Povežite se sa nama

Demo

BAROMETAR 985

Objavljeno prije

na

PLUS


LUSTRACIJA je ovih dana započela u nekadašnjoj jugoslovenskoj republici Makedoniji. Prvi na udaru biće aktuelni funkcioneri. Oni su obavezni da od 1. do 30. septembra dostave Komisiji za verifikaciju činjenica ovjerene izjave da nijesu saradnici tajnih službi i da nijesu koristili dobijene informacije za napredovanje u karijeri. U prvom talasu trebalo bi da bude provjereno oko 250 političara među kojima su predsjednik, poslanici, ministri i premijer, kao i predsjednici opština. Zakon o lustraciji usvojen je u januaru prošle godine, ali je zbog više razloga Komisija počela da radi prije dva mjeseca. Lustracija će obuhvatiti period od 64 godine, od 1944. pa sve do stupanja zakona na snagu u januaru 2008. godine, i primjenjivaće se 10 godina. U Crnoj Gori se o lustraciji samo govorilo. “Izmještanje procesa ili postupka o utvrđivanju nečije odgovornosti van institucija sistema u nekakve komisije ili odbore nije primjereno uređenim pravnim državama”, rekli su u DPS-u. A ni državama čija bi vlast morala lustrirati sebe samu.


marko-lomparMARKO LOMPAR, pomorski kapetan druge plovidbe, Cetinjanin koji živi u Karakasu, nastavio je da stipendira neke od najboljih crnogorskih studenata. Prošle godine osnovana Fondacija Ljubica i Tomo Lompar nosi ime Markovih roditelja. Postojećim stipendistima uskoro će se pridružiti nova grupa visokoškolaca. Oni će, kao i prvih šest stipendista ove Fondacije, biti izabrani na konkursu, a osnovni uslov da dobiju stipendiju su rezultati tokom prethodne godine studija. Visina stipendije je 400 eura mjesečno. “Šestoro prvih stipendista opravdali su očekivanja i postigli zavidne rezultate na studijama, čime su stekli pravo da dobijaju stipendiju i u narednoj studijskoj godini. Mislim da je ovo najbolji način da se pomogne ovom društvu. Ja sam 25 godina plovio, obišao sam svijet nekoliko puta, vidio sve zemlje i moram da kažem da je malo država kakva je Crna Gora. To treba da znaju svi koji ovdje žive. Nadam se da će mladi koje stipendiramo, a riječ je o najboljima, biti vodiči u oplemenjivanju svih dobrih ideja u Crnoj Gori”, kazao je Marko Lompar.

MINUS

kolasinKOLAŠIN je ove jeseni grad u kojem se ne mogu kupiti udžbenici. Ni za osnovce ni za srednjoškolce. Kolašinski đaci i roditelji danima putuju ka Mojkovcu, Bijelom Polju, Podgorici da bi kupili knjige za školu. U knjižarama kažu da je bilo nemoguće nabaviti knjige jer je traženo da se avans za poručene knjige uplati u iznosu od 100 odsto. “Nabavka i prodaja knjiga pod tim uslovima nije se mogla organizovati”, objasnili su Milotije – Mujo Bulatović iz knjižare Škorpion i Danilo Rakočević iz radnje Kod Danila. Oni tvrde da je problem u tome što nijesu mogli znati koliko će udžbenika biti prodato. Škole se u cijelu priču nijesu uključivale. Dodatni trošak i maltretiranje za roditelje nije nešto o čemu bi trebalo da brinu trgovci. Država ima prečih briga, od nje je dosta što je propisala da je osnovna škola obavezna. I u Kolašinu.

crkva-trubjelaLOPOVI su početkom sedmice provalili u crkvu Svetog Nikole u mjestu Trubjela kod Nikšića. Razvalili su donji, limeni dio gvozdenih vrata i uvukli se u crkvu. Tražeći novac polomili su zaključanu fioku ispod cjelivajuće ikone i ukrali desetak eura metalnog novca. Sveštenik Zdravko Đurović je rekao da su ga, dok je bio u Nikšiću, o pljački obavijestili parohijani. “Crkva Svetog Nikole sagrađena je 1868. godine. Obnavljana je više puta, a posljednji ove godine. Tada su Zoran Zvicer i njegova braća, donatori iz Budve, obezbijedili sredstva za unutrašnje uređenje”, objasnio je. Prije nekoliko mjeseci u okolini Bijelog Polja opljačkane su jedna crkva i jedna džamija. Valjda zbog nacionalne ravnopravnosti i vjerske tolerancije. Poneko još pamti da se nekad za baš gadnog lopova govorilo – iz crkve bi ukrao. Druga su vremena.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR

Objavljeno prije

na

Objavio:

MINUS

DRŽAVNI FOND za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u prošloj godini finansirao je projekat “koletkivnog suneta”. PREMA dokumentaciji Fonda predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević za “kolektivni sunet” prošle godine je dobio 4,000 eura. Iz NVO Građanska alijansa ocijenjeno je da je Fond dobro zamišljena institucija, koja je u praksi dovela do apsurda sve ono što je trebalo da doprinese zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava. “I ovaj projekat i sam njegov naziv i novac koji je dat to pokazuje i to nije usamljeni projekat. Brojni su projekti koji nemaju apsolutno nikakvog smisla u kontekstu građanskog duštva, očuvanja i razvoja identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori. Suština cijele priče jeste da je i DRI u dva svoja izvještaja ukazala da je Fond loše upravljao sredstvima, da ima lošu administraciju i da su brojni projekti bili nacionalistički. Vodili su udaljavanju manjinskih naroda i rastu etničke distance, a smisao je da ona opada”, kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse. Radović je istakao da ni državno tužilaštvo ni ostale institucije nijesu prepoznale manjkavosti Fonda i nije došlo do procesuiranja i traženja odgovornosti. Svake godine ova institucija dobija iz budžeta oko milion eura.

KLIZIŠTE prijeti selu Trebesin upozoravaju iz NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”. Tvrde sa je u jednom od najljepših hercegnovskih sela, “koje je do skora bilo pošteđeno urnebesnih građenja, nedavno uz stari put za Sušćepan, nikla nova, ružna građevina, betonski zid, visok više od 2,5 metara”. U saopštenju koje je potpisala Nada P. Bukilica ističe da se zid ne uklapa u ambijent hercegnovskog zaleđa , ali i da je ugrozio stari pješački put Sušćepan-Trebesin, zbog čega je moguće pokretanje klizišta. “Zidani bedem je prekinuo prirodno oticanje površinskih voda. Zato je stari put živa kaljuga, kojim se teško prolazi.” Načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Aleksandar Kovačević za “Vijesti” je kazao da su utvrdili da je riječ o gradnji osam stambenih objekata i da investitori imaju sve potrebne dozvole i odobrenja za gradnju, uključujući i potporne zidove. Iz Ekološkog društva su saoPštili da je to “eklatantan primjer uništavanja prirode, nanošenja štete i naružavanja izgleda Trebesina”, te da gradnja ovakavog objekata ne može da ima pristojno obrazloženje.

PLUS

TRANSPLANTACIONI TIM Kliničkog centra Crne Gore je, uz podršku kolega iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uspješno obavio još dvije transplantacije bubrega od živog srodnog donora. Urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan je kazao da, sa kolegama iz Crne Gore, pet godina uspješno obavljaju transplantacije bubrega. “I ovaj put je bilo uspješno. Napravili smo dvije obiteljske transplantacije bubrega. I primatelji, i davatelji se osjećaju dobro”, kazao je Kaštelan. Kaštelan je poručio građanima Crne Gore da daruju organe nakon moždane smrti kako bi drugima produžili život. “Darujte organe nakon svoje smrti, jer oni isto idu pod zemlju, ne služe ničemu ako ih ne darujete”, kazao je Kaštelan.

IRENA MADŽGALJ, učenica drugog razreda Srednje stručne škole u Bijelom Polju osvojila je prvo mjesto na XV Međunarodnoj olimpijadi iz ruskog jezika koja je nedavno održana u Moskvi. Na Institutu ruskog jezika, u konkurenciji od 2.500 takmičara iz cijelog svijeta, Irena je uspjela da osvoji prvo mjesto. “Ponosna sam na još jedan svoj uspjeh. Ponovo sam bila najbolja iz ruskog jezika i na pravi način sam predstavila sebe, svoju porodicu, školu, grad i državu. Sve ću uraditi da tako nastavim i u narednom periodu”,kazala je Madžgalj novini “Dan”. Takmičenje se sastojalo iz nekoliko etapa. Irena kaže da su prvo imali pismeni ispit, pa ispit iz znanja geografije, istorije, tradicije i kulture. “Na kraju je uslijedio ispit iz ruskog jezika. Dugo sam se spremala i to je urodilo plodom. Zahvaljujem svom mentoru Rasimu Kasumoviću, razrednoj Snežani Obradović i Srednjoj stručnoj školi za podršku.” i pomoć -ističe Madžgalj.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027balkovic

PLUS


BILJANA ALKOVIĆ prva je Egipćanka koja je završila fakultet. Biljana je završila osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek novinarstvo. Biljana Alković je urednica Inkluzije, periodičnog elektronskog informatora Fondacije za stipendiranje Roma. Radila je kao urednica dječjih novina Mozaik i Dječja planeta, novinarka u Radio Baru i dopisnica dnevnika Dan. Rođena je 1971. godine u Ulcinju. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026bskupstina

PLUS


TRI ODBORA Skupštine Crne Gore podržala su Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Članovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ljudska prava i slobode i rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Prijedlog. Tekst zakona predviđa više zaštitnih mjera koje se mogu izreći učiniocu nasilja u porodici: udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja žrtvi, uznemiravanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti. Takođe, obavezan je i psihosocijalni tretman. Ovim zakonom je, pored ostalog propisano da žrtve nasilja imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalni zaštitu. Predviđeno je i načelo hitnosti postupanja. Žrtva nasilja može izabrati povjerljivo lice koje će biti prisutno u svim postupcima u koje je uključena žrtva. Nasilnicima u porodici biće teže ako se zakon usvoji, a naročito ako se bude primjenivao. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo