PLUS
AMBASADOROV FOND za očuvanje kulturnog nasljeđa, najavljeno je iz američke ambasade, doniraće 44,9 hiljada dolara Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture za očuvanje ostataka Franjevačkog samostana na Gurdiću u Kotoru. Donacijom će se finansirati arheološko istraživanje manastirskog područja, njegovo čišćenje i tretman, kao i obnova ostataka manastirskog zida i 225 okolnih nadgrobnih
spomenika. Cilj projekta je očuvanje tog istorijskog lokaliteta. Franjevački samostan je jedan od 71 projekta iz 58 zemalja širom svijeta koji su ove godine pomognuti kroz Ambasadorov fond za očuvanje kulturnog nasljeđa. Projekat je izabran u konkurenciji 168 projekata koje su kandidovali 90 američkih ambasada I konzulata širom svijeta. Ambasadorov fond je u Crnoj Gori ranije pomogao i rekonstrukciju donjih bedema kotorske tvrđave 2003. godine, obnovu šadrvana Husein-pašine džamije u Pljevljima 2007. i očuvanje fresaka Pivskog manastira prošle godine.
NEVLADINI AKTIVISTI Momčilo Zeković, predsjednik Muzičke Asocijacije Crne Gore, i Milan Šaranović, izvršni direktor Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, pozvali su organizatore muzičko – zabavnih festivala u Crnoj Gori da osobama sa hendikepom obezbijede odgovorajući pristup tim manifestacijama. Oni su naglasili da gotovo svi muzičko – zabavni festivali u zemlji ističu da ih krasi besprijekorna organizacija, odgovorni i sposobni ljudi i odličan marketing, što bi dodatno moglo biti potvrđeno kroz nediskriminatoran odnos prema osobama sa invaliditetom. Obrnut je bio slučaj Branislave Petrović iz Herceg Novog i njenog prijatelja iz Austrije, ljudima u invalidskim kolicima, kojima nije omogućen pristup na ovogodišnjem festivalu Sunčane skale. ,,Pozivamo lokalne vlasti i potencijale sponzore da ne prihvataju bilo kakav status suorganizatora ili pokrovitelja dok od preduzeća i ljudi koji organizuju različite muzičke manifestacije ne dobiju čvrste garancije da će obezbijediti nesmetan fizički pristup osobama sa invaliditetom”, napisano je u saopštenju nevladinih organizacija.
MINUS
PUT od Risna do Žabljaka, saznali smo i uoči ovih izbora, predstavljaće ,,snažnu potporu sveukupnom razvoju i povezivanju sjevera sa primorjem države”. Niko više na Žabljaku ne može da kaže – taj film nećete gledati. U sali SO na Žabljaku prikazan je dokumentarni film o izgradnji puta Risan – Nikšić – Žabljak, nakon čega je upriličen obilazak radova na izgradnji dionice puta od Žabljaka do tunela Ivica. Na kraju je ozvaničen početak radova na posljednjoj dionici od tunela Ivica do Šavnika. Prema najnovijem planu investitora, Direkcije za puteve Crne Gore, cijeli put, dug 140 kilometara, treba da bude završen do kraja 2010. godine. ,,Od tunela Ivica do Šavnika predstoji veliki posao, jer će se graditi četiri mosta i jedan tunel, ali će se ti radovi završiti do kraja juna naredne godine”, kazao je Direktor direkcije za puteve Veselin Grbović. Uprkos našim divnim putevima, u obilazak tunela Ivica uoči izbora 2007. premijer Milo Đukanović je doletio helikopterom. Na Žabljaku se, dakle, rekonstruišu putevi, uređuju nestabilne kamene kosine, stigla je i najava da će na Žabljaku Rusi napraviti neurohiruršku kliniku. Možda bi se i film o putu mogao distribuirati – dobro bi došao u dugim zimskim noćima.
BOROVNICE su ovoga ljeta u Plavu – bacali. Zamo Lješnjanin iz Plava rekao je novinarima da ove godine, zbog neorganizovanja otkupa, nije imao kome prodati više 1.500 kilograma borovnice. ,,Prethodnih godina borovnica je otkupljivana od strane otkupljivača iz Berana i Rožaja, dok ove godine situacija je sasvim drugačija, jer otkup niko nije vršio a borovnice je bilo dosta”, rekao je Lješnjanin. I Safet Srdanović je posvjedočio da je voće morao bacati. ,,Najvjerovatnije je da ću nekom mukom troje djece opremiti za školu, dok ostalo troje neće moći jer nemam toliko sredstava. Nemam da svima nabavim ni opanke, a kamoli patike ili nešto kvalitetnije. Hljeb smo najvišim dijelom zarađivali od borovnica, sad je tona bačena po ledini”. U lokalnoj samoupravi su objasnili kako ,,preduzimaju mjere” da u budućnosti borovnica iz Plava ne ide kao sirovina na tržište Crne Gore i šire, već da ovaj prirodni dar prerađuju ,,u plavskim proizvodnim pogonima, u zdrav sok, voćni sirup, džem i sladoled od borovnice”. Šta je jedna godina i šta su jedne patike u odnosu na tako svijetle perspektive.