Tender za davanje aerodroma u koncesiju raspisan je prije pet godina tokom vlade Duška Markovića. Dvije posljednje vlade nijesu imale kad da odluče o tom pitanju. Ali su nastavile sa partijskim zapošljavanjem

Turistički stručnjaci se slažu u jednom – Crna Gora je avio destinacija. A kako izgleda kada turisti dođu ili idu iz Crne Gore pokazale su nedavno slike sa kofama zbog prokišnjavanja krova na Aerodromu Tivat i kolaps zbog gužve na podgoričkom aerodromu.

Pored javnosti, slikama sa aerodroma bili su zaprepašteni i nadležni. Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, koji je tvrdio da je za sezonu sve spremno, konstatovao je: ,,Ružna scena na našem aerodromu… Ne smijemo ovako dočekati turiste”. Ipak dočekujemo, kao i što goste koji dolaze automobilom pred autoput dočekuju rupe, radovi i zastoji na Mateševu.

Ovo je katastrofa, prokomentarisao je stanje na tivatskom aerodromu predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Iz Aerodroma su odgovorili da problem prokišnjavanja krovova na aerodromima datira čak od 2006. Valjda da ukažu na kontinuitet. ,,U toku je javni poziv, blizu smo da potpišemo ugovor, uz sva ograničenja Zakona o javnim nabavkama, tu može da se desi iznenađenje, ali se nadamo da ćemo nakon uspješno završenog postupka sanirati i krov u Tivtu”, izjavio je direktor Aerodroma CG Vladan Drašković.

Dan nakon što je javnost vidjela kofe u tivatskom, objavljene su slike gužvi na podgoričkom aerodromu, veliki broj putnika koji čeka pasošku kontrolu. Savjet za građansku kontrolu policije istražuje da li su i zašto  policijski službenici iz Sektora granične policije navodno napustili radna mjesta 2. ili 3. jula 2023. godine.

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević situaciju je ocijenio ,,paklenom”: ,,Na Aerodromu Podgorica kolaps, nema osoblja da usmjerava, vidi se prije par sati da će nastati frka. Apeluju putnici da se pošalje neko da usmjerava, kad je već frka nastala sat vremena poslije apela, pošalju jednoga što ne zna engleski i onda tek nastaje pakao. Što ne vidite još neznavenog partijskog kadra da ubacite da totalno začepimo”.

Odlazeći premijer Dritan Abazović odgovorio je:  ,,Žao mi je kad se ljudi predstavljaju kao građanski aktivisti, a botovi su Evrope sad, i dižu galamu oko nečega što ne znaju. Podgorički aerodrom ima 20 odsto više prometa nego prošle godine”.

Drašković je objasnio da je do gužve na podgoričkom aerodromu došlo zbog preusmjeravanja dva leta iz Tivta, pa je u jednom trenutku na aerodromu bilo 900 odlazećih putnika, što je tri puta više od predviđenog kapaciteta. ,,Mislim da je tema vještački naduvana, i u tim okolnostima otpremili smo sve letove bez minuta kašnjenja. Stvorila se neka atmosfera gdje je izgleda došlo do koškanja među putnicima i radnici policije su ,u želji da situaciju riješe, intervenisali. U tom trenutku neko dođe, napravi fotografiju i predloži rješenja, koja kasnije dobiju javnu podršku. Očigledno imamo sklonost da sami sebi, iz nekog razloga, slabimo poziciju”, kazao je Drašković.

Ministar Đurović je mišljenja da aerodromi trebaju da se daju na koncesiju, ali naglašava da je to pitanje za novu Vladu.

Tender za davanje aerodroma u koncesiju raspisan je prije pet godina tokom vlade Duška Markovića. Dvije posljednje vlade nijesu imale kad da odluče o tom pitanju.

Ministar Đurović je tokom prošle sezone izjavljivao da Crna Gora mora u narednom periodu odlučiti šta želi da uradi sa aerodromima. ,,Crna Gora je raspisala koncesiju za aerodrome. To je uradila 41. vlada, međutim mi do dana današnjeg nijesmo tim ponuđačima rekli ni da, ni ne, što mislim da je vrlo neozbiljno i neodgovorno od jedne države. Moramo u narednom periodu odlučiti šta hoćemo od tih aerodroma. Ono što je fakat i što imamo sada jeste da smo jako nezadovoljni sa ovim što imamo“, kazao je Đurović. Kako tada, tako i danas.

Premijer  smatra da bi tivatski  trebalo dati pod koncesiju, dok bi za podgorički aerodrom država trebala da podrži i zadrži ga u svom vlasništvu.

Potencijalni mandatar za sastav nove Vlade Milojko Spajić, dok je bio ministar finansija krajem 2020. najavljivao je da će nastaviti razgovore sa ponuđačima za Aerodrome CG, kao i da će nakon analize i stava Vlade znati da li će do toga doći ili ne. Iz njegove stranke sada naglašavaju da ,,pod hitno treba nešto učiniti, ili da se poništi akt o dodijeli koncesije i da se ulaže u infrastrukturu ili da se daju aerodromi u koncesiju”.

Predsjednik Odbora direktora Aerodroma CG Nebojša Đoković je na jesen 2021, predočio nekoliko scenarija za aerodrome. On je tada izjavio da je nekoliko kompanija zainteresovano za aerodrome, ali predočio i mogućnost da država može da uloži u njihovu modernizaciju.  Predočio je i da postoji i treći model po kome bi se nekoj od velikih stranih kompanija dozvolilo da uđu i budu vlasnici 49 odsto imovine.

,,Prethodni menadžment nas je doveo u situaciju da imamo oko 800 ljudi koji imaju jake ugovore, jer su ugovori bili napravljeni u smislu da se zaštite radnici u procesu zakupa, a mi nijesmo uspjeli da se dogovorimo sa Sindikatom da se smanje ni 10 odsto plate, iako letova praktično nije ni bilo”, istakao je Đoković osvrćući se na vrijeme korone.

Umjesto da rješavaju ovo pitanje i nove vlasti su nastavile sa zapošljavanjem u aerodromima. Stručnjaci upozoravaju da na primjer dubrovački aerodrom ima manje radnika nego podgorički iako ima tri puta više rotacija, odlazaka i dolazaka.

Dok aerodromi, kao i ostala državna preduzeća, budu partijski zabrani i dalje će sve da prokišnjava.

Redukcija jeftinih letova

Zbog odluke Aerodroma Podgorice da poveća takse, Rajaner je odlučio da prekine letove te kompanije iz Podgorice za Barselonu, Mančester i Zagreb najavljeno je iz te irske avio-kompanije. Osim Rajanera, letove iz Podgorice ka Beču i Rimu od oktobra će ukinuti i mađarska avio kompanija Vizer.

Iz Aerodroma CG tvrde da još uvijek nijesu  dobili zvanično obavještenje o ukidanju letova niskobudžetnih kompanija ali da razlog za to nije samo cjenovna politika, već da je to uobičajeno u avioindustriji.

Pravdaju se da nijesu mijenjali cjenovnu politiku od 2014, pa potvrđuju da su je ipak korigovali: ,,Mi smo ustanovili, dakle ovo nije doživljaj, ovo su činjenice, da je security taksa na ACG ubjedljivo najniža u regionu i korigovali smo je sa 1,75 na 3,75 eura po odlazećem putniku, ne po svakom. U regionu najniža taksa je od četiri do šest eura”, izjavio je direktor Aerodroma Vladan Drašković.

Povećanje taksi dolazi u godini rekorda. Naime, iz Aerodroma se hvale da su milionitog putnika opslužili mjesec ranije nego 2022. godine. Ističu da će Aerorom Podgorica ovu godinu završiti sa rezultatima iznad rekordne 2019.

Aerodromi CG su se hvalili sa pozitivnim poslovanjem, pa zar je bilo nužno podizati takse, pita se vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric. On je ocjenio da bi zbog ukidanja nekih linija niskobudžetnih avio-kompanija Rajaner i Vizer, Crna Gora  mogla izgubiti do 82 hiljade putnika.

Ministar Goran Đurović ima dobre vijesti. Nije zabrinut zbog ukidanja jeftinih letova iz Podgorice i to vidi kao šansu za našu nacionalnu aviokompaniju Tu Montenegro.

To što karta do Beograda sa To Montenegro košta preko 160 eura, a lou kost kompanije voze do daljih metropola za značajno manju sumu, ministar ne pominje. Uostalom funkcioneri i državni službenici ionako se voze džabe o našem trošku, pa nemaju razloga za brigu.

Aerodrom Berane

Njemački investitor Majk Štajnmiler izrazio je očekivanje da bi do kraja godine mogao početi da se realizuje projekat rekonstrukcije aerodroma u Beranama i stavljanja u potpunu funkciju u novom i najmodernijem ruhu.

“U skladu sa svim tim, očekujemo da ćemo u novembru, a najkasnije u decembru 2023. potpisati Ugovor o javno privatnom partnerstvu (JPP) i tada možemo da počnemo da gradimo aerodrome”, rekao je Štajnmiler za RTCG.

Majk Štajnmiler vlasnik je kompanije Elite-private-jet-sevice. Njegova kompanija već četiri godine je partner Minhenske konferencije i njen je zvanični prevoznik, navodi portal RTCG. On je ranije kazao da iza projekta i iza njegove kompanije stoji švajcarsko-američki koncern, koji raspolaže u svakom trenutku sa kapitalom od deset milijardi eura.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. JNA, vojska tadašnje SFRJ, je 1974. uradila kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije odolijeva zubu vremena.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari