Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šta je diploma bez partijske knjižice

Objavljeno prije

na

Senat Univerziteta Crne Gore je predložio, Upravni odbor prihvatio, i sada je na Vladi da potvrdi kako će Pravni i Ekonomski fakultet na državnom Univerzitetu smanjiti broj brucoša u narednoj studijskoj godini za približno trećinu. Kao jedan od glavnih argumenata za ovaj prijedlog navedena je želja da ,,upisna politika bude u skladu sa tržištem rada”.

Koliko u septembru prošle godine, stvari su izgledale bitno drugačije. ,,Niko od visokoškolaca u Crnoj Gori od početka naredne godine neće biti bez posla”, tvrdio je tadašnji ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović, najavljujući Vladin projekat devetomjesečnog stručnog osposobljavanja mladih sa fakultetskom diplomom vrijedan, samo u ovoj godini, deset miliona eura.

Ministar Numanović je posebno naglasio kako ta akcija -sporadično pominjana od kraja 2010. godine a onda na prečac organizovana nakon raspisivanja parlamentarnih izbora – ,,nema nikave veze sa izborima i predizbornom kampanjom”. Nego im, eto, tako došlo.

Najavljena kampanja zapošljavanja praćena je obećanjem predsjednika DPS-a Mila Đukanovića da će vladajuća partija, zadrži li vlast, obezbijediti 40 hiljada novih radnih mjesta. U paketu je išao i ljetnji projekat Radna praksa za visokoškolce, Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG).

Zbog skromnosti nadležnih (odnosno odgovornih) javnost je ostala uskraćena i za osnovne informacije vezane za taj projekat. Ipak neki detalji su isplivali. Poput informacije Dana da je grupa od 32 visokoškolca angažovana u Plantažama, na berbi voća, za mjesečnu platu od 150 eura. I tek bi onaj koji izdrži tri mjeseca, praktično neplaćenog rada na Ćemovskom polju, trebalo da pređe na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom. Na određeno vrijeme. I uz obećanje – ,,strpi se sada, pa poslije izbora…”.

Epilog znate: Đukanović se iz partije vratio u premijersku fotelju i prvo što je uradio bilo je da demantuje vlastitu tvrdnju o budućim novim radnim mjestima. Nijesmo ga mi, objasnili su njegovi, dobro razumjeli. Potom su zaslužnim partijskim vojnicima podijeljene nove funkcije. Suad Numanović je postao ministar za ljudska i manjinska prava. Neispunjena obećanja niko ne spominje.

Prema zvaničnim podacima ZZZCG, krajem prošle godine, dok je DPSDP koalicija slavila formiranje nove vlade, posao je na Birou rada tražila 31.231 građana Crne Gore. Skoro pa je svaki peti među njima imao fakultetsku diplomu. Čak su i regionalni mediji u saopštenim podacima pronašli zanimljivo i utješno štivo i njihovoj publici. Poput izvještaja naslovljenog: ,,Među visokoobrazovanim nezaposlenim Crnogorcima je i 11 doktora nauka i 178 magistara”.

Valja uporediti podatke. Prije 13 godina među nezapošljenim stanovnicima Crne Gore bilo je 5,5 odsto visokoškolaca. Slijedile su godine tajkunskih privatizacija, političkih mahinacija i u ubrzane ekonomske propasti i siromašenja crnogorskog društva. Od Telekoma, Svetog Stefana i HTP Boka do podgoričke Mljekare, nikšićke Željezare i KAP-a.

Kao rezultat takve politike, pokazao se nezaustavljiv trend rasta kako broja nezapošljenih tako i učešće visokoobrazovanih među njima. Na kraju referendumske 2006. posao je tražilo 2.369 lica sa fakultetskom diplomom (šest odsto od ukupnog broja nezapošljenih). U novembru prošle godine, brojka se popela na 21 odsto ili 6.456 duša. Skoro pa polovina njih bila je bez dana radnog staža.

Među nezaposlenim visokoškolcima dominirali su ekonomisti, prosvjetni radnici i pravnici. Slijedili su inženjeri, pomorci, diplomci poljoprivrednih i turističkih fakulteta, a na evidenciji nezapošljenih našlo se i 60-ak ljekara, 35 farmaceuta, 64 stomatologa, 37 psihologa… U tom kontekstu, ideja o smanjenju broja novoupisanih studenata Prava i Ekonomije izgleda razumljivo i logično. I praktično, nema dileme da će se Vlada saglasiti sa predloženim.

Međutim, stvari nijesu tako jednostavne i jednoznačne.

Vlada je, zimus, analizirala izvještaj prema kome crnogorski poslodavci najviše zapošljavaju upravo pravnike, ekonomiste, elektroinženjere i informatičare. Uostalom, lično se premijer u svom pretprazničnom razgovoru sa nekadašnjim savjetnikom Srđanom Kusovcem požalio kako su ,,kapaciteti crnogorske države nedostatni u onom najdirektnijem značenju te riječi – nemamo dovoljno kompetentnih ljudi…”. Crna Gora, dakle, ima manjak kvalitetnih pravnika i ekonomista. Ili oni nemaju najvažniji dokument za državnu službu – partijsku knjižicu DPS-a.

Kako to ide, objasnio nam je, istina nenamjerno, doskorašnji direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić.

,,Pripremajući se za predstojeće izbore u Zavodu za zapošljavanje pokrenuli smo nekoliko projekata. Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude”, objašnjava Jelić strategiju predizbornog zapošljavanja kolegama iz partijskog vrha, o čemu svjedoče dokumenta iz afere Snimak. ,,Ako zaposlimo svog čovjeka, smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS…”.

Tako je DPS uspostavio punu kontrolu i na tržištu rada. Istovremeno su od visokog obrazovanja napravili vlastiti biznis. Otud i, iz Vlade instruisani, zahtjev Univerziteta Crne Gore da se smanji broj novoupisanih studenata na Pravu i Ekonomiji treba posmatrati kao pokušaj da se studenti i njihov novac preusmjere u privatne džepove.

,,Sve što se radi posljednjih godina radi se na štetu državnog Univerziteta, jer osnivači privatnih zloupotrebljavaju službeni položaj i usvajaju odluke na štetu državnog”, požalila se medijima Nataša Ružić, prodekanica za nastavu Fakulteta političkih nauka. ,,Mislim da i ovog puta Vlada želi da usmjeri studente na privatne univerzitete”.

Slično razmišlja i profesorica na Ekonomskom fakultetu i bivša ministarka za evropske integracije Gordana Đurović. Ograničenja upisa na društvenim fakultetima državnog Univerziteta, smatra ona, ne mogu sama po sebi, ispraviti anomalije na crnogorskom tržištu rada. Pošto će se prekobrojni, a zainteresovani za studije, samo preseliti na privatne fakultete. Tamo im, pride, i predavači etablirani na državnim i partijskim funkcijama mogu pomoći pri traženju zapošljenja. Po sistemu – ,,ja se znam sa Jelićem”.

Gordana Đurović ukazuje na činjenicu da crnogorski problem nije višak visokoobrazovanih, već strukturni nedostaci u ovdašnjoj ekonomiji i manjak kvalitetnih radnih mjesta. Među stanovništvom EU uzrasta od 30 do 34 godine, ima 31 odsto visokoobrazovanih, dok razvojne strategije imaju za cilj da do 2020. godine taj postotak podignu na 40 odsto. U istoj ciljnoj grupi u Crnoj Gori (30 -34 godine) fakultetsku diplomu ima četvrtina radno sposobnih. Nevolja je što oni nemaju gdje da rade.

Inženjerska mjesta u Telekomu i Elektroprivredi pokrivaju leteći timovi iz kompanijskih centrala Dojče telekoma i A2A, koji se angažuju samo po potrebi. Kompanije poput Željezare i KAP-a, ka kojima je nekada bio okrenut značajan dio tehničkih fakulteta UCG, danas su na koljenima. Pomorska privreda je mrtva, saobraćajem na zemlji, vodi i vazduhu umjesto inženjera saobraćajne struke gospodare partijski kadrovi. U turizmu i poljoprivredi – shodno dostignutom kvalitetu ponude – uglavnom nema mjesta za visokoškolce i njihovo znanje.

Početkom godine, veliku pažnju na društvenim mrežama u regionu privukla je reklama fotografske radnje iz Leskovca: Ako imate fakultetsku diplomu, dobru ideju i pošteni ste – dođite kod nas. Pošto sa svim tim možete samo da se slikate!

U Crnoj Gori, prvo, svratite u vladajuću partiju. Ako oni već nijesu došli kod vas. Onda malo lijepite plakate, berete grožđe ili breskve. Tek da pokažete karakter. I čekate da se uprazni mjesto u kakvom ministarstvu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo