara ili kandidata za člana Vlade po novim pravilima. Tada će biti važno ko provjerava integritet, na osnovu kojih podataka i kako obrazlaže svoju odluku.

„U završnici procesa biće nam potrebna saradnja svih proevropskih snaga“, rekao je Spajić. „Članstvo u Evropskoj uniji je nadohvat ruke“, najavio je Satler. Priznanje za dosadašnji rezultat uputio je i vlasti i opoziciji, kao i civilnom društvu.

Kada premijer poziva na saradnju, prvo je pitanje šta je većina spremna da uradi da se ona obnovi, posebno tamo gdje su joj za ustavne odluke potrebni i glasovi izvan vlastitih redova. Administrativni odbor je jednoglasno utvrdio listu kandidata za Centralnu izbornu komisiju, a Skupština je 4. novembra izabrala predsjednika i četiri člana. To pokazuje da je dogovor moguć i poslije višemjesečnog zastoja.

Dobre vijesti iz Brisela imaju težinu koju raniji pozivi da se ubrzaju reforme nijesu imali. Uz ocjenu da su završna mjerila ispunjena, Komisija je ponudila i raspored za zatvaranje preostalih poglavlja do decembra, uključujući dva koja se tiču vladavine prava. „Danas nas tek kratko vrijeme dijeli od završetka procesa integracije Crne Gore u EU“, ocijenila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas istakla je na predstavljanju paketa u Briselu da je „Crna Gora najbliža cilju, s jasnim putem do potpisivanja pristupnog ugovora do narednog ljeta“.

EK će i poslije završetka pregovora pratiti kako Crna Gora sprovodi i održava preuzete obaveze, uključujući one iz oblasti vladavine prava. Ako utvrdi ozbiljne probleme, mapa puta predviđa da pristupni ugovor omogući Savjetu EU da na prijedlog Komisije usvoji mjere koje se odnose na konkretne obaveze. Ako Komisija prije prvog dana članstva utvrdi nazadovanje, a ciljane mjere se pokažu nedovoljnim, ugovor bi mogao predvidjeti i odlaganje ulaska u EU kao krajnju mjeru. Taj mehanizam je zasad prijedlog Komisije, a njegov konačan oblik zavisiće od teksta ugovora.

Do proljeća, kada bi tekst ugovora trebalo da bude usaglašen, trebalo bi da znamo kakav je budžet Skupština usvojila, je li ga pregledao Fiskalni savjet i jesu li dovršene ustavne izmjene. To će biti prve prilike da se provjeri šta je vlast uradila sa upozorenjima iz izvještaja koji je premijer Spajić nazvao „vrijednim slavlja“.

 

Šta piše u mapi puta

U trenutku objavljivanja Izvještaja bila su privremeno zatvorena 21 od 33 otvorena pregovaračka poglavlja između Crne Gore i EU, a 14 je zatvoreno u izvještajnom periodu. U Briselu je predstavljena mapa puta sa očekivanom dinamikom okončanja preostalog posla.

Novembar 2026.: EK planira da do sredine mjeseca dostavi Savjetu EU, u kojem odlučuju države članice, preostale nacrte zajedničkih pregovaračkih pozicija EU. Za novembarsku međuvladinu konferenciju predlaže se privremeno zatvaranje poglavlja 15 (Energetika), 14 (Saobraćajna politika), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), 16 (Oporezivanje) i 1 (Slobodno kretanje robe).

Decembar 2026.: Za završnu međuvladinu konferenciju predložena su poglavlja 9 (Finansijske usluge), 22 (Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 27 (Životna sredina i klimatske promjene), 31 (Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), 33 (Finansijske i budžetske odredbe), 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost).

Uz 12 preostalih iz skupa od 33 otvorena poglavlja, mapa za decembarsku konferenciju predviđa i razmatranje poglavlja 34 (Institucije) i 35 (Ostala pitanja). Tako raspored privremenog zatvaranja za dvije konferencije predviđa ukupno 14 poglavlja. Poglavlje 34 (Institucije) uređuje kako će Crna Gora biti zastupljena u institucijama EU, uključujući Evropski parlament, i kako će učestvovati u odlučivanju. Poglavlje 35 (Ostala pitanja) obuhvata posebna pitanja koja se pojave tokom pregovora i koja ne pripadaju drugim poglavljima.

Jun 2027.: Na proljeće bi članice EU i Crna Gora trebalo da usaglase nacrt pristupnog ugovora. Jun je okvirni termin za njegovo potpisivanje. Do tada su potrebni pozitivno mišljenje Evropske komisije, saglasnost Evropskog parlamenta i odluka Savjeta EU o prijemu.

Nakon potpisivanja, pristupni Ugovor ratifikuju Crna Gora i sve države članice EU. Evropski parlament može pozvati poslanike Skupštine CG da kao posmatrači učestvuju u njegovom radu, bez prava glasa. EK nastavlja da prati primjenu preuzetih obaveza i izvještava Savjet EU i Evropski parlament sve do pristupanja Crne Gore u EU. Komisija predlaže da ugovor omogući i odlaganje pristupanja kao krajnju mjeru, ako prije članstva utvrdi nazadovanje, a ciljane mjere nijesu dovoljne.

Datumi iz mape zavise od napretka koji ostvari Crna Gora ali i od odluka institucija EU i njenih država članica.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo