Povežite se sa nama

MONITORING

Apsolutna demokratija

Objavljeno prije

na

izbori

Bila je to tek još jedna godina koja je počela januarom. Iako se, na osnovu dogovora vlasti i PZP-a iz vremena donošenja Ustava, očekivalo da će izbori biti krajem 2009, vlada je na početku godine odlučila da Skupštini predloži skraćenje mandata. Pred Crnom se Gorom, rekli su, nakon aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji, nalaze ,,brojne i značajne obaveze”. Zato, a i zbog odlučne bitke sa svjetskom ekonomskom krizom vladi treba ,,puni mandat”. Osmi parlamentarni izbori nakon uvođenja višestranačkog sistema u Crnoj Gori održani su po starom Zakonu o izboru odbornika i poslanika. Po Ustavu, davno ga je trebalo promijeniti, nije usaglašen ni dan – danas. Puno se govorilo o udruženom radu opozicije. Besplodno.

Državno tužilaštvo u januaru je podiglo optužnicu protiv devet bivših pripadnika MUP-a zbog deportacije bosanskih izbjeglica 1992. godine. Proces se vuče, kao što se prije njega vukla i istraga. ,,Odluka o deportaciji nije mogla biti donijeta bez znanja tadašnjeg državnog vrha Crne Gore”, svjedočio je ovih dana Branko Bujić, bivši načelnik Centra bezbjednosti u Baru. Državni vrhovi ranije su posvjedočili kako – nijesu znali. Po svemu što se dosad vidi, zadatak u ovom slučaju je: osuditi niže činovnike i ne dotaći svijetle likove njihovih pretpostavljenih. Nije lako, ali ne treba sumnjati u naše pravosuđe.

Tokom februara odvijala se uobičajena predizborna borba protiv korumpiranih pojedinaca, divljih graditelja i ostalih devijacija. Saznalo se za narodni običaj prema kojem partija na vlasti miljenike imenuje u upravne i slične odbore, a oni, iz ljubavi, daju partiji deset odsto novaca koje tamo zarađuju. Učiteljica Alia Šoškić svjedočila je kako direktor njene škole propituje saradnike za koga će glasati. Vlada je, nakon što je objavljeno da su članovi Odbora direktora Željeznice Crne Gore sebi za dvije godine podijelili više od milion eura otpremnina, zaključila da to nije lijepo. Opozicioni su se lideri sastajali i rastajali.

U podgoričkom Višem sudu u martu je počelo suđenje optuženima za ratni zločin u logoru Morinj, gdje su od oktobra 1991. do avgusta ‘92. zlostavljani hrvatski ratni zarobljenici i civili.

Predizbornu kampanju obilježile su svađe među nekadašnjim partijskim drugovima: DPS protiv SNP-a, Demokratski centar protiv Pokreta za promjene, Srpska nacionalna lista i Narodnjačka koalicija protiv Nove srpske demokratije. I obrnuto. Na meti vlasti posebno je bio Pokret za promjene. Lider te partije Nebojša Medojević rekao je da „običnom građaninu treba dosta hrabrosti da dođe na tribinu
PzP-a jer to mu je rizičnije nego da švercuje heroin”.

Na izbore je 29. marta izašlo oko 66 odsto birača što je za naše prilike prilično slaba izlaznost. Bilo je šesnaest izbornih lista – pola nije ušlo u parlament. Zabilježen je visok procenat rasutih glasova – između 12 i 15 odsto.

Koalicija ,,Evropska Crna Gora – Milo Đukanović” još jednom je osvojila apsolutnu vlast. Ubilježili su oko tri i po hiljade više glasova nego na izborima u septembru 2006. U odnosu na prethodne izbore SNP je imao znatno bolji, Pokret za promjene i NOVA bitno gori izborni rezultat. Đukanovićeva koalicija ,,Evropska Crna Gora”, koju čine DPS, SDP, Bošnjačka stranka i HGI, u Skupštini je zauzela 48 mjesta. Socijalistička narodna partija dobila je 16, Nova srpska demokratija osam, a Pokret za promjene pet poslanika. Četiri mjesta osvojile su četiri albanske partije. Narodna stranka postala je vanparlamentarna.

Na lokalnim izborima u Budvi i Nikšiću takođe je vlast osvojila DPS-ova koalicija, njihov kandidat pobijedio je i na izborima za gradonačelnika Tivta. U Budvi su osvojili preko 70 odsto glasova. U Herceg Novom je predstavnik SNP-a Dejan Mandić ostao na mjestu predsjednika opštine.

Uoči izbora su objavljeni neki od rezultata Nacionalnog izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka, koje su uradili UNDP i Institut za strateške studije i prognoze. Kompletan izvještaj predstavljen je oktobru. U Crnoj Gori je apsolutno siromašno 10, 8 odsto građana – svaki deseti živi sa manje od 162 eura mjesečno. Prosječne penzije neznatno premašuju granicu siromaštva, dok je minimalna mjesečna penzija – u iznosu od 71,6 eura – manja od polovine iznosa koji je označen kao granica siromaštva.

Jaz između bogatih i siromašnih sve je dublji. Koeficijent nejednakosti 2004. godine bio je – šest, dok je sada 9,8. To znači da je nejednakost uvećana za 60 odsto. Prihodi 20 odsto najbogatijih stanovnika Crne Gore 18,84 puta su veći od prihoda 20 odsto najsiromašnijih. U odnosu na jug, sjever Crne Gore još je siromašniji nego što je bio prije nekoliko godina. Istraživanje UNDP-a je pokazalo da su najugroženiji Romi, raseljeni i penzioneri. Vlast se oko toga nije nasjekirala. Možda će pred neke naredne izbore trebati malo više vreća brašna, ali – kad je beg bio cicija.

U aprilu je konstituisan parlament, taj mjesec obilježila su i nagađanja oko sastava nove vlade. Glavna dilema bila je da li će, ili neće u njoj biti mjesta za Svetozara Marovića. Stručnjaci za struje u DPS-u smatraju da bi se Đukanović rado odrekao ratnog druga ,ali Igor Lukšić u partijskoj aparaturi ne stoji tako dobro kao u premijerovom srcu.

Partijska borba, sva prilika, nije bila laka. Vlada je formirana 72 dana nakon izbora. Dobili smo po šesti put istog premijera i istu, samo malo veću, vladu. Prethodna je imala dva potpredsjednika i 14 ministara, nova ima sedamnaest ministara i tri potpredsjednika. Jedan od njih je Svetozar Marović.

U julu je Evropski komesar za proširenje Olli Ren crnogorskom premijeru uručio Upitnik Evropske komisije što je početak postupka odlučivanja o prihvatanju kandidature Crne Gore za članstvo u EU. Ren je objasnio da Upitnik za Crnu Goru sadrži 2178 pitanja na 368 stranica.

Na kraju tog mjeseca Vrhovno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu sa predlogom za određivanje pritvora protiv osam pripadnika bivše Vojske Jugoslavije zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Kaluđerskom lazu kod Rožaja 1999. godine. Sudski postupak je počeo u martu, ali je prekinut nakon što je došlo do izmjena u sastavu specijalnog sudskog vijeća. Ponovo je nastavljeno u septembru.

Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i njegov Miljan diplomatski kadar su na početku avgusta napali urednika i fotoreportera dnevnika Vijesti Mihaila Jovovića i Borisa Pejovića. Pejović je pokušavao da fotografiše Mugošin nepropisno parkirani automobil. Cijela mašinerija je upregnuta da opere Mugoše i krivicu za ovaj događaj svali na ekipu Vijesti. Ipak su se pojavili i ljudi koji nijesu spremni da lažu, Mugošina nervoza raste. Sve je nasilniji.

Premijer Đukanović je u povodu slučaja Mugoša otkrio da, pored fizičkog postoji i ,,medijsko nasilje”. Premijer i gradonačelnik zbili su redove i na predizborni skup na Žabljaku otišli u istom automobilu. Na izborima je pobijedio kandidat vlasti. Iz SNP-a su ocijenili da su u izborni proces na Žabljaku bili uključeni organizovani kriminalci. Neko vrijeme se govorilo da će opozicione partije bojkotovati lokalne izbore u Kotoru, Mojkovcu. Kotor su bojkotovali, pobijedila je kandidatkinja vlasti. Izbori na Cetinju su, zbog proceduralne greške oko njihovog raspisivanja, odloženi. SNP je na izbore u Mojkovcu izašla i izgubila. Opoziciona strategija i dalje se pravi. Najavljivan je bojkot, formiranje demokratskog fronta, razne stvari, ništa od toga nije uobličeno, još manje usaglašeno. Nekadašnji predsjednik Socijaldemokratske partije Žarko Rakčević najavio je formiranje građanskog foruma.

Četiri godine nakon ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića podgorički Viši sud je, početkom avgusta, donio presudu u kojoj nema osobe koja je povukla oroz. Krivično vijeće sudije Lazara Akovića osudilo je na po trideset godina zatvora Sašu Boretu, Ljuba Bigovića i Ljuba Vujadinovića. Milan Čila Šćekić, kome se na teret stavljalo da je rafalima, na kućnom pragu u avgustu 2005. pokosio policijskog inspektora, oslobođen je optužbe zbog – nedostatka dokaza. Njemu je kao članu zločinačkog udruženja izrečena kazna od tri godine. To je u međuvremenu odslužio. Zbog zločinačkog udruživanja na 20 godina zatvora osuđen je i Alan Kožar, dok je Dušanka Vujović iz Herceg Novog osuđena na dvije godine zatvora zbog neovlašćenog držanja oružja.

Jesen je obilježio protest cetinjskih gimnazijalaca. Zaslužili su godišnji plus u Monitorovom barometru.

Evropska komisija u svom Izvještaju o napretku, objavljenom u oktobru, naglasila je da je potrebna politička volja kako bi se postigli rezultati u reformama, posebno kada je u pitanju borba protiv korupcije. Zakone koje nam propisuje Evropa, fakat, prilično savjesno usvajamo, pitanje je šta će se desiti ako neko pogleda kako se primjenjuju.

Odgovore na Upitnik Evropske komisije premijer Milo Đukanović predao je 9. decembra evropskom komesaru za proširenje Oliju Renu. Sastavljeni su u 12 knjiga na 4.433 strane. Šta tamo piše – ne znamo, odgovori su državna tajna. Mnogi tvrde da je razlog za tajanstvenost to što su odgovori frizirani.

Ministri inostranih poslova Sjevernoatlanskog saveza donijeli su, takođe početkom decembra, odluku o prijemu Crne Gore u Akcioni plan za članstvo u NATO. Negdje ranije vlast je odlučila da će vojnici iz Crne Gore biti dio NATO trupa u Avganistanu.

U oktobru donijeta, 19. decembra stupila je na snagu odluka Savjeta ministara EU kojom se građanima Srbije, Crne Gore i Makedonije ukidaju vize za putovanja u zemlje šengena. Vlast je to ubilježila kao sopstveni veliki domet, to da su nam oni isti vize i zaradili, prećutala je. Prosječna plata u Crnoj Gori u novembru je bila 456 eura. Sa tim se parama ne ide u Evropu.

Mnogi smatraju da osionost koju je vlast rasipala tokom ove godine znači početak njihovog kraja. Premijer je najavio povlačenje iz politike, drugo po redu. Dako ga ovaj put bog čuje.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo