Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zasad samo sjaji

Objavljeno prije

na

U četvrtak 23. maja u hotelu Splendid u Bečićima, kad ovaj broj Monitora odlazi u štampu, počeo je drugi Samit 100 biznis lidera Jugoistočne Evrope, što je zvaničan naziv za skup vlasnika uspješnih privatnih firmi i direktora najvećih državnih kompanija u bivšim jugoslovenskim republikama. Samit 100 u Bečićima organizovan pod nazivom Dogovor za novo doba otvara premijer Milo Đukanović čija je Vlada pokrovitelj cijelog događaja.

Riječ je o pokušaju uspostavljanja dobrih poslovnih odnosa na Balkanu i nastojanju uspješnih da pronađu povoljnije uslove za poslovanje, načine i oblike udruživanja radi zajedničkog nastupa na tržištima trećih zemalja.

Kako se ovaj tekst priprema uoči početka rada Samita 100, ne može se sa sigurnošću navesti koje su to kompanije i biznismeni uvršteni u elitnu grupu od 100 vodećih privrednika regiona, inače članova Srpske asocijacije menadžera, Hrvatske udruge poslodavaca, Združenja menadžera Slovenije, uspješnih iz BiH, Crne Gore i Makedonije.

Granice država osnovanih na tlu bivše Jugoslavije postale su tijesne za razvoj velikih i značajnih projekata a male firme pojedinačno nekonkurentne na inostranom tržištu.

Jedan od organizatora bečićkog poslovnog samita je Atlas fondacija, članica Atlas grupe Duška Kneževića, koji je istakao kako „ekonomski uspješan region podrazumijeva neophodnost da političari obezbijede dobre uslove za biznis i trajnu stabilnost radi stvaranja boljeg ambijenta za poslovanje i investiranje.”

Inicijativa o potrebi udruživanja i saradnje privrednika u zemljama sa pokidanim političkim i ekonomskim vezama potekla je 2011. godine u Aranđelovcu i predstavlja jedinstven koncept ovakve vrste u regionu.

„Zamišljen kao snažna koheziona sila budućeg privrednog povezivanja i konkretan doprinos naporima usmerenim na unapređenje odnosa i života u regionu, cilj Samita100 je i da ove godine demonstrira odlučnost poslovnih lidera da preuzmu svoj deo odgovornosti u kreiranju vizije i uslova za jačanje konkurentnosti nacionalnih ekonomija zemalja, ali i ukupnog konkurentskog potencijala jugoistočne Evrope”, navodi se na sajtu Samita.

Većina političkih lidera dala je punu podršku akterima Samita u vidu političkog pokroviteljstva. Prvi konkretan rezultat Samita100 je osnivanje slovenačko-srpskog građevinskog konzorcijuma simboličnog naziva Feniks, koji je okupio preko 40 srpskih i slovenačkih građevinskih preduzeća sa ciljem saradnje i zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Feniksu su se pridružile i poznate građevinske firme iz BiH, dok se na skupu u Bečićima očekuje ulazak crnogorske građevinske operative u ovu asocijaciju.

Udruženi građevinari od Triglava do Lovćena planiraju zajednički nastup na stranim tržištima, prije svega učešće na tenderima za poslove izgradnje objekata na Bliskom istoku, u zemljama bivšeg Sovjetskog saveza, Afrike i drugim tržištima na kojima su tradicionalno radili građevinci iz bivše Jugoslavije.

„Jugoslavija ponovo zida”, slikovito je očekivanja od Feniksa opisao Branislav Grujić, predsjednik srpske firme PSP-Farman, jedne od osnivača ovog konzorcijuma.

Balkanskoj biznis eliti u hotelu Splendid drugog radnog dana pridružiće se premijeri Srbije i BiH, Ivica Dačić i Vjekoslav Bevanda, te visoki politički zvaničnici Slovenije i Makedonije.

Da li će novo organizovanje privrednih snaga pomoći regionu u prevazilaženju ekonomske krize teško je reći. Biznis forumi, festivali investicija i slični skupovi sa velikim planovima, elanom i političkim optimizmom priređivani su tokom niza proteklih godina u Crnoj Gori

Samit 100 biznismena eks-ju organizovan je samo mjesec dana nakon Sajma investicija (FREI) koji se održava u hotelu Maestral. Nakon četiri godine održavanja ove revije spektakularnih projekata, podržane velikim projektnim biroima iza kojih stoje Vladini ministri i privatne domaće banake, nema vidljivih rezultata. Planovi i najave novih investicija u Crnoj Gori ili dobijanje velikih poslova u inostranstvu uglavnom su služili kao predizborni marketing. Pravih investicija nema. Vlada uživa na lovorikama davanja pod zakup vojne kasarne u Kumboru i priče o 258 miliona koje treba da dobije od azerbejdžanske firme SOCAR na ime zakupa za 90 godina. Od čega je prošlog ljeta uplaćeno prvih 12 miliona.

Vodeći strani investitori promovisani na blijedom sajmu nekretnina u Pržnu i dalje su SOCAR-Azmont investment, Porto Montenegro kanadskog biznismena Pitera Manka, egipatska kompanija Luštica Develepoment i ruska Metropol grupa.

Svaka od ovih kompanija sa izuzetkom Metropola, na Crnogorkom primorju, pod privilegovanim uslovima gradi prvenstveno stanove za tržište. Nema ulaganja u hotele visoke kategorije. Porto Montenegro je uniformisana nova stambena četvrt Tivta sa preskupim stanovima, marinom i jednim malim hotelom.

Umjesto hotela, luksuznih vila i turističkog resorta na Luštici je započeta gradnja prve stambene zgrade sa stanovim za prodaju i to na vrijednoj lokaciji u zaleđu plaže Oblatno.

Metropol grupa koja u vlasništvu ima tivatsko ostrvo Sv. Marko, prema saznanjima Monitora nema namjeru da uskoro započne gradnju planiranih turističkih kapaciteta. Crnogorski biznismeni, vlasnici vrijednih lokacija na primorju, pogotovo na području atraktivne budvanske rivijere, sa zebnjom čekaju strane investitore, odnosno bogate Ruse za realizaciju svojih projekata. Njihove zemljišne parcele u većini slučajeva opterećene su velikim bankarskim kreditnim dugovanjima.

Da je investiciona klima u Crnoj Gori veoma nepovoljna pokazuje i nedavna odluka premijera Mila Đukanovića da odsutane od izgradnje vila i apartmana na svojoj parceli od 20.000 kvadrata na brdu Košljun u Budvi. Neurbanizovano zemljište kupila je firma Global Montenegro u kojoj je premijer suvlasnik, da bi zatim DUP-om Podkošljun na njemu bilo ucrtano apartmansko naselje. Kao razlog prodaje premijer je naveo pad tražnje na tržištu nekretnina.

,,Nekretninu smo kupili u nekom vremenu kada smo imali ambiciju da razvijemo taj projekat. Danas kada je ovakvo stanje na globalnom ekonomskom tržištu i kada je realan pad tražnje za gradnju tih smještajnih jedinica u Crnoj Gori, svjesni da postoje mnogo atraktivniji lokaliteti, koji će sigurno mnogo prije biti predmet tražnje od ovog lokaliteta, orpedijelili smo se da tu nekretninu prodamo”, kazao je Đukanović.

Najveća crnogorska investiciona grupa, Atlas korporacija, nije relazovala ni jedan od projekata planiranih duž Crnogorskog primorja i pored brojnih aktivnosti na planu iznalaženja potencijalnih partnera. Od atraktivne glumice Pamele Anderson, sajma FREI pa do raznih inicijativa za okupljanje balkanskih biznis elita i partnerstva sa Globalnom inicijativom Klinton.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo