Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ANKETA: Nezavisna zemlja, a ne država

Objavljeno prije

na

Šta su Monitorovi sagovornici očekivali od nezavisne Crne Gore, a šta je stvarnost

Dr Milenko Popović, univerzitetski profesor, Podgorica
Strani kapital – jedina mašina rasta

– Ono što sam očekivao to smo i dobili. Pre svega, a to je dobro koliko za Crnu Goru toliko i za Srbiju, na miran način se rasformirala neodrživa državna tvorevina. Neodrživa, prvo zato što je bila sastavljena samo od dve države što je kod odluka od zajedničkog interesa do ekstrema sužavalo pregovarački prostor i, drugo – zato što je razlika u veličini dveju članica federacije bila takvih razmera da ste samo mogli očekivati konstantne konflikte i još teže pogoršanje odnosa od onog kojeg smo imali.

Drugo, mnogo važnije, Crna Gora nije postala nezavisna država, već samo nezavisna zemlja, kako sam pre dve godine, na petu godišnjicu ,,nezavisnosti”, za Monitor, već rekao. Nezavisnost Crne Gore je još više ojačala strukture moći formirane u godinama ratova, sankcija, sumnjivih privatizacija i slično. Etablirana je poslovna, politička i kulturna elita, ako je njih kod nas uopšte moguće razgraničiti, koja je, braneći vlastite interese, pokazala nespremnost za društvene reforme i postala glavni problem razvoja Crne Gore. Dobro je što se u poslednje dve godine politička scena značajno promenila nabolje.

Na čisto ekonomskom planu imali smo dominaciju modela rasta kod kojeg je glavna, ako ne i jedina, mašina rasta ulaz stranih direktnih investicija i ostalih oblika stranog kapitala. Pre krize sve to je naizgled dobro funkcionisalo iako se znalo koji su problemi takvog pristupa razvoju. Prvo, isključivo oslanjanje na priliv stranog kapitala čini ekonomiju jako osetljivom i ranjivom na eksterna kretanja. Kriza nam je to zorno pokazala, a taj ,,show” ćemo, ako ništa ne preduzmemo, dugo gledati. Drugo, ovakav model rasta je dugoročno neodrživ, pogotovo ako je ulaz stranog kapitala zasnovan uglavnom na prodaji postojeće imovine – nekretnina i velikih preduzeća kroz privatizaciju. Konačno, čak i ako pretpostavimo da je priliv stranog kapitala (u obliku ,,greenfield” investicija) dugoročno održiv, i da je, samim tim, i deficit trgovinskog bilansa dugoročno održiv, što teorijski nije isključeno, moramo uzeti u obzir da ovakav model podrazumeva takvu promenu u relativnom nivou cena koja garantuje održivost samo onim delatnostima koje su konkurentne u apsolutnom nivou troškova, a ne i onima koje su konkurentne u relativnom nivou troškova. Ovime se u znatnoj meri može objasniti dosadašnja deindustrijalizacija u Crnoj Gori i regionu u celini.

Dr Svetozar Jovićević, univerzitetski profesor, Podgorica
Apsolutno nepovjerenje u institucije

– Kada se prisjetimo onoga što se zbivalo prije referenduma – posebno unutrašnjih i spoljašnjih okolnosti nenaklonjenih rješavanju državnog statusa Crne Gore – bilo je krajnje vrijeme da ona riješi državno pitanje. Sa tog stanovišta svi koji smo željeli tu državu moramo biti zadovoljni, uprkos tome što su nosioci tog procesa bili isti oni koji su bili nosioci antibirokratske revolucije i svega što je iza nje slijedilo.

Nisam očekivao da će državni status riješiti sve naše probleme. Ali očekivao sam da će se otvoriti mogućnosti da se raskrsti sa problemima iz traumatičnog perioda antibirokratske revolucije i nacionalizma, i svega što je slijedilo na prostoru bivše Jugoslavije. Očekivao sam, nerealno, od nosilaca tih procesa, onih na vrhu, izvinjenje i državama i narodima iz bivše Jugoslavije i sopstvenom narodu za sve ono čemu je ta vrhuška lično doprinijela. Očekivao sam, uprkos svim podjelama, proces unutrašnje stabilizacije i izmirenja među onima koji su mislili drugačije. Očekivao sam da će se unutrašnja kohezija zasnivati na izgradnji građanskog nacionalnog koncepta koji počiva na pripadnosti i odanosti zajedničkoj i sopstvenoj državi. No, vrhuška je nastavila ranije procese jašući sada na slavodobitnom talasu nacionalnih heroja kriminalno prisvajajući, zajedno sa onima oko sebe, nacionalne resurse i dobra.

Crna Gora je u postreferendumskom periodu privukla mešetare i prljavi novac što je stvorilo privid prosperiteta, koji nije mogao trajati jer nije bio zasnovan na realnoj osnovi. Tu smo, gdje smo. Sa neizgrađenim institucijama sistema, sa apsolutnim nepovjerenjem u te institucije i u nosioce vlasti, sa zamagljenom perspektivom privrednog razvoja, sa podjelama, sa malo nade da će doći do promjene vlasti na prirodan način, sa zaoštravanjem do krajnjih granica privredne i političke situacije, naročito poslije ovih nesrećnih predsjedničkih izbora… Racionalan pristup svemu tome nameće mi strah da će kod mnogih odnos prema državi umjesto da jača slabiti. Zbog toga sam veoma zabrinut.

Velija Murić, advokat iz Rožaja
Nova velika uhodana prevara

Sticanjem nezavisnosti Crnoj Gori, staroj državi sa istorijski utemeljenom tradicijom, vraćeno je ono što je zasluživala. To je ono na šta se čekalo čitav dvadeseti vijek. Očekivao sam da će sve greške i štetne posljedice iz prošlosti biti nauk za ovu državu – da dobro promišlja. Vođen vjerom da će narod, u kom se probudila politička zrelost da izglasa nezavisnost svoje države, postati suveren Crne Gore, a ne oni koji su je godinama provlačili kroz blato i tragediju.

Očekivao sam makar djelić obećanog ,,Monaka”, ustavno uređenu ekološku, prosperitetnu, ekonomski stabilnu i nezavisnu, demokratsku državu. Nadao sam se da će država biti garant ljudskih prava. Očekivao sam obrazovni sistem uređen po mjeri i potrebama građana, nezavisnu policiju i pravosuđe. Posebno sam očekivao da će nova Crna Gora na temeljima ranije stečenih ekonomskih dobara podići standard radnika i poljoprivrednika, te da će to biti osnovna referenca na putu ka pridruživanju i prijem u red zemalja u kojima se građanin osjeća epicentrom svih interesa.

Desila se još jedna velika, ali uhodana prevara. Na sceni su jake nacionalne podjele, oličene u nacionalno-profilisanim političkim partijama, koje opstaju na nacionalnim podjelama i tenzijama, kiteći se marionetskim partijicama vođenim šakom intereždžija, koje navodno brinu o interesima manjinskih naroda. Umjesto očekivanog zaokreta sa tradicionalnog ka modernom, sa politikantskog na stvarno i realno, ova Crna Gora još nije dostigla nivo sa kraja osamdesetih.

Dobili smo epitet tranzitno-mafijaške države sa švercerskim klanovima svjetskoga glasa. Dobili smo prodate, prisvojene ili uništene najznačajnije privredne i prirodne resurse, privatizovane ili srušene hotele, jako bogatu razuzdanu oligarhiju. Dobili smo politički zavisno sudstvo i dijelom kriminalizovanu policiju i neotkrivene likvidacije onih koji su mislili drugačije. Dobili smo ugrožene medije, blokirane sudske procese o najtežim zločinima. Dobili smo iseljavanje građana sa prostora na kojima su njihovi preci i oni rođeni. Dobili smo „dekrete” o deportacijama nedužnih ljudi i skrivanje takvih i sličnih zločina. Dobili smo neizvjesnu budućnost djece i čuvanje mira preko socijale iz sumnjivih izvora.

Aleksandar Tabaš, nastavnik
Život od prošlosti

– Od davnina su Crnogorci u potrazi za izgubljenim vremenom. I čini se, još su na početku. Zašto? I prije i poslije Berlinskog kongresa Crnogorci su se bavili drugima. Metaforički, spašavali Ruse i Amerikance. Da nije smiješno bilo bi tužno, to što tako omalen narod ima takve ambicije. Francuska buržoaska revolucija, Hladni rat, 68-ma, pad Berlinskog zida, EU. .. Nažalost, sve su to propuštene lekcije. Uspješno ploviti u 21. vijek moguće je, ali se lekcije moraju postići, ili premostiti raciom (vjerovatno bolan, ali neophodan skok plemenskog – u nepoznato). Omama crnogorskim pregnućima, sve nepravde i pravde velikog svijeta, u zemlji plemena – umjesto društvene i individualne emancipacije, obnavljaju inferiornost, mitomaniju, iracionalan strah ili ludu hrabrost. Čuvena crnogorska pizma samo je jedna od posljedica sociopsihološke borbe Crnogorca sa samim sobom.

Ne pomažu vučiji dolovi, mojkovci, 13. julovi, AB revolucije, EU integracije, pa ni voda s Ivanovih korita. Zašto? Zato što Crnogorac ne pije vodu s Korita, nego joj pjesmu pjeva. Zato prošlost treba smjestiti gdje joj je mjesto. U muzej. Nažalost, i danas Crna Gora pokušava da živi od prošlosti. Olako obećane brzine, olako zarađeni novci – loši su primjeri. Potrebno je vjerovati u sebe, više nego u himne i zastave. Jadna je nacionalna samosvojnost, bez individualne. Primjeri čojstva i junaštva postoje i kod Crnogoraca. Kao primjeri. Ali Crnogorci misle da su primjeri – opšte stanje. Naopako misle. Poštovati sebe kao i druge, umjeti komunicirati, čuti sagovornika, čuvati druge od sebe, a sebe ne poništiti – na riječima izgleda lako. Čovjek je poput ovce među vukovima, nezadovoljan, dezorijentisan, siromašan u svakom pogledu kad umjesto tradicije+kulture-prosvjete-nauke, izabere mit, kult ličnosti, nekritičku snagu države. Zato, dok toga (ETIKE) ne biva, ni normalnosti ne biva. Etika ne počiva na žitu iz Rusije ili na podršci američke administracije. Ona se stvara u nama samima. Imaju se Crnogorci čime ponositi. Ali tek kada savladaju lekcije o čovjeku građaninu, hrabrom i etičnom, obrazovanom i ekonomski nezavisnom. Tada će i ponos biti ozbiljno prihvaćen. I kod kuće i u gostima.

Zarija Pejović, ekonomski analitičar
Upravljanje oslonjeno na poslušnike

– Očekivao sam da će demokratski procesi teći znatno brže. Koncept upravljanja Crnom Gorom od strane aktuelnog režima, koji ćemo nazvati ,,držanjem stvari pod kontrolom”, onemogućio je dosezanje punih ekonomskih i političkih sloboda, koje su realno bile ostvarive. Vladavina ,,pod kontrolom” je emancipaciji Crne Gore prišla na upitan način, prvo država, pa poslije demokratija. Kao da Crna Gora slučajno ima gotovo milenijumski državni okvir i kao da se pukim slučajem početkom 90- ih, arhetipski iznjedrila snažna ideja nacionalnog i građanskog oslobođenja.

Vlast želi da državnost baštini poput ,,diplome u vetrini”, pokušavajući da kompenzuje odustvo ozbiljnijih rezultata u izgradnji pravne države, efikasne administracije i ekonomskog boljitka. Limite za ostvarenje ovih ciljeva predstavlja koncept upravljanja koji zahtijeva provjerene poslušnike. Takva kadrovska politika, kako i Đukanović priznaje, dovodi do paralize administracije. Da li se paralizovanom administracijom može hitati prema standardima zvaničnog Brisela? Da li se izbornim mahinacijama može ostvariti demokratija, kao koncept evropske vladavine?

Dok je 90-ih godina ali i protekle decenije zapad ostvarivao privredni rast, Crna Gora je gotovo doticala dno egzistencije. Od 2005-2009., zahvajujuću globalnom ,,finansijskom talasu”, ostvaren je privredni rast i objektivni boljitak u standardu građana. No kada se ,,talas” povukao, odsustvom razvojnih politika, ali i privlačenjem upitnih investitora, nisu ostali ili nastali kapaciteti koji bi stvarali novu vrijednost.

U Crnoj Gori i na zapadu narasta svijest o neophodnosti promjena. Konačno, opozicija je pokazala da može da unaprijedi svoje kapacitete i očekujemo da će se takvi procesi nastaviti.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo