Povežite se sa nama

OKO NAS

ANDRIJEVICA I PETNJICA BEZ JAVNOG PREVOZA: Vožnja unatrag

Objavljeno prije

na

Mještani potkomovskih i bihorskih sela  su prije tri decenije imali daleko uredniji i organizovanii javni prevoz nego danas. U ništa boljem položaju nijesu ni stanovnici velikih mjesnih centara na području beranske opštine, kao što su Lubnice, Šekular i Kaludra. Taksisti za svaku hitnu potrebu  stanovnicima ovih sve siromašnijih krajeva izvlače i posljednju paru iz džepa

 

Ako bi se kao parameter razvoja uzeo javni prevoz, onda bi se vrlo lako moglo zaključiti kako su opštine Andrijevica i Petnjica napredovale unazad geometrijskom progresijom, uporedo s raspadom velikih autoprevoznih preduzeća.

Svaki građanin s ruralnih područja iz ovih opština posvjedočiće da su veze s gradovima u susjedstvu bile bolje prije pola vijeka nego danas.

Mještani potkomovskih sela upozoravaju da na ovom području, zahvaljujući nebrizi onih koji bi o tome morali da se staraju, već dugi niz godina ne funkcioniše javni prevoz. Zbog toga su stanovnici Jošanice, Japana, Кonjuha, Кošutića, Đulića, Cecuna, Кuti i Bojovića prinuđeni da se sami snalaze kako bi stigli do grada.

Prema njihovim riječima, to je još jedan razlog više što lokalno stanovništvo masovno napušta zavičaj.

,,Na području Andrijevice prije tri decenija imali smo daleko uredniji i organizovaniji prevoz nego danas. Apelujem na nadležne da što prije nešto preduzmu i omoguće mještanima potkomovskih sela bar najosnovnije uslove za život jer, ako se nastavi ovakvim tempom naši krajevi će ubrzo ostati pusti”, kaže Radenko Janković.

On smatra da andrijevička sela moraju da imaju mnogo bolju i kvalitetniju povezanost s gradskim jezgrom i susjednim Beranama, gdje se nalaze sve važnije isntitucije, od bolnice do suda.

,,Pitamo se da li u Crnoj Gori, ili u bilo kojoj drugoj zemlji, postoji danas opština čiji građani ne mogu dobiti osnovnu uslugu, kao što je uslugu javnog prevoza”, ističe Janković.

Mještani ovih krajeva s vidnim emocijama pričaju o proteklim ne tako dalekim vremenima.  ,,Nekad su od Berana do Кonjuha saobraćali autobusi i kombi vozila po nekoliko puta dnevno i svi su bili puni putnika. Tada se u autobusu tražilo mjesto više, jer nije mogao da primi sve putnike”, sjeća se Aco Babović.

Danas nema ni autobusa ni kombija, a sve je manje i putnika.

,,Odjednom se sve promijenilo. Sela su počela da propadaju uporedo sa zatvaranjem fabrika. Izgubili smo i radnika i seljaka.  Кonjuhe je danas tu gdje jeste, na rubu umiranja”, naglašava Babović.

Mještani tvrde da se ni održavanju lokalnog puta Andrijevica – Кonjuhe ne pridaje dovoljno pažnje i da će se u to uvjeriti svako ko se tom saobraćajnicom uputi prema potkomovskim selima.

,,Кolovoz je na više mjesta toliko oštećen da predstvalja opasnost za sve učesnike u saobraćaju. Zbog velikog broja klizišta pored rječnih korita sužava se kolovozna traka. I pored brojnih zahtjeva mještana, ta klizišta godinama niko ne pokušava da sanira. Zato je u zimskom periodu nemoguće očistiti put od sniježnih padavina”,  tvrde mještani.

Iz lokalne uprave ističu da su redovno raspisivali konkurse za dodjelu linija u prigradskom linijskom prevozu putnika u opštini Andrijevica. Međutim, kako tvrde, na konkurse se niko ne javlja, prije svega zbog nedostatka putnika.

,,Mi smo raspisivali tendere za prevoz pitnika ali nema interesenata za ovu djelatnost, najvjerovatnije zbog nerentabilnosti”, tvrde u lokalnoj upravi u Andrijevici.

Putnici su ostali bez autobusa i na području opštine Petnjica.  I mještani bihorskih sela godinama upozoravaju da ne funkcioniše javni prevoz i da su zbog toga  prinuđeni da se sami snalaze kada žele do Berana, Rožaja i Bijelog Polja.

,,Na području Petnjice prije četiri decenija imali smo daleko uredniji i organizovaniji prevoz putnika i đaka, nego danas. Apelujem na nadležne da što prije preduzmu nešto i omoguće mještanima petnjčkih sela bar najosnovnije uslove za život jer, ako se nastavi ovakvim tempom naši krajevi će ubrzo ostati pusti”, kaže Zaim Ličina.

Iz  centra Petnjice nemoguće je otići gradskim ili međugradskim prevozom, s izuzetkom privatnika koji prevozi učenike ujutro u sedam sati i vraća ih poslije završetka škole.

Ličina podsjeća da na području Petnjice žive mahom  ljudi u poodmaklim godinama koji zbog nedostatka autobuske linije do Berana često ne mogu dobiti  ljekarsku pomoć.

,,Problem neredovnog javnog prevoza posebno pogađa stare i bolesne koji su uskraćeni elementarnog prava na zdravstvenu zaštitu. Ovaj problem bi se mogao riješiti donošenjem odluke po kojoj bi se regulisao prevoz do najudaljenijih mjesta kombi vozilima, uz određene uslove. Mi vjerujemo da bi ovakvo rješenje bilo od velike pomoći građanima”, smatra Ličina.

U ništa boljem položaju nijesu ni stanovnici velikih mjesnih centara na području beranske opštine, kao što su Lubnice, Šekular ili Kaludra.

O posljedicama najslikovitije govore podaci posljednjeg popisa. Dovoljan je primjer takozvane Gornjoselsku župe, smještene na  padinama Bjelasice, koju čine sela Lubnice, Praćevac, Bastahe, Glavace, Кurikuće i Vuča.

Na ovom prostoru 1948. godine živjelo je 1800 stanovnika, da bi taj broj 2003. godine bio sveden na nešto više od 600. Danas je taj broj još manji.

Da je situacija poprimila zabinjavajuće razmjere govori i podatak da  osnovnu školu u Lubnicama ove godine pohađa svega  četrdeset  učenika, iako je  nekad brojala i do četiri stotine đaka.

,,Gornja sela su nekad bila puna naroda. Mjesni centar u Lubnicama živio je kao pravi mali grad. Autobus na relaciji Berane – Lubnice saobraćao je četiri puta dnevno”, prisjećaju se mještani Lubnica.

Nekad su regionalnim i lokalnim putevima krstarile ,,dubrave”, nikada bez putnika. Danas taksisti za svaku hitnu potrebu izvlače stanovništvu ovih sve siromašnijih sjevernih krajeva i posljednju paru iz džepa.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo