Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čovjek od bazena

Objavljeno prije

na

Pet godina je prošlo od kada je gradonačelnik Miomir Mugoša obećao da će u roku od godinu Podgorica dobiti pet bazena. ,,Ne jedan već pet”, poručio je kao odgovor na skandiranje mase okupljene povodom osvojenog zlata iz Malage za vaterpoliste crnogorske reprezentacije. Tražili su: „Hoćemo bazene, hoćemo bazene”. Ljeto dolazi, a glavni grad ima samo jedan bazen. Ne pet već jedan. Kad Mugoša obeća.

A zvučao je bajkovito: ,,Bazene radimo u dvorištu OŠ Vlado Milić u Donjoj Gorici, u Tološkoj i Zlatičkoj šumi, na brdu Gorica, na Starom aerodromu, ali i u Budvi. Nećemo improvizovati, bazeni će biti napravljeni prema najsavremenijim standardima”. Stelt tehnologija: toliko su savremeni da se ne vide.

Kako su za godinu kasnije, jesen 2009, bili zakazani parlamentarni izbori, revijalnom utakmicom između ,,A” i Mediteranske vaterpolo reprezentacije Crne Gore, u junu, zvanično je otvoren bazen na kojem je održan finalni turnir Svjetske lige. Na tome se stalo. Ko još mari za javno data obećanja, jednog gradonačelnika?

Profesor fizičke kulture koji je želio da ostane anoniman kaže za Monitor da je sramota da glavni grad jedne mediteranske države poput Crne Gore nema ni jedan zatvoreni bazen i samo jedan otvoreni. ,,To je nevjerovatno da stanovnici glavnog grada koriste samo jedan bazen. Sportski smo veoma talentovana nacija, imamo sjajne vaterpoliste, ali djeca koja žele da se bave tim sportom nemaju gdje da treniraju. Nema bazena. Očigledno da postoje samo u glavi gradonačelnika.”

Zatvoreni bazen je davna prošlost. Sada služi, to je još jedan kuriozitet Miomira Mugoše, Podgorice, ali i Crne Gore, za treninge boksera i stonotenisera. Za čitaoce Monitora koji nijesu u toku: nema vode, trenira se u koritima bazena. Neko je zbrojao: Beograd ima sedam sportskih centara sa zatvorenim bazenima, Zagreb tri… Mi – čekamo.

,,Zatvoreni bazen je prijeka potreba svakog iole ozbiljnog nastanjenog mjesta. Civilizacije stare po nekoliko hiljada godina imale su neke vrste zatvorenih bazena, a mi, danas, u 21. vijeku, nemamo nijedan. Administracija glavnog grada morala bi duboko da se zamisli nad time. To je najbolji pokazatelj koliko je ljudima koji odlučuju stalo do sporta i fizičke kulture”, kaže naš sagovornik.

Dokaz te priče jeste i veliko interesovanje podgoričke djece za vaterpolo. To je najbolje pokazala škola plivanja i vaterpola koju je proteklog ljeta na otvorenom bazenu Sportskog centra Morača organizovao Veljko Uskoković, poznati crnogorski vaterpolista.

,,Podgorica je najveći grad u Crnoj Gori, a time i najveća baza talenata, zbog toga je neophodno da dobije zatvoreni bazen kako bi i u glavnom gradu bio formiran kvalitetan vaterpolo klub. Baza koju imamo u Kotoru, Herceg Novom i Budvi je mala da bismo se mogli na duže staze održati u svjetskom vrhu”, poručio je tada Uskoković.

Nije gradonačelnik ostavio bez mrlje ni otvoreni bazen. Prvi čovjek grada odlučio je da posao na tenderu za nabavku opreme za tada tek sagrađeni bazen dobije firma Comexport. Stoprocentni osnivač preduzeća, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik firme je suprug sada već bivše vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić – Budimir.

Vijesti su pisale: ,,Vrijednost nabavke je bila 115.308,00 eura, a da li je to bila najbolja ponuda Pod lupom nije mogao utvrditi jer opštinska administracija odbija da dostavi tendersku dokumentaciju. Gradski administrator je zahtjev odbio, tvrdeći da je nenadležan i proslijedio ga Službi za zajedničke poslove Podgorice, koja ga ignoriše.”

Čarapićeva firma je, prema pisanju dnevnika Vijesti, i ranije, 2008. godine, poslovala sa Mugošom. ,,Na tenderu Glavnog grada, raspisanom za nabavku i montažu namještaja i opreme za Ustanovu za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci, dobio je posao vrijedan 95.399 eura. Kako je Pod lupom utvrdio, firma je to koristila kao preporuku za druge poslove.” I tako dalje. U talasima.

Kupačima, dakle, nije lako. Nije, sjećate se, bilo ni Kupačici, koja je nakon salvi negativnih kritika morala biti uklonjena iz parka preko puta Skupštine. Zbog skulpture Čežnja autora braće Svetozara i Svetomira Radovića, vodi se sudski spori između Glavnog grada, preduzeća Vodovod iz Podgorice i tvoraca umjetničkog djela. Neće se Mugoši sa vodom.

Nije tu kraj. Gradonačelnik je obećao i kolektor. Jedan, ne pet. Ni od jednog ništa. Mirko Boljević, zadužen za sektor ekologije u Mjesnoj zajednici ,,1. maj”, podsjetio nas je nedavno: gradonačelnik Miomir Mugoša još 2006. godine obećao je izgradnju sistema za prečišćavanje, nazvavši ga tada ,,najbitnijim projektom”. Priča je podgrijavana pred svake izbore. Treba li napominjati – do danas ništa.

Pisali smo: ,,Na sjednici Skupštine Podgorice, početkom prošle godine, Mugoša je saopštio da Glavni grad čeka na saglasnost Vlade za kreditno zaduženje od 15 miliona eura, kako bi se mogao realizovati ,,projekat vijeka”. Napravljen je, ipak, pomak: pred referendum kolektor je okarakterisan kao ,,najbitniji projekat”, danas – ,,projekat vijeka”. Ko kaže da nema pomaka?”

Miomir Mugoša, čovjek od obećanja.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo