Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: ZAOBILAZNICA KOJA NIŠTA NE ZAOBILAZI: Infarkt štrase

Objavljeno prije

na

Nastavak radova na zaobilaznici pored Lima u Beranama, na potezu od ulice Osme crnogorske, obodom parka, pa do gradskog mosta, aktuelizovao je pitanje – kako je građena ova saobraćajnica, koju, prema nekim tvrdnujama, ni danas nema upotrebnu dozvolu.

Radovi na dijelu takozvane Obalske ulice pored parka počeli su u junu i već je trebalo da budu završeni, a tek su ovihdana intenzivirani. Investitor ovog dijela zaobilaznice pored Lima, kojom se za sada ništa ne zaobilazi jer već postoji jedna zaobilaznica na magistralnom putu Berane – Andrijevica ispod Bogavskog brda, je Direkcija javnih radova.

Jedan od najvećih infrastrukturnih projekata realizovanih u posljednje vrijeme, takozvana zaobilaznica ili, kako se zvanično u projektnoj dokumentaciji zvala, Obalska ulica s mostom preko rijeke Bistrice, prema nekim informacijama, ni poslije više od deset godina od završetka radova na prvom dijelu dugom tri i po kilometra – tehnički nije primljena.

Kako nezvanično saznajemo, to znači da ova saobraćajnica još nema upotrebnu dozvolu.

„Upotrebna dozvola se izdaje na osnovu dokumentacije s tehničkog prijema. Koliko je meni poznato, upotrebna dozvola za tu saobraćajnicu nije izdata”, rekao je Monitoru izvor koji je želio ostati anoniman.

Njemu, kako je kazao, nije poznato zašto nije obavljen tehnički prijem, ali zna da je komisija izlazila na teren.

„Da li je razlog nepoštovanje projektne dokumentacije i da li je to jedini razlog, ne znam”, – rekao je taj izvor.

Popularno nazvana „kardiovalskularno odjeljenje” i „infarkt štrase”, zbog rekreativaca koji najviše koriste pješačku stazu, zaobilaznica pored Lima pravljena je tokom 2008. godine. Bio je to period vlasti Demokratske partije socijalista.

Kamen temeljac početkom te godine, u predizbornoj trci za predsjedničko mjesto, Filip Vujanović postavio je kod gradskog mosta, do kojeg zaobilaznica tada nije stigla i do kojeg dolazi tek ovih dana, kad DPS odavno nije na vlasti u Beranama.

Gradnja je počela sa druge strane, u prigrdskom naselju Buče, i poslije tri i po kilometra naglo prekinuta na početku parka, nekoliko stotina metara dalje od predsjednikovog „temeljca”.

Produžetak od još toliko kilometara, do magistralnog mosta u naselju Talum, najavljivan u izbornim govorima 2009. u godinama nakon toga ostao je nerealizovan.

Prema zvaničnim informacijama koje su se mogle naći na sajtu izvođača radova preduzeća Integral inženjering, zaobilaznica je koštala 3,8 miliona eura a u referencama ove kompanije ubilježana je kao jedan od značajnijih projekata niskogradnje.

S naknadnim radovima ta cijena, kako se moglo čuti na jednoj od sjednica beranske Skupštine, porasla je na oko pet miliona.

Zaobilaznica je pravljena u vrijeme velikog prijateljstva između preduzeća Integral inženjering i lokalne uprave u Beranama.

Godinu-dvije ranije Integral je za nekoliko desetina hiljada eura kupio od GP Sarajevo put asfaltnu bazu u beranskom selu Donja Ržanica. To se pokazalo kao dobar posao, jer su nešto ranije zatvorena dvije asfaltne baze u selima Štitarica i Poda, tako da je ova, s kapacitetom od stotinu tona dnevno, ostala jedina na sjeveru Crne Gore.

Kako je asfalt bio vrlo tražena roba, naročito u vrijema predizbornih takmičenja, baza je radila punom parom.

Zasluge za otvaranje, odnosno umirivanje protesta mještana zbog neispunjavanja ekoloških standarda, Integral je beranskoj lokalnoj upravi vratio asfaltiranjem na poček. Poček je, međutim, pristigao za naplatu u oktobru naredne godine u vidu blizu milion i po eura potraživanja, što se završilo na sudu i blokadom opštinskog računa.

Tako je završeno partnerstvo, u državnim medijima opjevano naslovima „Ivana se s Integralom šeta” te pričom o velikom značaju ulaska ove kompanije na sjever Crne Gore.

Integral inženjering, osnovan je 1989. godine u Laktašima, rodnom mjestu Milorada Dodika.

Prema izvodu iz sudskog registra jedan od osnivača i suvlasnika bio je Slobodan Stanković iz Banja Luke, jedini je vlasnik. Firma je prerasla u korporaciju sa sedamnaest članica u regionu. Zvanično, nezvanično, Integral, sa svim kompanijama u regionu ubraja se u petnaest firmi za koje bosanski mediji tvrde da su pod kontrolom Dodika i da su s njim povezane.

Integral inženjering, pod istim imenom, kćerku kompaniju osnovao je u Podgorici 2001. godine. Odmah je počeo da dobija velike poslove u našoj državi, a Vlada Crne Gore na Integralovom sajtu bila je upisana kao jedan od značajnijih poslodavaca.

Vlada Crne Gore bila je poslodavac i za izgradnju Obalske ulice s mostom preko rijeke Bistrice u Beranama. Nema odgovora na pitanje da li je i kada tehnički primljena, odnosno zašto nema upotrebnu dozvolu.

Za ovu zaobilanicu vezan je i veliki broj krivičnih prijava protiv bivših funkcionera Demokratske partije socijalsita, protiv kojih se ovih dana optužnica vraća na doradu.

Riječ je uglavnom o raznoraznim mahinacijama vezanim za eksproprijaciju zemljišta preko kojeg je saobraćajnica prošla.

Zbog čega ova najduža ulica u Beranama i popularno šetalište nema upotrebnu dozvolu, nemoguće je doznati.

Činjenica je da je zaobilaznica pored Lima mogla biti šira i da je nezgodna za mimoilaženje velikih vozila. U kuloarima se pričalo da je bivšem premijeru i sadašnjem predsjedniku referisano kako je „pravljena samo za male automobile”. Nije zabilježeno da se Đukanović njome provozao.

Dio saobraćajnice koji se ovih dana gradi bez ikakve sumnje uljepšaće grad, ali će ime zaobilaznica imati smisla tek onda kada ona bude produžena još nekoliko kilometara pored naselja Talum, do magistralnog puta, gdje je prvobitno planirana da se izgradi saobraćajna petlja.

Tada će putnici za Andrijevicu i Plav ovuda moći da zaobilaze grad, ali će opet ostati nejasno čemu tolika investicija, kada Berane već ima jednu zaobilaznicu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo