Povežite se sa nama

INTERVJU

ALEKSA BEČIĆ, DEMOKRATE: Uzalud im sve

Objavljeno prije

na

MONITOR: Opozicija se vrlo brzo dogovorila oko preuzimanja vlast u Herceg Novom. Pregovori su znali da potraju kad su u pitanju druge opozicione opštine. Šta je sad drugačije?
BEČIĆ: Ovoga puta su svi shvatili ono što su Demokrate i tada govorile – da je postavljanje zahtjeva koji su protivni demokratskim principima i odugovlačenje u nedogled kontraproduktivno i da su građani siti toga. Ipak, moram reći da lokalne samouprave u Budvi i Kotoru, u kojima se na čelnom mjestu nalaze predstavnici Demokrata – Dragan Krapović i Vladimir Jokić, funkcionišu kao nikada, u najpozitivnijem smislu. Tako da su građani dočekali odgovornu vlast kojoj je primaran njihov interes. To su pokazali konkretnim djelima.

MONITOR: Demokrate su pobjednici hercegnovskih izbora, vaša ponuda se izdvojila. Ipak, mislite li da je preuranjeno reći da je sa ovom pobjedom Demokrata krenuo početak pada DPS-a. Već smo to imali prilike da cujemo od drugih opozicionih strukutra, kao i da vidimo kako DPS gubi opštine, ali ostaje na vlasti?
BEČIĆ: Imali smo priliku da slušamo obećanja da će se to dogoditi, ali nikada do sada nismo svjedočili cijelom nizu poraza DPS-a na lokalu uzastopno, pri čemu ubrajam i šamar koji je Đukanović dobio od svojih Nikšićana, tako da smo konačno postali svjedoci nezaustavljivog pada rejtinga DPS-a. Čak i sama Đukanovićeva retorika puno govori o stanju u kojem se nalazi njegova partija, što mu uliva strah ne samo zbog svog skorog izvjesnog političkog kraja, već i bojazan po svoju sudbinu kao aktera mnogih nečasnih aktivnosti onda kad siđe sa diktatorskog prijestola. Oslobađanjem Budve i Boke počinje oslobađanje cijele Crne Gore.

MONITOR: Kazali ste da je notorna laž tvrdnja Mila Đukanovića, da su kampanju Demokrata finansirali neki kriminalci. Kako se finansiraju Demokrate?
BEČIĆ: Demokrate se finansiraju od donacija naših članova i simpatizera i iz budžetskih sredstava Crne Gore i jedinica lokalne samouprave, koja nam po zakonu pripadaju. Finansije Demokrata svakom su dostupne na uvid, a one su čiste kao suza. I to ne kažem ja, već DRI i Agencija za sprječavanje korupcije, koje najblaže rečeno, nijesu baš navijački nastrojene prema Demokratama kao čvrstom opozicionom subjektu. Ja znam da je mnogima neshvatljivo da neko skoro dvije godine radi bez ijednog jedinog centa, nošen samo entuzijazmom i željom za promjenama. Nije ni čudo, i ne osuđujem određeni dio javnosti koji političke subjekte percipira kao nekog ko ima sumnjive izvore finansiranja, jer je takva praksa, čast izuzecima, u koje svakako ne spada DPS i njegovi sateliti, bila konstanta.

Naše striktno poštovanje zakona u toj oblasti i puna transparentnost umnogome je doprinijelo tome da polako počinjemo da ostvarujemo jedan od naših ciljeva – vraćanje povjerenja u politiku i političare. Uostalom, ja sam poručio svima i sada to činim – ukoliko imate bilo kakav dokaz da je Demokratsku Crnu Goru bilo ko nezakonito pomogao ili finansirao, dostavite mi ga, a ja ću odmah nadležnom tužilaštvu podnijeti krivičnu prijavu. Podsjećam, to su krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, tako da pozivam tužioca da hitno odreaguje na svaku indiciju koja može ukazivati na nezakonito finansiranje, prvo Demokratske Crne Gore, a onda i svih drugih političkih subjekata u Crnoj Gori.

MONITOR: Kako vidite hapšenje članova PzP-a? Obračun vlasti sa opozicijom?
BEČIĆ: Kao što smo već saopštili, izražavajući solidarnost sa DF-om, iako sa druge strane nismo dobili ništa osim napade, teško je povjerovati da je čista slučajnost da se u postupku protiv funskionera PZP-a hitno preduzimaju mjere iz nadležnosti tužilaštva i da se to uzima kao prioritet u njihovom radu, dok se izviđaj u mnogim predmetima koji su otvoreni slijedom krivičnih prijava Demokrata otežu godinama, bez informacija o njihovim ishodima. Crnoj Gori nema sreće dok njene osnovne institucije, u koje, u prvom redu, ulazi i tužilaštvo, ne budu oslobođene poziva na ,,crvene telefone” i straha od njih.

Svakako, da ne bi bilo i drugačijeg tumačenja, ko god ima bilo kakve sumnje da se neki subjekt sumnjivo finansira, nadležno državno tužilaštvo i organi za kontrolu trošnjenja finansijkih sredstava tokom redovnog poslovanja i izbornih kampanja, moraju i trebaju takvu sumnju da izvedu do kraja, počev od Demokratske Crne Gore.

MONITOR: Očekujete li da se slične istrage protiv opozicije nastave?
BEČIĆ: Od ove vlasti ništa ne može da vas iznenadi. Ipak, uzalud im je sve. Demokrate su mnogima samim svojim postojanjem, kao i čistinom, smjenom generacija i odgovornom i mudrom politikom pomogle da pređu na poštenu i pravu stranu.

MONITOR: Kao što ste pomenuli, Demokrate su podnijele priličan broj kivičnih prijava, i među njima i za neke velike korupcionaške afere. Kako vidite reakciju tužilaštva?
BEČIĆ: Naravno da ne možemo biti zadovoljni reakcijom nadležnih po našim prijavama kad gotovo nijedan slučaj nema čak ni epilog u okviru samog tužilaštva, podizanjem optužnice, a da ne govorimo o sudskom ishodu. Podsjećam, Demokrate su politički subjekt koji je daleko najviše krivičnih prijava podnio, i to protiv svih onih protiv kojih smo imali dokaze. Tu lagodnu poziciju imamo zbog toga što na nas ne može da utiče bilo koji formalni ili neformalni centar moći.

MONITOR: Šta je sa zloupotrebama tokom izbora u Herceg Novom koje ste prijavili tužilaštvu? Ima li odgovora?
BEČIĆ: Nemamo nikakvih informacija o tome, a imajući u vidu iskustvo i ne očekujemo da ćemo u skorije vrijeme imati. Ipak, insistiraćemo, jer pismo monstruozne sadržine, koje je obilježilo negativnu kampanju protiv Demokrata u Herceg Novom nešto je što ne smije ostati nerasvijetljeno. Zbog budućih političkih odnosa, zbog toga što, ako izostane reakcija, znači da je sve dozvoljeno u borbi protiv političkih protivnika – sve neistine, brutalne i ogavne izmišljotine i poziv na linč ne samo nas, funkcionera, već članova i simpatizera Demokrata.

MONITOR: Pozvali ste predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu da naloži predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću da dostavi informacije o dosadašnjem toku stečaja u Radoju Dakiću. Očekujete li od Medenice da to riješi?
BEČIĆ: Očekujem da počne da mijenja percepciju o sebi i o svom radu kao najvjernijeg asistenta Mila Đukanovića i njegovog režima. Dobar početak bi mogao da bude upravo njen angažman oko pravne stvari koju ste naveli. Vladavina prava, kroz, između ostalog, zadovoljenje pravde radnika ovog i drugih uništenih preduzeća, mora biti prioritetni cilj našeg društva, a naročito pravosuđa.

MONITOR: Zašto Demokrate nose iste kravate?
BEČIĆ: Crvene kravate su simbol demokratije, ljubavi, jednakosti i pomirenja – svega onoga što je Crnoj Gori neophodno. Njih sa ponosom nosi sve veći broj građana. Demokratska Crna Gora je nova snaga, koja svoj moderan pristup bavljenju politikom izražava i kroz drugačiji i dopadljiv imidž. Uostalom, mi koji nosimo crvene kravate ćemo sigurno pobijediti one kojima se smiješe prugasta odijela.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Treba nam istina   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Rezoluciju  o Srebrenici u crnogorskom političkom kontekstu  su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda“ kako bi osporili zlo. Sreća je da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve – takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu

 

MONITOR: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici i sporenja oko nje?

RASTODER:  Srebrenica je postala prepoznatljiva tačka topografije zla u Evropi. To je ,,zasluga” onih koji su počinili genocid ali i međunarodnog  suda  koji je pravno verifikovao tu činjenicu u dokaznom postupku koji je trajao više godina i u kojem je priloženo nekoliko hiljada dokaza (snimaka zločina, iskaza svjedoka, naredbi viših organa vojnih formacija, iskaza  aktera). Neki od počinilaca genocida (Nikolić, Krstić, Erdemović i drugi) priznali su zločin i iskazali kajanje, a neki od njihovih sljedbenika evo to odbijaju da urade. Zašto bi to bilo važno? Ne zbog toga što se mogu promijeniti činjenice vezane za genocid, već zbog nastojanja da se one politički relativizuju i na taj način odgovornost sa pojedinaca (koji su uglavnom priznali) socijalizuje na čitav narod.  To je nepošteno i neljudski prema narodu zato što je individualizacija krivice bio primarni cilj suda. To se radi ne zbog toga što ,,nije bilo” nego zbog odbrane,,ideologije zločina”. Postoji opravdan strah, da će se kad-tad postaviti pitanje o prirodi tvorevine, čiji je predsjednik, vrhovni komandant, predjednik skupštine, vlade itd. osuđen za genocid. Takva tvorevina  može biti samo ,,genocidna”, proizvod najvećeg  zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Sud u Hagu nije, kao nijedan sud, idealan. Ali u odnosu na onaj u Ninbergu, sud u Hagu je najmanje nekoliko desetina puta uređenija, sređenija i organizovanija institucija. Kako u primjeni prava tako i u dokaznom postupku. Ali tvrditi za sud u Ninbergu da je bio ,,antinjemački“ zato što  je primarno sudio nacistima je jednako stupidno i moguće samo ako ste pobornik nacizma.

Rezolucije o Srebrenici nemaju nikakav značaj za  činjenicu kvalifikovanu kao ,,genocid“ oni  su politička potreba društva da se odredi ,,na kojoj je strani”. U crnogorskom  kontekstu ovo je bio politički mamac na koji su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda” kako bi osporili zlo. Sreća je  da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti, što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu.

MONITOR: Minuo je još jedan 13. jul. Kako tumačite sve glasnije revizionističke stavove o ulozi četnika u II svjetskom ratu?

RASTODER: Ne postoji ,,revizionizam u istoriji”. Ne može  se promijeniti ,,ono što je bilo”, mijenja se  samo mišljenje  o ,,onom što je bilo”. Tu se ne radi o istorijskom nego o ideološkom revizionizmu. Miješanjem ova dva posve različita pojma omalovažava se istorijska nauka, koja ima precizno definisane obrasce po  kojima dozvoljava naučno legitimne ,,promjene”. Nije svako mišljenje o prošlosti  istorija, niti je isto pričati o istoriji i istorijskoj nauci. Promjena mišljenja o četničkom  pokretu je ideološko konstruisanje novog narativa koje ne počiva na novootkrivenim činjenicama već na diskvalifikaciji postojećih. To može postati naučno prihvatljiv narativ o prošlosti tek kada se novim  dokazima (istorijskim izvorima) dokažu učešća četnika u bitkama sa okupatorom, njihova saradnja sa antifašistima. Treba i dokazati da su glavni programski dokumenti, poput onog Homogena Srbija i mnogi slični,  falsifikati, te zašto su četnike, ako su bili antifašisti, ostavili  saveznici. Sve u svemu, nema revizije istorije, proizvodi se samo idološki i vrijednosni haos.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BUDIMIR MUGOŠA, FARMER I BIVŠI MINISTAR POLJOPRIVREDE: To što imamo brzo će nestati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna vlast osudila je crnogorsku poljoprivredu na smrt, a aktuelni ministar poljoprivrede, gospodin Stijović, formirao je streljački vod

 

MONITOR: Jedan ste od učesnika protesta poljoprivrednika. Ministar Aleksandar Stijović kaže „pitanje je ko su ti ljudi i koje su im namjere“. Evo prilike da razjasnite tu „dilemu“.

MUGOŠA: Bezprimjerno je takvo ponašanje ministra prema ljudima od čijeg rada živi i zbog kojih postoji. Ako ministar ne zna ko su 70 najvećih farmera u Crnoj Gori koji imaju farme od 50 do 200 grla, onda smo svi u velikom problemu. Ovi ljudi su prije svega dobri domaćini, pripadnici svih vjera, nacija i partija, koji imaju dovoljno građanske svijesti, hrabrosti i odgovornosti da iznesu stavove i brane svoje i državne interese. To su ljudi koji su spremni na danonoćan rad da bi obezbijedili sebi i svojim porodicama egzistenciju a građanima kvalitetnu hranu.

Ako bismo govorili brojkama: to su vlasnici nekoliko hiljada najkvalitetnijih muznih grla u Crnoj Gori koji proizvode više od 50 odsto mlijeka koje se predaje mljekarama. Da je izašao jedan čovjek da protestuje trebao je biti uvažen  i primljen na razgovor. Nijesmo mi bravi da nas neko sa prozora prebrojava.

Nas povezuje domaćinsko razmišljanje i zajednički problem. Tražimo od države pomoć da preživimo ovu tešku situaciju a da onda sa institucijama pokušamo naći bolji model agrarne politike. Mi na to imamo pravo a država obavezu. Ne postoji niti jedan zakonski osnov da nam se ne izađe u susret, postoji samo nedostatak volje, znanja i razumijevanja. Bahato ponašanje ministra, njegovih saradnika i premijera su dodatno zakomplikovali situaciju, pa su naši zahtjevi sada radikalizovani i tražimo ostavku ministra Stijovića.

MONITOR: Ministar kaže da ne mogu ispuniti vaše zahtjeve pošto za to treba previše novca. Šta dalje? 

MUGOŠA: Kada nešto nećete onda je lako naći razloge. Poljoprivreda je izuzeta iz Zakona o kontroli državne pomoći što znači da država može pomoći a da pri tome ne krši niti jedan zakon ili međunarodni sporazum (STO, CEFTA). Sve evropske države su pomogle svojim poljoprivrednicima, osim naša.

Mi smo u martu tražili pomoć od pet euro centi po litru i na te naše zahtjeve ministar nije odgovorio, iako su naše kalkulacije govorile da je za to potrebno oko 1,5 miliona. Na posljednjem protestu mi smo preformulisali naše zahtjeve ali je suština ostala ista.

Dobrom argumentacijom na Vladi ta sredstva bi bila obezbijeđena kao što su data mnogim drugim djelatnostima u iznosu od preko 160 miliona. Za nas nema dva miliona iako smo strateška privredna grana.

MONITOR: Zašto u resornom Ministarstvu nemaju sluha za vaše probleme? 

MUGOŠA: Ministar ne zna, a nema ko da mu objasni, kako stvari stoje u ovom sektoru. Kako se, recimo,  kalkuliše cijena mlijeka: troškovi hrane su 65 odsto a onda dolaze troškovi energije, sredstava za higijenu, amortizacija, oprema stada, sitni alat , veterinarske usluge i , konačno, radna snaga.

Ministar neznaveno izvodi računicu da krava svaki dan daje dvadeset litara mlijeka i ispade sve sjajno. Naravno to nije tako. U periodu „pika laktacije“ lako je poslovati sa dobitkom ali što raditi kada se krava ne muze, a to je 50 do 70 dana u godini. Krava za života u dobrim uslovima da 20.000 litara mlijeka. Njena vrijednost na početku je preko 2.000 a na kraju vijeka 500 eura, pod uslovom da ne ugine i da je debela. Kada ovu razliku podijelimo na prinos mlijeka, pokazuje se da u cijenu koštanja mlijeka amortizacija stada učestvuje sa 7,5 centi po litru. A gdje je sve ostalo?

Svakoga ko hoće da se bavi poljoprivredom treba držati kao malo vode na dlanu. To je EU prepoznala i izdvaja polovinu budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ta informacija još nije stigla do naših vlasti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo