Povežite se sa nama

INTERVJU

ALEKSA BEČIĆ, DEMOKRATE: Uzalud im sve

Objavljeno prije

na

MONITOR: Opozicija se vrlo brzo dogovorila oko preuzimanja vlast u Herceg Novom. Pregovori su znali da potraju kad su u pitanju druge opozicione opštine. Šta je sad drugačije?
BEČIĆ: Ovoga puta su svi shvatili ono što su Demokrate i tada govorile – da je postavljanje zahtjeva koji su protivni demokratskim principima i odugovlačenje u nedogled kontraproduktivno i da su građani siti toga. Ipak, moram reći da lokalne samouprave u Budvi i Kotoru, u kojima se na čelnom mjestu nalaze predstavnici Demokrata – Dragan Krapović i Vladimir Jokić, funkcionišu kao nikada, u najpozitivnijem smislu. Tako da su građani dočekali odgovornu vlast kojoj je primaran njihov interes. To su pokazali konkretnim djelima.

MONITOR: Demokrate su pobjednici hercegnovskih izbora, vaša ponuda se izdvojila. Ipak, mislite li da je preuranjeno reći da je sa ovom pobjedom Demokrata krenuo početak pada DPS-a. Već smo to imali prilike da cujemo od drugih opozicionih strukutra, kao i da vidimo kako DPS gubi opštine, ali ostaje na vlasti?
BEČIĆ: Imali smo priliku da slušamo obećanja da će se to dogoditi, ali nikada do sada nismo svjedočili cijelom nizu poraza DPS-a na lokalu uzastopno, pri čemu ubrajam i šamar koji je Đukanović dobio od svojih Nikšićana, tako da smo konačno postali svjedoci nezaustavljivog pada rejtinga DPS-a. Čak i sama Đukanovićeva retorika puno govori o stanju u kojem se nalazi njegova partija, što mu uliva strah ne samo zbog svog skorog izvjesnog političkog kraja, već i bojazan po svoju sudbinu kao aktera mnogih nečasnih aktivnosti onda kad siđe sa diktatorskog prijestola. Oslobađanjem Budve i Boke počinje oslobađanje cijele Crne Gore.

MONITOR: Kazali ste da je notorna laž tvrdnja Mila Đukanovića, da su kampanju Demokrata finansirali neki kriminalci. Kako se finansiraju Demokrate?
BEČIĆ: Demokrate se finansiraju od donacija naših članova i simpatizera i iz budžetskih sredstava Crne Gore i jedinica lokalne samouprave, koja nam po zakonu pripadaju. Finansije Demokrata svakom su dostupne na uvid, a one su čiste kao suza. I to ne kažem ja, već DRI i Agencija za sprječavanje korupcije, koje najblaže rečeno, nijesu baš navijački nastrojene prema Demokratama kao čvrstom opozicionom subjektu. Ja znam da je mnogima neshvatljivo da neko skoro dvije godine radi bez ijednog jedinog centa, nošen samo entuzijazmom i željom za promjenama. Nije ni čudo, i ne osuđujem određeni dio javnosti koji političke subjekte percipira kao nekog ko ima sumnjive izvore finansiranja, jer je takva praksa, čast izuzecima, u koje svakako ne spada DPS i njegovi sateliti, bila konstanta.

Naše striktno poštovanje zakona u toj oblasti i puna transparentnost umnogome je doprinijelo tome da polako počinjemo da ostvarujemo jedan od naših ciljeva – vraćanje povjerenja u politiku i političare. Uostalom, ja sam poručio svima i sada to činim – ukoliko imate bilo kakav dokaz da je Demokratsku Crnu Goru bilo ko nezakonito pomogao ili finansirao, dostavite mi ga, a ja ću odmah nadležnom tužilaštvu podnijeti krivičnu prijavu. Podsjećam, to su krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, tako da pozivam tužioca da hitno odreaguje na svaku indiciju koja može ukazivati na nezakonito finansiranje, prvo Demokratske Crne Gore, a onda i svih drugih političkih subjekata u Crnoj Gori.

MONITOR: Kako vidite hapšenje članova PzP-a? Obračun vlasti sa opozicijom?
BEČIĆ: Kao što smo već saopštili, izražavajući solidarnost sa DF-om, iako sa druge strane nismo dobili ništa osim napade, teško je povjerovati da je čista slučajnost da se u postupku protiv funskionera PZP-a hitno preduzimaju mjere iz nadležnosti tužilaštva i da se to uzima kao prioritet u njihovom radu, dok se izviđaj u mnogim predmetima koji su otvoreni slijedom krivičnih prijava Demokrata otežu godinama, bez informacija o njihovim ishodima. Crnoj Gori nema sreće dok njene osnovne institucije, u koje, u prvom redu, ulazi i tužilaštvo, ne budu oslobođene poziva na ,,crvene telefone” i straha od njih.

Svakako, da ne bi bilo i drugačijeg tumačenja, ko god ima bilo kakve sumnje da se neki subjekt sumnjivo finansira, nadležno državno tužilaštvo i organi za kontrolu trošnjenja finansijkih sredstava tokom redovnog poslovanja i izbornih kampanja, moraju i trebaju takvu sumnju da izvedu do kraja, počev od Demokratske Crne Gore.

MONITOR: Očekujete li da se slične istrage protiv opozicije nastave?
BEČIĆ: Od ove vlasti ništa ne može da vas iznenadi. Ipak, uzalud im je sve. Demokrate su mnogima samim svojim postojanjem, kao i čistinom, smjenom generacija i odgovornom i mudrom politikom pomogle da pređu na poštenu i pravu stranu.

MONITOR: Kao što ste pomenuli, Demokrate su podnijele priličan broj kivičnih prijava, i među njima i za neke velike korupcionaške afere. Kako vidite reakciju tužilaštva?
BEČIĆ: Naravno da ne možemo biti zadovoljni reakcijom nadležnih po našim prijavama kad gotovo nijedan slučaj nema čak ni epilog u okviru samog tužilaštva, podizanjem optužnice, a da ne govorimo o sudskom ishodu. Podsjećam, Demokrate su politički subjekt koji je daleko najviše krivičnih prijava podnio, i to protiv svih onih protiv kojih smo imali dokaze. Tu lagodnu poziciju imamo zbog toga što na nas ne može da utiče bilo koji formalni ili neformalni centar moći.

MONITOR: Šta je sa zloupotrebama tokom izbora u Herceg Novom koje ste prijavili tužilaštvu? Ima li odgovora?
BEČIĆ: Nemamo nikakvih informacija o tome, a imajući u vidu iskustvo i ne očekujemo da ćemo u skorije vrijeme imati. Ipak, insistiraćemo, jer pismo monstruozne sadržine, koje je obilježilo negativnu kampanju protiv Demokrata u Herceg Novom nešto je što ne smije ostati nerasvijetljeno. Zbog budućih političkih odnosa, zbog toga što, ako izostane reakcija, znači da je sve dozvoljeno u borbi protiv političkih protivnika – sve neistine, brutalne i ogavne izmišljotine i poziv na linč ne samo nas, funkcionera, već članova i simpatizera Demokrata.

MONITOR: Pozvali ste predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu da naloži predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću da dostavi informacije o dosadašnjem toku stečaja u Radoju Dakiću. Očekujete li od Medenice da to riješi?
BEČIĆ: Očekujem da počne da mijenja percepciju o sebi i o svom radu kao najvjernijeg asistenta Mila Đukanovića i njegovog režima. Dobar početak bi mogao da bude upravo njen angažman oko pravne stvari koju ste naveli. Vladavina prava, kroz, između ostalog, zadovoljenje pravde radnika ovog i drugih uništenih preduzeća, mora biti prioritetni cilj našeg društva, a naročito pravosuđa.

MONITOR: Zašto Demokrate nose iste kravate?
BEČIĆ: Crvene kravate su simbol demokratije, ljubavi, jednakosti i pomirenja – svega onoga što je Crnoj Gori neophodno. Njih sa ponosom nosi sve veći broj građana. Demokratska Crna Gora je nova snaga, koja svoj moderan pristup bavljenju politikom izražava i kroz drugačiji i dopadljiv imidž. Uostalom, mi koji nosimo crvene kravate ćemo sigurno pobijediti one kojima se smiješe prugasta odijela.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

DINA BAJRAMSPAHIĆ, GRAĐANSKA AKTIVISTKINJA: Iza Srebrenica nema –  „ ali“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nacionalističke snage u Crnoj Gori su postale dovoljno jake i glasne da upravljaju odlukama Vlade. A u njoj nema dovoljno onih koji bi postavili granice retrogradnim politikama i pokazali šta je minimum koji se ne smije preći

 

 

„Uz punu svijest da zvuči naivno, ali kada smo prije skoro mjesec dana pisali prvo javno pismo premijeru sa zahtjevom da Crna Gora kosponzoriše Rezoluciju o Srebrenici, mislili smo da Vladu samo treba podsjetiti na njenu dužnost. Htjeli smo samo da stavimo do znanja političkoj eliti da je to pitanje otvoreno na međunarodnoj sceni, da pomno posmatramo kako će postupiti i da očekujemo da Crna Gora bude na pravoj strani istorije“, kaže Dina Bajramspahić u razgovoru za Monitor.

BAJRAMSPAHIĆ: U tom trenutku smo očekivali da u Vladi ima minimum zdravih snaga da razumiju naš zahtjev u dobroj mjeri i bez ikakvih fantazmagorija o tome šta se „krije“ iza Rezolucije. Nije nam palo na pamet  kako će Vlada iz dana u dan tonuti sve dublje i dublje. Naprotiv, smatrali smo da je ovo mali potez za Vladu, koji za nekoliko nas i grupu NVO koje decenijama zastupaju suočavanje sa prošlošću, znači mnogo.

MONITOR: Djeluje kao da ste se iznenadili onim što je slijedilo?

BAJRAMSPAHIĆ: Prvo pismo smo završili riječima „učinite nas ponosnim građankama i građanima Crne Gore”. Cijela stvar se strmoglavila vrlo brzo i ogolila da su problemi veći nego što smo i mi, koji kritički mislimo o sadašnjosti, očekivali.

Stotinu šest nevladinih organizacija i 376 istaknutih ličnosti potpisalo je inicijativu u međuvremenu. Do danas nije bilo odgovora. Vlada, koja je obećala da će biti demokratska, da će se rukovoditi principima dobrog upravljanja, ne nalazi za shodno da odgovori svojim građanima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

IVICA PULJIĆ, DOPISNIK AL DŽAZIRE IZ VAŠINGTONA: Crnogorski amandmani su, praktično, već u nacrtu Rezolucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne može nikakva inicijativa više odgađati glasanje o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici . Njen je nacrt predat   u sekretarijat  Generalne skupštine i sve je sada u njihovim rukama. Ne može se mijenjati tekst rezolucije, ali mogu se predložiti amandmani što se obično čini dan prije glasanja, a mogu se amandmani predložiti i na sam dan glasanja. Crnogorski amandmani se praktično već nalaze u nacrtu rezolucije. To nije ništa novo

 

 

MONITOR: Vlasti u Banja Luci visoko drže tenziju otkako je najavljeno glasanje u GS UN o Rezoluciji koja se odnosi na genocid u Srebrenici. Da li se u Vašingtonu i Njujorku razmatra i mogućnost da se tenzije koje već duže traju –kao i prijetnje otcepljenjem RS, pretvore u  pobunu?

PULJIĆ: Oprez je uvijek prisutan kada je zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina u pitanju. Zbog toga se često mogu čuti ili pročitati izjave američkih diplomata ili zakonodavaca da Sjedinjene Države neće dopustiti da dođe do podjele Bosne i Hercegovine, niti će biti dopušteno bilo kakvo nasilje. Bilo kakva pobuna od strane RS-a ne bi bila spontana nego podrobno pripremljena u Beogradu i Banja Luci s odobrenjem iz Moskve. Nema spontanosti. Dakle, mogućnost nasilja se uvijek razmatra kao jedna od opcija, ali se razmatra i odgovor na nasilje, odnosno njegovo efikasno zaustavljanje.

MONITOR: Još nije zakazan datum glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici . Saznalo se da Crna Gora namjerava da podnese dva amandmana na Rezoluciju koja se tiču individualizovanja krivice i neupitnosti Dejtonskog sporazuma.  Može li ova inicijativa da još jednom odloži glasanje i ima li podršku SAD?

PULJIĆ: Ne može nikakva inicijativa više odgađati glasanje o toj rezoluciji. Njen je nacrt predan u tajništvo Generalne skupštine i sve je sada u njihovim rukama. Dakle, ne može se mijenjati tekst rezolucije, ali mogu se predložiti amandmani što se obično čini dan prije glasanja, a mogu se amandmani predložiti i na sam dan glasanja. Što se tiče crnogorskih amandmana, koliko je do sada poznato, oni se praktično već nalaze u nacrtu rezolucije. To nije ništa novo.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DEJAN MILOVAC, MANS: Zabrinjava što će Knežević pred nereformisane sudove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Biće posebno zanimljivo vidjeti kakve će političke implikacije imati ponovno otvaranje predmeta Koverta, i da li će tužilaštvo ovog puta u istrazi ići dalje od Slavoljuba Stijepovića, za koga se sigurno ne može reći da je bio „mozak operacije“

 

 

MONITOR: Kako komentarišete  ekstradiciju  Duška Kneževića Crnoj Gori, te njegove tvrdnje da je došao dobrovoljno, uz ponovno pominjanje plave torbe?

MILOVAC: Knežević je izgubio proces pred Visokim sudom u Londonu kada je odbijena njegova žalba na odluku da bude izručen i to bi trebao da bude početak procesa pred crnogorskim pravosudnim organima koji bi do kraja trebalo da rasvijetli ulogu Kneževića u poslovima čiju zakonitost naše tužilaštvo dovodi u pitanje.

Dakle, ne radi se o dobrovoljnoj odluci Kneževića da se vrati u Crnu Goru, a još manje treba na njegov dolazak gledati kao na zaslugu ovdašnjih političara koji već počinju da presuđuju i za to sebi pripisuju zasluge.

Pred crnogorskim tužilaštvom se nalaze zaista kompleksni predmeti koji će zahtijevati značajne kapacitete kada su u pitanju prije svega finansijske istrage, naročito za onaj dio imovine i poslove Kneževića koji se odvijao na offshore destinacijama i van granica Crne Gore.

MONITOR:  Ima li crnogorsko pravosuđe kapacitete da te procese izvede do kraja?

MILOVAC: Nažalost, ti kapaciteti su ujedno i najslabija karika u istragama, na što je više puta ukazivano i iz Evropske komisije u njenim izvještajima o napretku Crne Gore.

Posebno zabrinjava to što će kompletan postupak biti sproveden pred sudovima koji nisu reformisani i gdje nije do kraja otkrivena mreža korumpiranih sudija koji su radili  po političkom diktatu, a ne slovu Ustava i zakona. Postupak protiv Kneževića je samo jedan od mnogih koji tek treba da  epilog dobiju na sudu. Zbog toga se MANS snažno zalaže za proces vetinga u pravosuđu koji bi trebalo da rezultira zdravim osnovama za vođenje ovako kompleksnih predmeta.

Za sada ne ohrabruju najave iz Vlade Crne Gore, a prije svega iz Ministarstva pravde, da bi mogli u skorom roku da očekujemo takozvanu katarzu u pravosuđu, iako su javno data  brojna obećanja koja su uključivala i značajno unaprijeđen zakonski okvir.

Ovo je posebno važno za predmete kao što je predmet Duška Kneževića gdje će tužilaštvu biti potrebna svaka moguća pomoć u, prije svega, finansijskoj istrazi. Nažalost, za očekivati je da će kod predmeta koji uključjuju veliki broj aktera, međunarodnu istragu i značajan protok vremena, postati bolno očigledan nedostatak takozvanog „italijanskog modela“ koji bi značajno olakšao posao tužilaštvu i ubrzao kompletnu finansijsku istragu.

MONITOR: Može li Kneževićevo izručenje otvoriti neke druge procese?

MILOVAC: Biće posebno zanimljivo vidjeti kakve će političke implikacije imati ponovno otvaranje predmeta Koverta , i da li će tužilaštvo ovog puta u istrazi ići dalje od Slavoljuba Stijepovića, za koga se sigurno ne može reći da je bio „mozak operacije“ i nalogodavac kada je u pitanju korišćenje takozvanih crnih fondova za finansiranje izbornih kampanja Demokratske partije socijalista.

Iako je to tek jedan od nekoliko postupaka koje tužilaštvo vodi protiv Kneževića, predmet Koverta ima posebnu težinu, imajući u vidu da se radi o političkoj korupciji sa mnogo dugoročnijim štetnim efektima po crnogorsko društvo. Svi smo svjedočili predaji novca i snimku koji je poslužio kao konačna potvrda da se DPS finansira iz nelegalnih izvora.

Druga potvrda je došla od samog tadašnjeg predsjednika te partije, Mila Đukanovića, koji je još početkom 2019. godine priznao da je predsjednik Atlas Grupe finansijski pomagao njegovu partiju: „Sve to što je rađeno je završavalo na odgovarajućoj adresi u Demokratskoj partiji socijalista, dakle u računovodstvu. Tamo je pažljivo evidentirano, a prema državnim organima su pravljeni onakvi izvještaji kakve su ti organi tražili.“

MANS je od tadašnjeg Glavnog specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića,  tražio da se ispitaju sumnjive donacije DPS-a, ali to nikada nije urađeno.

Sa druge strane, bilo bi naivno vjerovati da je sve ono što je do sada otkrio javnosti, Duško Knežević uradio kao izraz nekog patriotskog čina, uključujući i najavu dokaza vezanih za “plavu torbu”. Radi se prosto o pokušaju da se ojača pozicija u onome što je neminovan krivični postupak protiv njega pred crnogorskim institucijama. Tako treba gledati i najave mogućeg statusa svjedoka-saradnika. Biće zanimljivo vidjeti kako će tužilaštvo cijeniti ono što Knežević najavljuje kao dokaze protiv samog vrha prethodnog režima, u prvom redu bivšeg predsjednika, Mila Đukanovića.

MONITOR: Kritikovali ste neke od akata na kojima Vlada radi u susret eventualnom dobijanju IBAR-a, a koji se tiču aktikorupcijskih politika, te mehanizama borbe sa kriminalom. Radi li vlast suštinski na reformama koje se tiču poglavlja 23, 24 ?

MILOVAC: Za sada nemamo potvrdu političke volje da je vlada Milojka Spajića ozbiljna u namjeri da zakonski okvir upodobi onome što su ne samo međunarodni standardi, već prije svega realne potrebe Crne Gore kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. To je sasvim vidljivo iz onoga što predstavlja paket reformi koje je Ministarstvo pravde predstavilo pod nazivom Pravda Sad, ali i sasvim očigledno kada je u pitanju nova Strategija za borbu protiv korupcije koja već u formi ne ispunjava čak ni prilično niske standarde koje su postavile prethodne vlade pod vlašću DPS-a.

Ogromno neznanje i nerad su dominantna karakteristika onoga što se građanima nudi kroz izmjene ključnih zakona, u prvom redu Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom, te Zakona o tužilaštvu. Korak dalje je  Strategija za borbu protiv korupcije koja ne tretira ključne izazove sa kojima se nosi crnogorsko društvo. MANS  godinama ukazuje na probleme u ovoj oblasti i predlaže rješenja, dajući komentare i obezbjeđujući pomoć međunarodnih eksperata. Komunikacija sa nosiocima vlasti u posljednje četiri godine je dodatno intezivirana, nakon svih obećanja koja su, iz tada opozicionih klupa, data kada je u pitanju borba protiv korupcije.

Nakon četiri godine apsolutnog nerada kada je u pitanju antikorupcijska reforma, smatram da više ne možemo govoriti samo o neznanju koje jeste dominantna prepreka, već i o značajnom nedostatku političke volje da se u ovoj oblasti stvari pomjere sa mrtve tačke. Poseban izazov će predstavljati odbrojavanje dana do momenta odlučivanja o tome da li će Crna Gora dobiti pozitivan odgovor na IBAR, te količina prečica za koje postiji sumnja da će administracija Spajića napraviti kako bi ispunila formu, dok će suština kao mnogo puta do sada ostati u drugom planu.

U svakom slučaju, sve ono što sada budemo pogrešno postavili kada je u pitanju borba protiv korupcije, biće izuzetno teško kasnije ispraviti, a već smo izgubili previše vremena.

MONITOR: Kako vidite prošlonedeljnju Đukanovićevu izjavu, kojom je hapšenja Milivoja Katnića i Zorana Lazovića poistovijetio sa krvnom osvetom?

MILOVAC: Radi se o veoma nepromišljenim izjavama, koje nisu strane bivšem predsjedniku države Crne Gore, Milu Đukanoviću, naročito onda kada ocijeni da je potrebno “podići moral” u teškim trenucima za njegovu partiju. Nakon svega što smo mogli da pročitamo u Skaj prepiskama, ostaje malo prostora za sumnju da su Milivoje Katnić i Zoran Lazović bili čuvari jednog potpuno paralelnog sistema koji je Đukanovića održavao na vlasti i van domašaja bilo kakve političke ili krivične odgovornosti.

Znog toga ne iznenađuje potreba da se javno oglasi i sam Đukanović koji i nakon odlaska u takozvanu političku penziju, nastavlja da biva svojevrsni stožer DPS-a, sa očitim uticajem ne samo na političko tkivo te partije, već i na ono što se često u javnosti naziva kriminalnim. Izjava Đukanovića može se čitati i kao direktna poruka Katniću i Lazoviću, da kao vjerni vojnici pomenutog sistema nisu zaboravljeni ili otpisani.

Đukanović i njegova partija su već neko vrijeme bez tradicionalnih poluga moći zahvaljujući kojima su vladali prethodne tri decenije. Sa druge strane, ako je vjerovati onome što smo mogli da pročitamo u SKAJ prepisakama, a odnosi se na učešće kriminalnih struktura u izbornim procesima, to može biti posljednja poluga moći na koju Đukanović računa i zbog čega njegove poruke kakve smo imali prilike da čujemo mogu biti opasne.

MONITOR: Ko sve vrši pritisak na Specijalno državno tužilaštvo?

MILOVAC: Nakon trideset godina DPS režima, sasvim je realno očekivanje građana Crne Gore da konačno pravda bude zadovoljena, ali taj proces nikako ne bi trebao da bude u službi i pod uticajem bilo koje partije na vlasti. Nažalost, rezultati u borbi protiv korupcije su očigledno percipirani kao politički kapital koji pojedine političke partije žele da prigrabe za sebe i potpuno neosnovano sebi pripišu zasluge za rezultate kojima su malo ili nimalo doprinjele.

Sa druge strane, iako smo i ranije imali hapšenje javnih funkcionera koji su bili članovi DPS-a ili bili percipirani kako njihov poslušnici, do hapšenja Milivoja Katinića i Zorana Lazovića, nismo imali izražen otvoren pritisak na tužilaštvo od strane te partije. Ovakvo ponašanje predstavnika DPS-a u javnosti ne samo da ukazuje da od “reformisanog DPS-a” nema ništa, već daje za pravo i onima koji sumnjaju da su veze sa organizovanim kriminalom bile duboko utkane u sve ono što je ta partija radila, a da su Katnić i Lazović bili među glavnim kopčama sa tim strukturama.

Kada se stvari stave u tu perspektivu, nije iznenađenje što glavna poruka DPS-a više nije da “prepustimo institucijama da rade svoj posao”, već ona koja direktno crta metu na GST Vladimiru Novoviću, nazivajući ga “skaj tužiocem”.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo