Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: ZAOBILAZNICA KOJA NIŠTA NE ZAOBILAZI: Infarkt štrase

Objavljeno prije

na

Nastavak radova na zaobilaznici pored Lima u Beranama, na potezu od ulice Osme crnogorske, obodom parka, pa do gradskog mosta, aktuelizovao je pitanje – kako je građena ova saobraćajnica, koju, prema nekim tvrdnujama, ni danas nema upotrebnu dozvolu.

Radovi na dijelu takozvane Obalske ulice pored parka počeli su u junu i već je trebalo da budu završeni, a tek su ovihdana intenzivirani. Investitor ovog dijela zaobilaznice pored Lima, kojom se za sada ništa ne zaobilazi jer već postoji jedna zaobilaznica na magistralnom putu Berane – Andrijevica ispod Bogavskog brda, je Direkcija javnih radova.

Jedan od najvećih infrastrukturnih projekata realizovanih u posljednje vrijeme, takozvana zaobilaznica ili, kako se zvanično u projektnoj dokumentaciji zvala, Obalska ulica s mostom preko rijeke Bistrice, prema nekim informacijama, ni poslije više od deset godina od završetka radova na prvom dijelu dugom tri i po kilometra – tehnički nije primljena.

Kako nezvanično saznajemo, to znači da ova saobraćajnica još nema upotrebnu dozvolu.

„Upotrebna dozvola se izdaje na osnovu dokumentacije s tehničkog prijema. Koliko je meni poznato, upotrebna dozvola za tu saobraćajnicu nije izdata”, rekao je Monitoru izvor koji je želio ostati anoniman.

Njemu, kako je kazao, nije poznato zašto nije obavljen tehnički prijem, ali zna da je komisija izlazila na teren.

„Da li je razlog nepoštovanje projektne dokumentacije i da li je to jedini razlog, ne znam”, – rekao je taj izvor.

Popularno nazvana „kardiovalskularno odjeljenje” i „infarkt štrase”, zbog rekreativaca koji najviše koriste pješačku stazu, zaobilaznica pored Lima pravljena je tokom 2008. godine. Bio je to period vlasti Demokratske partije socijalista.

Kamen temeljac početkom te godine, u predizbornoj trci za predsjedničko mjesto, Filip Vujanović postavio je kod gradskog mosta, do kojeg zaobilaznica tada nije stigla i do kojeg dolazi tek ovih dana, kad DPS odavno nije na vlasti u Beranama.

Gradnja je počela sa druge strane, u prigrdskom naselju Buče, i poslije tri i po kilometra naglo prekinuta na početku parka, nekoliko stotina metara dalje od predsjednikovog „temeljca”.

Produžetak od još toliko kilometara, do magistralnog mosta u naselju Talum, najavljivan u izbornim govorima 2009. u godinama nakon toga ostao je nerealizovan.

Prema zvaničnim informacijama koje su se mogle naći na sajtu izvođača radova preduzeća Integral inženjering, zaobilaznica je koštala 3,8 miliona eura a u referencama ove kompanije ubilježana je kao jedan od značajnijih projekata niskogradnje.

S naknadnim radovima ta cijena, kako se moglo čuti na jednoj od sjednica beranske Skupštine, porasla je na oko pet miliona.

Zaobilaznica je pravljena u vrijeme velikog prijateljstva između preduzeća Integral inženjering i lokalne uprave u Beranama.

Godinu-dvije ranije Integral je za nekoliko desetina hiljada eura kupio od GP Sarajevo put asfaltnu bazu u beranskom selu Donja Ržanica. To se pokazalo kao dobar posao, jer su nešto ranije zatvorena dvije asfaltne baze u selima Štitarica i Poda, tako da je ova, s kapacitetom od stotinu tona dnevno, ostala jedina na sjeveru Crne Gore.

Kako je asfalt bio vrlo tražena roba, naročito u vrijema predizbornih takmičenja, baza je radila punom parom.

Zasluge za otvaranje, odnosno umirivanje protesta mještana zbog neispunjavanja ekoloških standarda, Integral je beranskoj lokalnoj upravi vratio asfaltiranjem na poček. Poček je, međutim, pristigao za naplatu u oktobru naredne godine u vidu blizu milion i po eura potraživanja, što se završilo na sudu i blokadom opštinskog računa.

Tako je završeno partnerstvo, u državnim medijima opjevano naslovima „Ivana se s Integralom šeta” te pričom o velikom značaju ulaska ove kompanije na sjever Crne Gore.

Integral inženjering, osnovan je 1989. godine u Laktašima, rodnom mjestu Milorada Dodika.

Prema izvodu iz sudskog registra jedan od osnivača i suvlasnika bio je Slobodan Stanković iz Banja Luke, jedini je vlasnik. Firma je prerasla u korporaciju sa sedamnaest članica u regionu. Zvanično, nezvanično, Integral, sa svim kompanijama u regionu ubraja se u petnaest firmi za koje bosanski mediji tvrde da su pod kontrolom Dodika i da su s njim povezane.

Integral inženjering, pod istim imenom, kćerku kompaniju osnovao je u Podgorici 2001. godine. Odmah je počeo da dobija velike poslove u našoj državi, a Vlada Crne Gore na Integralovom sajtu bila je upisana kao jedan od značajnijih poslodavaca.

Vlada Crne Gore bila je poslodavac i za izgradnju Obalske ulice s mostom preko rijeke Bistrice u Beranama. Nema odgovora na pitanje da li je i kada tehnički primljena, odnosno zašto nema upotrebnu dozvolu.

Za ovu zaobilanicu vezan je i veliki broj krivičnih prijava protiv bivših funkcionera Demokratske partije socijalsita, protiv kojih se ovih dana optužnica vraća na doradu.

Riječ je uglavnom o raznoraznim mahinacijama vezanim za eksproprijaciju zemljišta preko kojeg je saobraćajnica prošla.

Zbog čega ova najduža ulica u Beranama i popularno šetalište nema upotrebnu dozvolu, nemoguće je doznati.

Činjenica je da je zaobilaznica pored Lima mogla biti šira i da je nezgodna za mimoilaženje velikih vozila. U kuloarima se pričalo da je bivšem premijeru i sadašnjem predsjedniku referisano kako je „pravljena samo za male automobile”. Nije zabilježeno da se Đukanović njome provozao.

Dio saobraćajnice koji se ovih dana gradi bez ikakve sumnje uljepšaće grad, ali će ime zaobilaznica imati smisla tek onda kada ona bude produžena još nekoliko kilometara pored naselja Talum, do magistralnog puta, gdje je prvobitno planirana da se izgradi saobraćajna petlja.

Tada će putnici za Andrijevicu i Plav ovuda moći da zaobilaze grad, ali će opet ostati nejasno čemu tolika investicija, kada Berane već ima jednu zaobilaznicu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo