Povežite se sa nama

FOKUS

BLAGA KAZNA ZA DARKA ŠARIĆA: Veze koje su se isplatile

Objavljeno prije

na

Nakon što je Darko Šarić pred Specijalnim sudom u Beogradu ove sedmice osuđen na 20 godina zatvora, čini se još jasnijom njegova strategija u sudnici, a posebno ćutanje o vezama sa visokom politikom ovdje i regionu, zahvaljujući kojima je godinama uspjevao nesmetano da razvija kokainsko carstvo.

“Tako ogromna količina droge ne može biti švercovana, a tako ogroman narko klan opstati, bez saradnje sa politikom ili državnim aparatom. Propustili smo priliku da paralelno sa suđenjem utvrdimo činjenice o tim vezama”, ocijenio je beogradski kriminolog Dobrivoje Radovanović.

Iako se dvodecenijska kazna Šariću nekima može učiniti primjerena, pa čak i neočekivana, pošo su u korist narkobosa ntezivno pred izricanje kazne radili pojedini mediji i djelovi bezbjedonosnih službi u regionu predstavljajući ga žrtvom montiranog procesa, radi se o veoma blagoj kazni. Da li su mu i to donijele veze sa vrhovima politike?

Šariću je prijetio zatvor i do 40 godina, što je uostalom bio i zahtjev srpskog tužilaštva u sudnici. Beogradski mediji podsjećaju da je narkobos dobio kaznu bližu donjoj granici, jer je za to djelo propisano od 10 do 40 godina zatvora. Blic piše da su sitniji dileri drogom za neuporedivo manje količine narkotika kažnjavani sa 15 godina zatvora. Šarić je osuđen na 20 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina vrijednog više od 170 miliona eura. Kristijan Golubović dobio je 14 godina zatvora zbog 25 grama heriona, Hikmet Hajrović 15 godina zbog 14 kilograma heriona, podsjeća taj medij.

Vojislav Tufegdžić, urednik Newsweek-a ocijenio je da se niža kazna za Šarića nije mogla ni očekivati ne samo zbog težine krivičnog djela, već imajući u vidu i to da je iza cijele akcije hapšenja Šarića stajala američka DEA. “Prosto, nije bilo moguće da sve prođe nekažnjeno, kao što se to dešavalo ranije na ovim prostorima” , kazao je.

Ne manje važno je i to da se radi o prvostepenoj presudi koja, kako je nakon suđenja primijetio Stevan Dojčinović, beogradski novinar koji je izdao knjigu o Šariću, “u Srbiji ne znači ništa”. On je podsjetio da je Šarić u sudnici saopštio da je ovo tek prva runda.

“Prvostepene presude u Srbiji ne znače mnogo, a posebno kada su u pitanju procesi vezani za organizovani kriminal. Dešavalo se da se neke presude iz korijena promjene. Definitvno mislim da na ovaj slučaj tačka još nije stavljena”, ocijenio je Dojčinović.

Krajem prošle godine je optuženi za šverc cigareta, biznismen Stanko Subotić, čiji se putevi ukrštaju sa Šarićevim, pred Specijalnim sudom u Beogradu oslobođen krivice, iako je srpsko tužilaštvo godinama vodilo istragu o tome, a prva presuda označila ga krivim, kada je osuđen na šest godina zatvora. Tu odluku preinačio je Apelacioni sud, da bi u ponovljenom psotupku Subotić bio oslobođen optužbi. Sud je tvrdio da ne postoji dovoljno dokaza kojima bi se potvrdile tvrdnje dijela optužnice, dok je drugi dio optužnice odbijen zbog zastarjelosti.

Obrt se desio nakon dolaska na vlast srpskog premijera Aleksandra Vučića. Vučićevi bivši politički saborci iz SRS optužili su ga da je tom presudom ” ispunio Subotiću obećanja iz Rica”. Radi se o ranijim optužbama sa iste adrese prema kojima se Vučić još 2007. sastajao sa Subotićem , i crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem u hotelu Ric u Parizu. SRS tvrdi da je na tom sastanku, Subotić postao finasijer Vučićeve partije a da mu je zauzvrat dato obećanje da će biti oslobođen optužbi u Srbiji.

Vučić je tvrdio da je u Ricu samo “popio kiselu vodu”. Priznao je da je 2007. bio u tom hotelu sa Tomislavom Nikolićem, ali nije i ko je još bio sa njima. Nikolić je kazao da je crnogorski premijer bio sa njima u društvu. Kako god, nakon Vučićevog dolaska na vlast, Subotić je oslobođen , a odnosi crnogorske i srpske vlade, kako je to primijerio i crnogorski premijer, postali – “mnogo bolji”.

Da li slučajno, ali i Darko Šarić, čiji se poslovi višestruko povezuju sa Subotićem, kao i Prvom bankom braće Đukanović, je procijenio da će “imati pošteno suđenje” u Vučićevoj Srbiji, odbijajući ranije da se preda. Kako je objašnjavao, nije vjerovao da bi mu pošteno suđenje bilo omogućeno za vrijeme ranije srpske vlasti, koja je po verziji koju je iznio u sudnici stajala iza montiranog procesa protiv njega.

Subotić i Đukanović su bili skupa na italijanskoj optužnici za šverc cigareta devedesetih. Crnogorski premijer izuzet je iz procesa zbog imuniteta, dok je Subotić oslobođen optužbi. Italijanski istražni organi utvrdili su da su za krijumčarenje droge kroz tu zemlju korišćeni isti kanali kojima je ranije švercovan duvana-

Darka Šarića su argentinska policija i američka Agencija za borbu protiv narkotika (DEA) krajem 2009. u svom izvještaju dovele u vezu sa Subotićem, a svjedok saradnik Nebojša Joksović je u sudnici tvrdio da je Šarić preko Subotića “prao” novac.

Šarić se povezuje sa Subotićem i preko kompanije Štampa, u čijem je vlasništvu učestvovao kao i Subotić, ali i preko transakcija vršenih preko Prve banke porodice Mila Đukanovića. Detalje tih transakcija, među kojima je i to da je Šarićeva kompanija bila garant za kredit Subotiću u Prvoj banci, razotkrili su novinarka OCCRP Miranda Patrucić I Dejan Milovac iz MANS-a. Upravo su za to istraživanje pod nazivom Nečasna Alijansa prethodnog mjeseca dobili nagradu EU za istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori. I dok su Đukanovićevi režimski specijaci proteklih dana osporavali nagradu i kvalitet istraživanja, u Beogradu je portal Antidot koji se dovodi u vezu sa Subotićem, vodio medijsku kampanju pred izricanje presude Šariću, koja je Pljevljaka predstavljala nevinom žrtvom političkog procesa, baš po istom modelu po kom je građena Subotićeva medijska odbrana.

Antidot je, kako su objavili beogradski mediji, bio registrovan na advokatsku agenciju Monfrini Crettol & Partners, koja je u Srbiji poznata po tome što zastupa biznismena Stanka Subotića. Portal se povezuje i sa drugim zvučnim imenima poput reditelja Stanka Crnobrnje, jedan od osnivača crnogorske TV Atlas u vlasništvu premijerovog prijatelja Duška Kneževića.

Medijsku kampanju u korist Šarića pomagali su i srpski tabloidi koji su inače u službi Vučičeve propagande. Takođe, neposredno pred izricanje presude proces je uzdrman dokumentima srpske službe (BIA) kojima je tužilaštvo označeno kao sumnjivo a pojačana Šarićeva odbrana. Nakon što je Aleksandar Đorđević postao novi šef BIE 2013., nije bilo nekadašnje tjesne saradnje te službe i tužilaštva. Vučić je predložio Đorđevića za novog šefa BIA-e, uz ocjene da se radi o odanom, profesionalnom čovjeku.

“Šarići su imali veze u svim mogućim vlastima, u prethodnim, pa i onima pre njih, pa i u ovima. Imali su veze u državnim službama. Ako vi propustite da utvrdite gdje se Darko Šarić krio, kako je došlo do njegove predaje, ko su ljudi koji su mu obećavli ovo ili ono, onda ste sigurno tako pokazali da vam nije mnogo stalo da otkrijete celu istinu oko tog posla”, prokomentarisao je kriminolog Dobrivoje Radovanović.

Srpsko pravosuđe još nije dostavilo novinarskoj mreži BIRN podatke o detaljima Šarićeve predaje, iako je to od njih zahtjevao povjerenik za informacije od javnog značaja. BIRN je te podatke zatražio nakon što su se u medijima pojavile spekulacije o tome da je Darko Šarić u pregovorima oko predaje, za sebe, navodno, izdejstvovao određene benefite.

U dokumentima službe koja su procurela u javnost, pojavio se i podatak da je jedna od ranijih akcija predaje Šarića, išla preko Branislava Brana Mićunovića, još jednog premijerovog prijatelja sa optužnice za šverc cigareta.

Prije nego se predao srpskim vlastima, Šarić je tražio pauzu u Crnoj Gori. Jedan od njegovih zahtjeva bio je da tu obavi kontakt sa svojim braniocem i sa porodicom.

O čemu je od 6 i 30 do 7 i 30 Šarić razgovarao na dan predaje na podgoričkom aerodromu prije leta za Beograd, ne zna se. Šta god bilo, stvari za njega odvijaju povoljno. Osim blage kazne, proces protiv njegovog brata Duška Šarića u Crnoj Gori, zbog “greške” ovdašnjeg pravosuđa vraćen je na početak.

A čeka ga i druga runda.


SVE VEZE ŠARIĆA SA CRNOGORSKIM VRHOM

Dejan Milovac iz MANS-a pozvao je opet, nakon presude u Beogradu, crnogorsko tužilaštvo da se pozabavi vezama Darka Šarića ca crnogorskim političkim vrhom.

On je podsjetio da je MANS je još u aprilu prošle godine Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju podnio krivičnu prijavu u kojoj se traži da se ispitaju poslovni i svi drugi odnosi Šarića sa članovima izvršne vlasti i visokom političkim funcionerima DPS-a.

Da hoće crnogorsko tužilaštvo imalo bi posla, imajući u vidu brojne dokaze o tim vezama.

PRVA BANKA: U periodu kada je Šarićev kokainski posao cvjetao ovdje i u regionu, narkobos je obilato kreditiran u Prvoj banci braće Đukanović. Jedan od tih kredita, u vrijednosti od pet miliona eura, o čemu je Monitor pisao, izdat je Šariću u vrijeme kada je toj banci bila zabranjena kreditna aktivnost.

Osim podataka o transkacijama Šarića i Subotića preko Prve banke, objavljenim u istraživanju Mirande Patrucić I Dejana Miovca, iscrpno istraživanje OCCRP bazirano i na izvještajima Centralne banke Crne Gore (CBCG) otkrilo je brojne nepravilnosti u poslovanju Prve sa Šarićem i neobično povjerenje uprave banke prema misterioznim of-šor kompanijama sa kojih su se u Prvu slivali milioni i odlivali u legalne tokove, iza kojih su se krili Šarić i saradnici.U banci nikada nijesu provjeravali identitet vlasnika kompanija, niti su te transakcije prijavljivane Upravi za sprečavanej pranja novca. Istraživači OCCRP u istraživanju navode da je ,,za ovu banku Šarić bio pouzdan klijent koji im je u vreme krize pritekao u pomoć, oročivši milionski deposit kada je banka jedva izvršavala naloge svojih deponenata”.

MINISTAR I ŠARIĆ: U proljeće prošle godine OCCRP (Patrucić, Milovac) objavio je istraživanje koje je aktuelnog ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, odanog premijerovog saradnika na više projekata, dovelo u vezu sa Šarićevim carstvom.

Otkriveno je da iza kompanije Nova Star CG čiji je direktor pomoćnik ministra Ivanovića Blagota Radulović druga firma – Nikomat LLC iz Delavera, iza koje stoje Šarićeva sestra Danijele i Nebojše Jestrović. Takođe, otkriven je dopis upućen Ivanoviću od strane advokata panamske kompanije Adriatic Overseas Holdings koja se povezuje sa Šarićem. Dopis je Ivanoviću poslat na kućnu adresu, a od njega se traži da potpiše punomoćje koje je ta firma izdala u korist advokatice Zorice Đukanović, koja je zastupala više osoba povezanih sa Šarićem.

Kompanija Adriatic Overseas Holdings koja je uputila Ivanoviću je prema podacima OCCRP preuzela propalu firmu San Investments u vlasništvu Subotića, kojoj je Šarićeva komapanija bila garant za kredit u Prvoj.

Monitor je u proljeće 2014. takođe objavio da se Ivanović nalazio na privatnom letu sa Šarićem, kada je narkobos 15. oktobra 2009 u napustio Podgoricu i zaputio se u Ženevu, nekoliko sati pred prva hapšenja pripadnika njegovog klana u Srbiji.

Ivanović je bio i na čelu Upravnog odbora Hipo Alpe adria banke koju, je kako je Monitor dokumentovao u seriji tekstova, klan Darka Šarića koristio za legalizaciju desetina miliona eura. To je kasnije bio i predmet istrage u sudskom procesu protiv Šarićevog brata Duška i Jovice Lončara.

POSLOVI SA SA DPS-OM U BUDVI I PLJEVLJIMA: Istraživanje OCCRP je pokazalo i da je prije više godina budvanski DPS funkcioner Boro Lazović poklonio vrijedno zemljište od 20.000 kvadratnih metara FK Mogrena, tik uz obalu, Šarićevoj kompaniji, a ne ,,investitorima iz Švajcarske i Francuske” kako je govorio. Lazović je čitav aranžman potpisao sa dvije kompanije – Nova Star CG i Amsone Enterprises Montenegro koje se povezuju sa Šarićem, ali i ministrom Ivanovićem.

Šarić je takođe imao veliku podršku pljevaljskog gradonačlenika Filipa Vukovića, (DPS) koji je svojevremeno izjavio das u “Šarići korektni momci”, te da ne bi otkrio gdje se krije Šarić ni kad bi znao. U tom gradu Šarićeve kompanije imale su velike poslove sa lokalnom upravom.

KOTORSKA VEZA: Na jugu Šarićev saradnik Dragan Dudić imao je ekskluzivne aranžmane sa kotorskom vlašću. Dudić je bio značajan poslovni partner SO Kotor, finansijer vaterpolo kluba Cattaro. Dudić je od još jednog Šarićevog saradnika Rododljuba Radulovića preuzeo kompaniju Trecom i naslijedio aranžman Radulovića iz 1989. godine napravljen sa Opštinom Kotor. Radulović je od opštine uzeo u zakup sedam ekskluzivnih prostora u Starom gradu na rok od 20 godina, sa mogućnošću da zakup produži na 99 godina.

Aranžman Trecoma sa opštinom je nastavljen u vrijeme DPS gradonačelnice Marije Ćatović. Lokalni DPS-je podržao odluiku da se Trecomu po nevjerovatnim uslovima izdaju vrijedni lokali. Dudiću su opštinski poslovni prostori ustupljeni bez tendera, na 35 godina, za samo 1,8 miliona eura.

Dudić je pored ostalih brojnih kompanija bio vlasnik firme Bastion comerce, koja upravlja Lukom Risan, značajnom za narko biznis. Luku je preuzeo dok je na čelu Vlade bio Filip Vujanović. Vujanović je prisustvovao otvaranju, I tada kazao je Luka Risan „obilježje našeg opredjeljenja za reformske procese”.

PASOŠ, NEVINOST I PREMIJER: U vrijeme kada je već krenula akcija Balkanski ratnik i hapšenja Šarićevih saradnika, objavljeno je da je MUP Crne Gore Šariću dao garancije da će dobiti crnogorsko državljanstvo ukoliko se odrekne srpskog.

Premijer Đukanović je tada objasnio da u tom slučaju nije bilo ništa sporno, jer Šarić u momentu podnošenja zahtjeva, nije bio pravosnažno osuđen.

Đukanoviću očito nijesu smetala saznjanja crnogorske poicije još iz 2007 o Šarićevom klanu. Tada je direktor policije Veselin Veljović pred članovima Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine prezentovao Plavu knjigu o organizovanom kriminalu sa ukupno registrovanih osam klanova. Među njima, poimenično su bili navedeni Darko i Duško Šarić

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Lideri Demokratskog fronta, valjda ekskluzivni distributeri sprskog sveta za Crnu Goru, jedini su se iz parlamentarne većine oglasili povodom Vulinove izjave. Dok je region vrvio od  kritika, Andrija Mandić je pružio podršku srpskom ministru unutrašnjih poslova. „Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske, Srbi iz Makedonije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod“, prokomentarisao je Mandić. On je u izjavi za N1 poručio da se već radi na realizaciji srpskog sveta.

Poruke Vučićevog ministra, ali i njihove ovdašnje filijale, koje su ove prostore već koštale krvavih devedesetih, nijesu komentarisali iz crnogorske Vlade.

Krivokapić je ponovio da on neće odustati od ekspertske vlade.

„Ovu Vladu niko ne može tako jednostavno zamijeniti nekom drugom Vladom jer bi to govorilo o ličnim partijskim interesima”, prokomentarisao je pregovore o prevazilaženju političke krize.

Premijer je međutim, već narednom rečenicom objasnio da su „lični partijski interesi”, itekako odredili karakter postavgustovske vlasti. I da su jedan od razloga zbog kojih avgustovski pobjednici urušavaju sami sebe.

„Moram da kažem i prvi put to iskazujem kao svoj stav, sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli”, kazao je Krivokapić, komentarišići zahtjeve lidera Demokratskog fronta. „Jedino nijesu u ovom trenutku zadovoljni što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju neka potpredsjednička mjesta i neka ministarstva“, kazao je premijer.

Za promjenu prmijera je i Miodrag Lekić, lider Demosa. „Po mom mišljenju je  Krivokapić apsolutno nekompetentan, i koristi svoju poziciju za obračunavanje jer napada jednu komponentu parlamentarne većine i koja mu, istina, ne ostaje dužna“.

U sve tri vladajuće grupacije postoje političari koji mogu biti kompetentni predsjednici Vlade, kazao je Lekić. „Da budem konkretan, mislim na Aleksu Bečića, Slavena Radunovića, Dritana Abazovića“. Još bi samo nedostajao Radunović koji negira genocid i bojkotuije parlament zbog rezolucije o Srebrenici, pa da se brže krene nazad ka devedesetima.

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni. Nakon što je smijenjen ministar Leposavić zbog negiranja genocida i donijeta Rezolucija o Srebrenici, Demokrate su predložile da se u parlamentu izglasa Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici.

Predlog rezolucije podnijeli su poslanici te partije: Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović.

U obrazloženju se navodi da je „prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“.

„Ovo je civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora. Nema i ne smije biti relativizaicije bilo kog zločina. Očekujem podršku svih poslanika u Skupštini Crne Gore”, kazao je između ostalog Martinović.

Predlog Rezolucije u stvari je formalizacija stava mitropolita Joanikija, nakon donošenja Rezolucije o Srebrenici. On je, upitan da prokomentariše njeno usvajanje u parlamentu, tada ocijenio: „A gdje su Jasenovac, Jadovno, Velika..”

Predlog da se nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici donece i ova o Pivi i Velici, nije, kako to obrazlažu Demokrate „civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora“. To je, u stvari, novi krug podjele mrtvih i živih na naše i njihove. Da se započne rat rezolucijama. Istovremeno, ispod svega nazire se pokušaj prekrajanja istorije i odnosa prema četničkom pokretu. Mitropolit Joanikije nedavno je izjavio da se nada da se nazire kraj „crvenoj komunističkoj aždaji“.

Većina partija nije se još izjasnila o tome hoće li glasati za Predlog rezolucije. Podršku su najavile manje partije vladajuće većine: PzP i Prava Crna Gora. Demokratski front je kazao da će se oni o tome izjasniti tek kada se okonča politčka kriza.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević saopštio je da je prijedlog Demokrata zakašnjela inicijativa „koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“.

Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa URA, pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Lider Prave Crne Gore Marko Milačić je najavio da će uskoro podnijeti Skupštini prijedlog rezolucije o osudi zločina prema Srbima na području Bratunca i Podrinja od 1992. do 1995.

Godinu dana nakon avgustovskih izbora jasno je da nova vlast nije uradila obećano. Ne samo da se dublje potonulo u podjele, nego se nije uradilo mnogo ni na oslobađanju institucija. One u koje se ušlo, osvojile su nove partijske vojske. One netaknute možda takve i ostanu.

Još ćemo, po svemu sudeći, dugo čekati na tužilaštvo koje će, recimo, ispitati skorašnju izjavu Vilijama Montgomerija, bivšeg ambasadora SAD u Srbiji i Crnoj Gori. Montgomeri je rekao u intervjuu za hrvatski Večernji list, objaljenom u nedjelju, da je Zapad, uključujući i Italiju, tokom „Miloševićevih godina” počeo dopuštati masovnim krijumčarima duvana da operišu iz Crne Gore. Naglasio je da su svi znali šta se događa, ali su to dopuštali jer je to donosilo novac koji je Đukanoviću trebao protiv tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Tako se začelo stvranje države mafije. Nova vlast je imala šansu da pokrene promjene. Umjesto toga svojski se potrudila da uruši samu sebe. To joj ide od ruke.

 

Šta je srpski svet Aleksandra Vulina

Nakon izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da je zadatak nove generacije političara stvaranje srpskog sveta, uslijedile su brojne reakcije u regionu.

Ministrica spoljnih poslova Bih Bisera Turković javno je zatražila od  predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se ogradi od ovakve vrste izjava.

„Ukoliko to ne učini, to će samo potvrditi da je njegova i zvanična politika Srbije rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ima za cilj pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Srbiji. Vulinova izjava kojom je decidno rekao da ujedinjenje Srba znači jedinstvenu državu, flagrantno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, destabiliziranje cijele regije Zapadnog Balkana i zloslutna prijetnja građanima Bosne i Herecegovine koji su se prije 26 godina branili od agresije i genocida”, kazala je Turković.

Po njenom mišljenju retorika Aleksandra Vulina čini potpuno besmislenim izjave srbijanskog predsjednika u kojima tvrdi da Srbija želi mir i dobrosusjedske odnose sa Bosnom I Hercegovinom.

Reagovali su i intelektualci iz regiona. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da su opasne Vulinove poruke. „Ovako otvoreno izvikivanje ratne politike okrenuto prema svim susedima ujedno je i testiranje dokle se može ići u datim međunarodnim okolnostima”, smatra Biserko.

Sociolog i politički analitičar iz Banjaluke Srđan Puhalo, kratko je, povodom Vulinovog istupa, napisao: „U moje vrijeme to se zvalo zvalo Velika Srbija”.

Politički analitičar Agon Maljići u razgovoru za RSE je ocijenio da Vulin već duže artikuliše na direktniji način ono što je, zapravo, stav Aleksandra Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NEVOLJA NEVOLJU STIŽE, OD AGROBUDŽETA DO POŽARA: Zašto gori crnogorska poljoprivreda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. I još mnogo, mnogo toga

 

Radisav – Rašo Miljanić i članovi njegovog domaćinstva još sređuju utiske i, polako dolaze sebi nakon nesreće koja ih je zadesila. U požaru koji je na farmi Miljanić u Podbožuru, dvadesetak kilometara od Nikšića, izbio u nedjelju rano poslijepodne, izgorela je štala površine 800 kvadrata sa svim što se u njoj nalazilo. Oprema za mužu, 2.500 bala sijena i  oko 300 koza sa jaradima po kojima su ova farma i njeni vlasnici bili prepoznati u regionu.

Gubitak je mnogo veći od vrijednosti imovine koja je nestala u plamenu, kaže  Miljanić. „Možda neko neće razumjeti ovo što pričam, ali samo stočari znaju kakav je osjećaj kada u sekundi izgubite stoku koju volite“, prebira riječi naš sagovornik dok govori o izgubljenom stadu koje je stvarao deset godina. „Da su koze ostale žive sve bi ovo bilo lakše“.

Odustajanja nema, odlučan je Miljanić. „Jednom smo već počinjali od nule pa ćemo opet…“. Sirara Miljanić  u kojoj se proizvodi vrhunski kozji sir nastavlja sa radom. Umjesto mlijeka sa svoje farme, nastaviće da prerađuju kozje mlijeko dobijeno od kooperanata iz nikšićkog kraja. To je dobro uhodan posao. S početkom turističke sezone krenula je i bolja prodaja, hrabre se Miljanići. Nije kao 2019. ali je dobro.

Uz pomoć mehanizacije koju je obezbjedila Opština Nikšić rašćišćeno je zgarište i, u prisustvu nadležnih inspektora, pokopani ostaci uginule stoke i izgorele opreme. Prijatelji iz Crne Gore i Srbije već su ponudili pomoć za formiranje novog stada, ali prvo treba izgraditi objekat za njihov smještaj. Mjesto požara koji je, prema prvim procjenama vještaka, izazvala električna instalacija u ponedjeljak su obišli i pomoćnici ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića. I obećali pomoć „u skladu sa zakonom i postojećim mogućnostima“. Ministar se nije ni javio ni pojavio. Baš kao ni predstavnici Elektroprivrede, najvećeg nikšićkog i crnogorskog preduzeća. Makar da provjere priču o neispravnim instalacijama.

Prema prvim, neslužbenim, procjenama šteta od požara na farmi Miljanić mogla bi iznositi i svih 200 hiljada eura. Farma nije bila pokrivena osiguranjem, objašnjava njen vlasnik, pošto se nalazila na imanju koje je pod zakupom i izgrađeni objekti su bili privremeni (drveni) pa ih prema važećim propisima nije bilo moguće osigurati.

Nekoliko dana ranije, problemi sa strujom uzrokovali su velike nevolje, i znatnu štetu, kod još jednog renomiranog poljoprivrednog proizvođača. Na jednom od šest objekata Agromont farme u Martinićima, u kojima je smješteno 240.000 koka nosilja (najveći proizvođač jaja u Crnoj Gori) došlo je do kvara na instalacijama rashladnih uređaja i uginuća dijela jata.

,,U okviru ove nezgode, nakon procedure interne kontrole, utvrđeno je da je došlo do uginuća od 15 odsto od ukupnog kараciteta koka nosilja (više od 35.000 kokošaka)“, saopšteno je iz Agromonta. Iz kompanije je još rečeno da su već obezbijedili novo jato od 40 hiljada nosilja koje će biti useljeno najkasnije za 10 dana, „odmah nakon pripreme objekta u kome se desila nezgoda“ i da neće doći do nestašice jaja na tržištu. Zato izgleda da su prve procjene, o šteti od približno milion eura, bile preuveličane. Iako ona, svakako, nije mala. Kao i u slučaju požara na farmi Miljanić, iz Ministarstva poljoprivrede najavljena je pomoć i podrška. Za sada bez konkretnih poteza.

U sjenci ovih događaja ostala je vijest da su, tek u prvoj dekadi jula, crnogorski poljoprivrednici, konačno, dobili Agrobudžet za 2021. Veći od onoga što je Vlada predložila krajem marta, ali i znatno manji od očekivanja poljoprivrednih proizvođača.

Oni su se  u ponedjeljak okupili u Podgorici, treći put od proljetos. Ponavljajući stare zahtjeve i najavljujući nove, radikalnije, proteste ukoliko Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne pokažu više razumijevanja za njihove nevolje.

Bivši ministar poljoprivrede i član Unije stočara Budimir Mugoša kaže kako će poljoprivrednici tek odlučiti o načinu na koji će, ako do toga dođe, manifestovati svoje nezadovoljstvo. ,,Vidjećemo, da li svakodnevnim protestima, blokadama važnih saobraćajnica ili prestankom isporuke mlijeka mljekarama”. Mugošu i njegove kolege najviše boli to što resorni ministar ignoriše njihove zahtjeve. Pa im je, na traženu pomoć i podršku, odgovorio pitanjem treba li on da ide da im preveže krave?

„Ministar nijednom nije sjeo sa nama da razgovara“, objašnjava Mugoša. „Prave se mrtvi, a oni žive od nas. I mi od njih”. Usvojeni Agrobudžet nije smirio strasti. On ne rješava krupna, suštinska pitanja, kaže bivši ministar. ,,Osnovna stvar zbog koje mi dolazimo ovdje je da se povede ozbiljan razgovor, kojeg do sada nije bilo, jer se stvari prebacuju na političke podjele, na mi i vi“.

U Vladi i Ministarstvu poljoprivrede, opet, računaju da su napravili dobar posao. U okviru mogućeg. Ovogodišnji budžet Crne Gore teži nepune 2,5 milijarde eura, a za poljoprivredu  se izdvaja nepunih dva odsto. Ili tek nešto više od jedan odsto ako se iz Agrobudžeta izuzmu donacije i krediti (ukupno 17,6 miliona). Poljoprivreda, donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, ne računajući kumulativne efekte kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima.

Prema podacima Monstata za 2020, prošlogodišnji izvoz hrane bio je vrijedan skoro 30 miliona eura, što je za 12,7 odsto više u odnosu na 2019. Tome je doprinijela loša turistička sezona zbog koje poljoprivrednici nijesu mogli plasirati svoje proizvode na domaćem tržištu, ali i rast konkurentnosti i orjentacija ka izvozu proizvoda sve prepoznatljivijih i u regionu. Hrana je postala naš četvrti izvozni artikal. Odmah poslije sirovina:  aluminijuma, struje i boksita. Prije, recimo, čelika. Istovremeno, uvezli smo hranu vrijednu skoro 400 miliona (u dobrim turističkim sezonama uvoz je veći za makar 100 miliona). Samo za uvezene proizvode i prerađevine od mesa, mlijeka i jaja dali smo skoro 150 miliona eura. Prostora za jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje ima.

Stvari možemo posmatrati i ovako:  ovogodišnji Agrobudžet preko dva puta je veći od onog kojim je, 2011, baratala Vlada Igora Lukšića (nepunih 20 miliona). Ali je  za trećinu manji od lanjskog, posljednjeg koji je pripremila Vlada Duška Markovića (61 milion). Iz Vlade, ipak, stiže računica prema kojoj će sva direktna davanja (subvencije) poljoprivrednicima biti veća nego prošle godine. „Niti su oni prošli potrošili 60 miliona za prošlogodišnji Agrobudžet, niti će ovi sadašnji potrošiti 45. To je sve jedna prevara“, kaže Mugoša za Monitor.

On navodi kako je u četvrtak 15. jula, nedjelju dana nakon usvajanja Agrobudžeta pokušao da preda zahtjev za subvenciju. Formulari nijesu gotovi, uputstva nijesu stigla, a ni javni poziv još nije objavljen, dočekali su ga nadležni. Uz pouku – da dođe drugi put. A sezona poljoprivrednih radova je u punom jeku. Dok u  Agrobudžetu piše: „15. jul – 15. avgust: Proizvođači sami ili uz pomoć Direkcije za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva popunjavaju obrasce za premije…“. Da bi obećani novac, ukoliko preskoče sve proceduralne prepreke, dobili u prvoj polovini decembra. Ako bude, formulara, uputstava i para.

Iz Vlade nude ljepšu stranu priče. Opredijeljena sredstva u stočarskoj proizvodnji uvećana su za 19 odsto sa 3,5 na 4,16 miliona eura, navedeno je u saopštenju nakon usvajanja Agrobudžeta. „Povećane su premije po grlu…, a iste će ostvariti oko 5.300 gazdinstava.”

Proizvođači odgovaraju kako izdvojeno nije dovoljno da pokrije enormna poskupljenja stočne hrane od početka godine. Već rade uz garantovan gubitak, kažu, i najavljuju nove probleme – suša je ubila sijeno na crnogorskim planinama dok će, iz istog razloga, kukuruz iz Vojvodine biti skuplji i nekvalitetniji.

Opet Vlada: „Novim Agrobudžetom opredijeljena je podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka kao i podrška preradi mlijeka na gazdinstvima. Kao rezultat velikog interesovanja proizvođača za ovu mjeru povećali su sredstva  podrške u odnosu na prethodnu godinu za preko 30 odsto, sa 1,5 na oko dva miliona eura“.

Farmeri vlastima ne vjeruju: Kad tražimo interventnu pomoć od pet centi po litru, zbog poskupljenja hrane, u Vladi kažu da je to 3,5 miliona koje država nema. Onda izračunaju kako će sa dva miliona isplatiti premiju od 11 centi po litru. Pa, da ukažu na suštinsko nerazumijevanje sa vlastima (starim i novim), navode kako se na mlijeko plaća PDV od sedam odsto. A na sve mlječne prerađevine – od jogurta do sira – 21. Tako, valjda, podstiču preradu i  proizvodnju, cinični su članovi Udruženja stočara. Isto je i sa mesom – država po tri puta većoj stopi oporezuje prerađevine.

Kroz mjere programa unapređenja stočarstva opredijeljena su sredstva za podršku svinjarskom sektoru u iznosu od 20 odsto više u odnosu na prošlu godinu, ne da se vlast. Vlasnik kompanije Niksen Trade Dragan Čavor objašnjava šta to znači u stvarnom životu: „Za proizvodnju 22.000 svinja u Spužu, mi ćemo da dobijemo od 5 do 10 hiljada eura, što je 20 centi po tovljeniku. Jedna nadzimica u Srbiji koja da 20 do 30 prasića, vlasniku donese subvencije od 100 do 150 eura godišnje“.

Vlada se pohvalila: „Subvencije u biljnoj proizvodnji su povećane sa 200 na 220 eura po hektaru“. Mi smo jedini proizvođači hrane u regionu i zemljama EU koji njive i livade obrađuju (kose) plaćajući punu akcizu za gorivo koje pokreće našu mehanizaciju, odgovaraju poljoprivrednici.

Tako, stavku po stavku. Red samohvale, red primjedbi.

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. A sertifikovani proizvođač organske hrane može da računa na 500 eura godišnje podrške.

Ni požar ni Agrobudžet neće zaustaviti Miljaniće. Naš sagovornik, predsjednik Udruženja stočara i bivši bankar već traži prostor za novu farmu i stado. „Imam  neke ideje“, kaže Radisav – Rašo Miljanić. Pomoći od države se nada, ali od nje ne želi da zavisi. „Ljudska riječ je nekada važnija od novca“, siguran je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo