Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šta je diploma bez partijske knjižice

Objavljeno prije

na

Senat Univerziteta Crne Gore je predložio, Upravni odbor prihvatio, i sada je na Vladi da potvrdi kako će Pravni i Ekonomski fakultet na državnom Univerzitetu smanjiti broj brucoša u narednoj studijskoj godini za približno trećinu. Kao jedan od glavnih argumenata za ovaj prijedlog navedena je želja da ,,upisna politika bude u skladu sa tržištem rada”.

Koliko u septembru prošle godine, stvari su izgledale bitno drugačije. ,,Niko od visokoškolaca u Crnoj Gori od početka naredne godine neće biti bez posla”, tvrdio je tadašnji ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović, najavljujući Vladin projekat devetomjesečnog stručnog osposobljavanja mladih sa fakultetskom diplomom vrijedan, samo u ovoj godini, deset miliona eura.

Ministar Numanović je posebno naglasio kako ta akcija -sporadično pominjana od kraja 2010. godine a onda na prečac organizovana nakon raspisivanja parlamentarnih izbora – ,,nema nikave veze sa izborima i predizbornom kampanjom”. Nego im, eto, tako došlo.

Najavljena kampanja zapošljavanja praćena je obećanjem predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da će vladajuća partija, zadrži li vlast, obezbijediti 40 hiljada novih radnih mjesta. U paketu je išao i ljetnji projekat Radna praksa za visokoškolce, Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG).

Zbog skromnosti nadležnih (odnosno odgovornih) javnost je ostala uskraćena i za osnovne informacije vezane za taj projekat. Ipak neki detalji su isplivali. Poput informacije Dana da je grupa od 32 visokoškolca angažovana u Plantažama, na berbi voća, za mjesečnu platu od 150 eura. I tek bi onaj koji izdrži tri mjeseca, praktično neplaćenog rada na Ćemovskom polju, trebalo da pređe na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom. Na određeno vrijeme. I uz obećanje – ,,strpi se sada, pa poslije izbora…”.

Epilog znate: Đukanović se iz partije vratio u premijersku fotelju i prvo što je uradio bilo je da demantuje vlastitu tvrdnju o budućim novim radnim mjestima. Nijesmo ga mi, objasnili su njegovi, dobro razumjeli. Potom su zaslužnim partijskim vojnicima podijeljene nove funkcije. Suad Numanović je postao ministar za ljudska i manjinska prava. Neispunjena obećanja niko ne spominje.

Prema zvaničnim podacima ZZZCG, krajem prošle godine, dok je DPSDP koalicija slavila formiranje nove vlade, posao je na Birou rada tražila 31.231 građana Crne Gore. Skoro pa je svaki peti među njima imao fakultetsku diplomu. Čak su i regionalni mediji u saopštenim podacima pronašli zanimljivo i utješno štivo i njihovoj publici. Poput izvještaja naslovljenog: ,,Među visokoobrazovanim nezaposlenim Crnogorcima je i 11 doktora nauka i 178 magistara”.

Valja uporediti podatke. Prije 13 godina među nezapošljenim stanovnicima Crne Gore bilo je 5,5 odsto visokoškolaca. Slijedile su godine tajkunskih privatizacija, političkih mahinacija i u ubrzane ekonomske propasti i siromašenja crnogorskog društva. Od Telekoma, Svetog Stefana i HTP Boka do podgoričke Mljekare, nikšićke Željezare i KAP-a.

Kao rezultat takve politike, pokazao se nezaustavljiv trend rasta kako broja nezapošljenih tako i učešće visokoobrazovanih među njima. Na kraju referendumske 2006. posao je tražilo 2.369 lica sa fakultetskom diplomom (šest odsto od ukupnog broja nezapošljenih). U novembru prošle godine, brojka se popela na 21 odsto ili 6.456 duša. Skoro pa polovina njih bila je bez dana radnog staža.

Među nezaposlenim visokoškolcima dominirali su ekonomisti, prosvjetni radnici i pravnici. Slijedili su inženjeri, pomorci, diplomci poljoprivrednih i turističkih fakulteta, a na evidenciji nezapošljenih našlo se i 60-ak ljekara, 35 farmaceuta, 64 stomatologa, 37 psihologa… U tom kontekstu, ideja o smanjenju broja novoupisanih studenata Prava i Ekonomije izgleda razumljivo i logično. I praktično, nema dileme da će se Vlada saglasiti sa predloženim.

Međutim, stvari nijesu tako jednostavne i jednoznačne.

Vlada je, zimus, analizirala izvještaj prema kome crnogorski poslodavci najviše zapošljavaju upravo pravnike, ekonomiste, elektroinženjere i informatičare. Uostalom, lično se premijer u svom pretprazničnom razgovoru sa nekadašnjim savjetnikom Srđanom Kusovcem požalio kako su ,,kapaciteti crnogorske države nedostatni u onom najdirektnijem značenju te riječi – nemamo dovoljno kompetentnih ljudi…”. Crna Gora, dakle, ima manjak kvalitetnih pravnika i ekonomista. Ili oni nemaju najvažniji dokument za državnu službu – partijsku knjižicu DPS-a.

Kako to ide, objasnio nam je, istina nenamjerno, doskorašnji direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić.

,,Pripremajući se za predstojeće izbore u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata. Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”, objašnjava Jelić strategiju predizbornog zapošljavanja kolegama iz partijskog vrha, o čemu svjedoče dokumenta iz afere Snimak. ,,Ako zaposlimo svog čovjeka, smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS…”.

Tako je DPS uspostavio punu kontrolu i na tržištu rada. Istovremeno su od visokog obrazovanja napravili vlastiti biznis. Otud i, iz Vlade instruisani, zahtjev Univerziteta Crne Gore da se smanji broj novoupisanih studenata na Pravu i Ekonomiji treba posmatrati kao pokušaj da se studenti i njihov novac preusmjere u privatne džepove.

,,Sve što se radi posljednjih godina radi se na štetu državnog Univerziteta, jer osnivači privatnih zloupotrebljavaju službeni položaj i usvajaju odluke na štetu državnog”, požalila se medijima Nataša Ružić, prodekanica za nastavu Fakulteta političkih nauka. ,,Mislim da i ovog puta Vlada želi da usmjeri studente na privatne univerzitete”.

Slično razmišlja i profesorica na Ekonomskom fakultetu i bivša ministarka za evropske integracije Gordana Đurović. Ograničenja upisa na društvenim fakultetima državnog Univerziteta, smatra ona, ne mogu sama po sebi, ispraviti anomalije na crnogorskom tržištu rada. Pošto će se prekobrojni, a zainteresovani za studije, samo preseliti na privatne fakultete. Tamo im, pride, i predavači etablirani na državnim i partijskim funkcijama mogu pomoći pri traženju zapošljenja. Po sistemu – ,,ja se znam sa Jelićem”.

Gordana Đurović ukazuje na činjenicu da crnogorski problem nije višak visokoobrazovanih, već strukturni nedostaci u ovdašnjoj ekonomiji i manjak kvalitetnih radnih mjesta. Među stanovništvom EU uzrasta od 30 do 34 godine, ima 31 odsto visokoobrazovanih, dok razvojne strategije imaju za cilj da do 2020. godine taj postotak podignu na 40 odsto. U istoj ciljnoj grupi u Crnoj Gori (30 -34 godine) fakultetsku diplomu ima četvrtina radno sposobnih. Nevolja je što oni nemaju gdje da rade.

Inženjerska mjesta u Telekomu i Elektroprivredi pokrivaju leteći timovi iz kompanijskih centrala Dojče telekoma i A2A, koji se angažuju samo po potrebi. Kompanije poput Željezare i KAP-a, ka kojima je nekada bio okrenut značajan dio tehničkih fakulteta UCG, danas su na koljenima. Pomorska privreda je mrtva, saobraćajem na zemlji, vodi i vazduhu umjesto inženjera saobraćajne struke gospodare partijski kadrovi. U turizmu i poljoprivredi – shodno dostignutom kvalitetu ponude – uglavnom nema mjesta za visokoškolce i njihovo znanje.

Početkom godine, veliku pažnju na društvenim mrežama u regionu privukla je reklama fotografske radnje iz Leskovca: Ako imate fakultetsku diplomu, dobru ideju i pošteni ste – dođite kod nas. Pošto sa svim tim možete samo da se slikate!

U Crnoj Gori, prvo, svratite u vladajuću partiju. Ako oni već nijesu došli kod vas. Onda malo lijepite plakate, berete grožđe ili breskve. Tek da pokažete karakter. I čekate da se uprazni mjesto u kakvom ministarstvu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo