DRUŠTVO
BALKAN NAKON TURNEJE DRŽAVNOG SEKRETARA POMPEA: Neki novi vjetrovi
Nakon duže pauze SAD su se vratile na Balkan. To je važna vijest. Uz ljubaznosti, zvaničnici u Podgorici su morali da tokom posjete Pompea, i ranije Palmera, čuju neprijatne kritike na svoj račun. Američke diplomate su tražile fokusiranu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, te slobodu medij.zPompeo je izričito pomenuo ranjavanje novinarke Vijesti Olivere Lakić i upozorio da počinioci moraju biti otkriveni i kažnjeni
Crna Gora je bila prva stanica na Balkanu tokom prošlonedjeljne posjete državnog sekretara Majka Pompea ovom dijelu svijeta. Pompeo je drugi visoki američki dužnosnik koji je posjetio ovu zemlju u relativno kratkom periuodu. U avgustu 2017. godine, samo dva mjeseca nakon što je Crna Gora primljena u Severnoatlantsku alijansu, ovdje je boravio potpredsjednik SAD Majk Pens.
Američki zvaničnici su u Podgorici, iz usta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, čuli ono što godi njihovim ušima. “SAD mogu računati na apsolutno partnerstvo Crne Gore, kako bi svi zajedno uradili ono što je najbolje za region Zapadnog Balkana”, saopštio je crnogorski predsjednik.
Državni sekretar je pohvalio Crnu Goru ističući kako naša država ne samo da podržava regionalnu stabilnost kao članica NATO-a, već dijeli američke prioritete i u čitavom spektru vanjsko-političkih pitanja.
To se, prije svega, odnosi na otvorena regionalna pitanja: funkcionalnost Bosne i Hercegovine, uspostavljanje dijaloga Beograda i Prištine, te na uključivanje država Zapadnog Balkana u, kako sada u Vašingtonu vole kazati, zapadne institucije.
Kao rezultat te nove dinamike realno je očekivati da će EU uskoro odlučiti da otpočne pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što bi konačno bio znak da politika proširenja nije zamrla. “Te dvije zemlje su učinile ono što smo od njih tražili”, tvrdi se u zajedničkom pismu evropskih zvaničnika – odlazećeg i budućeg predsjednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera i Ursule fon der Lajen, predsjednika Evropskog savjeta Donalda Tuska i predsjednika Evropskog parlamenta Davida Sasolija. Napominje se da je EU pred strateškim izborom, jer će otvaranje pregovora biti “test sposobnosti Unije da održi svoja obećanja i gleda u budućnost”.
Budućnost su i nove regionalne inicijative, kao ona o uspostavi mini-Šengena, o čemu su u Novom Sadu u srijedu razgovarali Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev.
Nakon ovonedjeljnih izbora na Kosovu, na kojima je pobijedila opozicija, sigurno je da će biti ukinute takse od 100 odsto na uvoz roba iz Srbije, čime će se otkloniti uslov Beograda za početak pregovora. Ranije je srpski predsjednik Aleksandar Vučić boravio u Vašingtonu na poziv Pompea, đe mu je sugerisano da prekine sa strategijom pritiska na neke zemlje da povuku odluku o priznavanju Kosova.
Da više ništa ne prepušta slučaju pokazuje odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da, nakon što je za specijalnog predstavnika državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan imenovan vješt i posvećen diplomata Metju Palmer,pojača tim i da specijalni izaslanik Bijele kuće za dijalog između Srbije i Kosova bude ambasador SAD u Njemačkoj Ričard Grenel. On je već u srijedu boravio u Prištini gdje je razgovarao sa kosovskim političarima, pa će poslije godinu dana dijalog ponovo otpočeti. Dan kasnije Grenel je bio u Beogradu.
Projekcija je u Vašingtonu da bi čitav posao oko priznavanja Kosova mogao biti završen na proljeće naredne godine, jer je Trampu u kampanji važan neki vanjskopolitički uspjeh.
Mnogo više napora trebaće uložiti u Bosni i Hercegovini, koja je, uz Kosovo, ključni razlog za politički ofanzivni povratak SAD na Balkan. Upravo je u toj zemlji, kako navode američki analitičari, najozbiljnije rusko prisustvo (ekonomsko, političko, medijsko, obavještajno i paravojno). Politikom Milorada Dodika, kojeg podržava Moskva, BiH je kao “nefunkcionalna ili propala država” na putu da dugo ostane van EU i NATO. Odbor za oružane snage Senata SAD nedavno je preporučio Trampovoj administraciji da udvostruči napore u BiH upravo zbog ruskog uticaja. “Banja Luka je postala mjesto najvećeg ruskog upliva Rusije. Vjerovatno više i od Beograda”, smatraju senatori.
U Vašingtonu naglašavaju da ne treba zanemariti i uticaj Kine, koja investira u zemlje regiona, među kojima i u Crnu Goru. Imajući u vidu sve zaoštrenije odnose SAD i Kine, uključujući i trgovinski rat između njih, Vašington, kao i EU, ne gledaju blagonaklono na ulaganja Pekinga.
Zvaničnici u Podgorici su morali da tokom posjete Pompea, i ranije Palmera, čuju još neprijatnije kritike na svoj račun. Američke diplomate su tražile „fokusiranu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, te slobodu medija“.
„ Ranije ove godine upoznao sam Oliveru Lakić, novinarku koja je ranjena u nogu zbog izvještavanja o švercu cigareta. Takvi napadi na novinare su napadi na demokratiju i zajedničke principe NATO saveza. Počinioci napada moraće odgovarati“, rekao je Pompeo.
Slične poruke je saopštio i Palmer ukazujući da SAD željele da vide depolitizaciju Savjeta RTCG. “ To je važno za Crnu Goru kako bi ispunila evropske standarde i kvalifikovala se za članstvo u EU i postala dio nje”, rekao je on.
Iako tome nije dat posebni značaj, nakon posjete Pompea je ostao gorak ukus zbog pokušaja Vlade u Podgorici da državnom sekretaru stave u usta rečenicu da je “Crna Gora lider u regionalnim naporima u borbi protiv korupcije, jačanju pravne države i garantovanju slobode medija”.
“Kad je riječ o domaćim pitanjima, očekujemo od vas, i vaše Vlade, preciznije, da predvodite regionalne napore u iskorjenjivanju korupcije, jačanju vladavine prava i garantovanju slobode medija. Znam da su naše diplomate ovdje veoma fokusirane na taj zadatak i pomoći će vam da to uradite kako treba”, rekao je tačno Pompeo.
Crnogorskim zvaničnicima će još teže biti to što se, po zahtjevu Vašingtona, ubrzo moraju zahvaliti na uslugama nekim svojim saradnicima koji su, barem u jednom periodu, bili bliski Moskvi.
Izbori na Kosovu, kao i ranije u Sjevernoj Makedoniji, pokazuju da isluženi kadrovi trebaju otići u mirovinu i da na Balkanu treba razviti neke nove zastave.
Pompeo obavio posao vrijedan 36 miliona eura
Tokom posjete Pompea Podgorici objavljeno je da je sklopljen ugovor o kupnji oružja. Crna Gora će od SAD-a do kraja naredne godine kupiti 67 najsavremenijih lakih oklopnih vozila. To je najveća prodaja vojne opreme u istoriji dvije zemlje, vrijedna 36 miliona dolara, i biće finansirana iz kredita. Crna Gora će tako, nakon Amerike i Slovenije, postati treća država čiji će vojnici moći da koriste ova vozila. U Vašingtonu ističu da Crna Gora “ima uvjerljiv plan da do 2024. godine dosegne opredjeljenje NATO-a iz Velsa o dva odsto izdvajanja iz godišnjeg budžeta za troškove odbrane”.
Mustafa CANKA
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU4 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
DRUŠTVO5 danaAKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
FOKUS3 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
FOKUS5 danaHAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO2 sedmiceEUROPOL IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja
-
Izdvojeno4 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini
-
DRUŠTVO4 sedmiceKONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama