Povežite se sa nama

Izdvojeno

AERODROMI U MUKAMA: Let iznad partijskog gnijezda 

Objavljeno prije

na

Tender za davanje aerodroma u koncesiju raspisan je prije pet godina tokom vlade Duška Markovića. Dvije posljednje vlade nijesu imale kad da odluče o tom pitanju. Ali su nastavile sa partijskim zapošljavanjem

Turistički stručnjaci se slažu u jednom – Crna Gora je avio destinacija. A kako izgleda kada turisti dođu ili idu iz Crne Gore pokazale su nedavno slike sa kofama zbog prokišnjavanja krova na Aerodromu Tivat i kolaps zbog gužve na podgoričkom aerodromu.

Pored javnosti, slikama sa aerodroma bili su zaprepašteni i nadležni. Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, koji je tvrdio da je za sezonu sve spremno, konstatovao je: ,,Ružna scena na našem aerodromu… Ne smijemo ovako dočekati turiste”. Ipak dočekujemo, kao i što goste koji dolaze automobilom pred autoput dočekuju rupe, radovi i zastoji na Mateševu.

Ovo je katastrofa, prokomentarisao je stanje na tivatskom aerodromu predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Iz Aerodroma su odgovorili da problem prokišnjavanja krovova na aerodromima datira čak od 2006. Valjda da ukažu na kontinuitet. ,,U toku je javni poziv, blizu smo da potpišemo ugovor, uz sva ograničenja Zakona o javnim nabavkama, tu može da se desi iznenađenje, ali se nadamo da ćemo nakon uspješno završenog postupka sanirati i krov u Tivtu”, izjavio je direktor Aerodroma CG Vladan Drašković.

Dan nakon što je javnost vidjela kofe u tivatskom, objavljene su slike gužvi na podgoričkom aerodromu, veliki broj putnika koji čeka pasošku kontrolu. Savjet za građansku kontrolu policije istražuje da li su i zašto  policijski službenici iz Sektora granične policije navodno napustili radna mjesta 2. ili 3. jula 2023. godine.

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević situaciju je ocijenio ,,paklenom”: ,,Na Aerodromu Podgorica kolaps, nema osoblja da usmjerava, vidi se prije par sati da će nastati frka. Apeluju putnici da se pošalje neko da usmjerava, kad je već frka nastala sat vremena poslije apela, pošalju jednoga što ne zna engleski i onda tek nastaje pakao. Što ne vidite još neznavenog partijskog kadra da ubacite da totalno začepimo”.

Odlazeći premijer Dritan Abazović odgovorio je:  ,,Žao mi je kad se ljudi predstavljaju kao građanski aktivisti, a botovi su Evrope sad, i dižu galamu oko nečega što ne znaju. Podgorički aerodrom ima 20 odsto više prometa nego prošle godine”.

Drašković je objasnio da je do gužve na podgoričkom aerodromu došlo zbog preusmjeravanja dva leta iz Tivta, pa je u jednom trenutku na aerodromu bilo 900 odlazećih putnika, što je tri puta više od predviđenog kapaciteta. ,,Mislim da je tema vještački naduvana, i u tim okolnostima otpremili smo sve letove bez minuta kašnjenja. Stvorila se neka atmosfera gdje je izgleda došlo do koškanja među putnicima i radnici policije su ,u želji da situaciju riješe, intervenisali. U tom trenutku neko dođe, napravi fotografiju i predloži rješenja, koja kasnije dobiju javnu podršku. Očigledno imamo sklonost da sami sebi, iz nekog razloga, slabimo poziciju”, kazao je Drašković.

Ministar Đurović je mišljenja da aerodromi trebaju da se daju na koncesiju, ali naglašava da je to pitanje za novu Vladu.

Tender za davanje aerodroma u koncesiju raspisan je prije pet godina tokom vlade Duška Markovića. Dvije posljednje vlade nijesu imale kad da odluče o tom pitanju.

Ministar Đurović je tokom prošle sezone izjavljivao da Crna Gora mora u narednom periodu odlučiti šta želi da uradi sa aerodromima. ,,Crna Gora je raspisala koncesiju za aerodrome. To je uradila 41. vlada, međutim mi do dana današnjeg nijesmo tim ponuđačima rekli ni da, ni ne, što mislim da je vrlo neozbiljno i neodgovorno od jedne države. Moramo u narednom periodu odlučiti šta hoćemo od tih aerodroma. Ono što je fakat i što imamo sada jeste da smo jako nezadovoljni sa ovim što imamo“, kazao je Đurović. Kako tada, tako i danas.

Premijer  smatra da bi tivatski  trebalo dati pod koncesiju, dok bi za podgorički aerodrom država trebala da podrži i zadrži ga u svom vlasništvu.

Potencijalni mandatar za sastav nove Vlade Milojko Spajić, dok je bio ministar finansija krajem 2020. najavljivao je da će nastaviti razgovore sa ponuđačima za Aerodrome CG, kao i da će nakon analize i stava Vlade znati da li će do toga doći ili ne. Iz njegove stranke sada naglašavaju da ,,pod hitno treba nešto učiniti, ili da se poništi akt o dodijeli koncesije i da se ulaže u infrastrukturu ili da se daju aerodromi u koncesiju”.

Predsjednik Odbora direktora Aerodroma CG Nebojša Đoković je na jesen 2021, predočio nekoliko scenarija za aerodrome. On je tada izjavio da je nekoliko kompanija zainteresovano za aerodrome, ali predočio i mogućnost da država može da uloži u njihovu modernizaciju.  Predočio je i da postoji i treći model po kome bi se nekoj od velikih stranih kompanija dozvolilo da uđu i budu vlasnici 49 odsto imovine.

,,Prethodni menadžment nas je doveo u situaciju da imamo oko 800 ljudi koji imaju jake ugovore, jer su ugovori bili napravljeni u smislu da se zaštite radnici u procesu zakupa, a mi nijesmo uspjeli da se dogovorimo sa Sindikatom da se smanje ni 10 odsto plate, iako letova praktično nije ni bilo”, istakao je Đoković osvrćući se na vrijeme korone.

Umjesto da rješavaju ovo pitanje i nove vlasti su nastavile sa zapošljavanjem u aerodromima. Stručnjaci upozoravaju da na primjer dubrovački aerodrom ima manje radnika nego podgorički iako ima tri puta više rotacija, odlazaka i dolazaka.

Dok aerodromi, kao i ostala državna preduzeća, budu partijski zabrani i dalje će sve da prokišnjava.

 

Redukcija jeftinih letova

Zbog odluke Aerodroma Podgorice da poveća takse, Rajaner je odlučio da prekine letove te kompanije iz Podgorice za Barselonu, Mančester i Zagreb najavljeno je iz te irske avio-kompanije. Osim Rajanera, letove iz Podgorice ka Beču i Rimu od oktobra će ukinuti i mađarska avio kompanija Vizer.

Iz Aerodroma CG tvrde da još uvijek nijesu  dobili zvanično obavještenje o ukidanju letova niskobudžetnih kompanija ali da razlog za to nije samo cjenovna politika, već da je to uobičajeno u avioindustriji.

Pravdaju se da nijesu mijenjali cjenovnu politiku od 2014, pa potvrđuju da su je ipak korigovali: ,,Mi smo ustanovili, dakle ovo nije doživljaj, ovo su činjenice, da je security taksa na ACG ubjedljivo najniža u regionu i korigovali smo je sa 1,75 na 3,75 eura po odlazećem putniku, ne po svakom. U regionu najniža taksa je od četiri do šest eura”, izjavio je direktor Aerodroma Vladan Drašković.

Povećanje taksi dolazi u godini rekorda. Naime, iz Aerodroma se hvale da su milionitog putnika opslužili mjesec ranije nego 2022. godine. Ističu da će Aerorom Podgorica ovu godinu završiti sa rezultatima iznad rekordne 2019.

Aerodromi CG su se hvalili sa pozitivnim poslovanjem, pa zar je bilo nužno podizati takse, pita se vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric. On je ocjenio da bi zbog ukidanja nekih linija niskobudžetnih avio-kompanija Rajaner i Vizer, Crna Gora  mogla izgubiti do 82 hiljade putnika.

Ministar Goran Đurović ima dobre vijesti. Nije zabrinut zbog ukidanja jeftinih letova iz Podgorice i to vidi kao šansu za našu nacionalnu aviokompaniju Tu Montenegro.

To što karta do Beograda sa To Montenegro košta preko 160 eura, a lou kost kompanije voze do daljih metropola za značajno manju sumu, ministar ne pominje. Uostalom funkcioneri i državni službenici ionako se voze džabe o našem trošku, pa nemaju razloga za brigu.

 

Aerodrom Berane

Njemački investitor Majk Štajnmiler izrazio je očekivanje da bi do kraja godine mogao početi da se realizuje projekat rekonstrukcije aerodroma u Beranama i stavljanja u potpunu funkciju u novom i najmodernijem ruhu.

“U skladu sa svim tim, očekujemo da ćemo u novembru, a najkasnije u decembru 2023. potpisati Ugovor o javno privatnom partnerstvu (JPP) i tada možemo da počnemo da gradimo aerodrome”, rekao je Štajnmiler za RTCG.

Majk Štajnmiler vlasnik je kompanije Elite-private-jet-sevice. Njegova kompanija već četiri godine je partner Minhenske konferencije i njen je zvanični prevoznik, navodi portal RTCG. On je ranije kazao da iza projekta i iza njegove kompanije stoji švajcarsko-američki koncern, koji raspolaže u svakom trenutku sa kapitalom od deset milijardi eura.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. JNA, vojska tadašnje SFRJ, je 1974. uradila kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije odolijeva zubu vremena.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo