Povežite se sa nama

MONITORING

Bojkot na sitno

Objavljeno prije

na

Tri najjače opozicione partije u Crnoj Gori – Socijalistička narodna partija, NOVA i Pokret za promjene – odlučile su da bojkotuju izbore za gradonačelnika Kotora, zakazane za 8. novembar. Ubrzo će se znati da li će biti još sličnih poteza – izbori za odbornike Skupštine opštine Cetinje zakazani su za 22. novembar, a za odbornike SO Mojkovac za 6. decembar. O bojkotu se, najviše na internetu, već mjesecima raspravlja. Ideju o napuštanju institucija sistema i bojkotu svih budućih izbora prvo je, na svom internet blogu, predočio Slavko Perović, bivši lider Liberalnog saveza Crne Gore. Podržali su je razni – od bivšeg premijerovog kuma Ratka Kneževića od univerzitetskog profesora Đorđija Blažića, kao i više vanparlamentarnih stranaka. Svako je, naravno, imao svoju varijantu kako bi bojkot u stvarnosti trebalo da izgleda. BOJAŽLJIVO: Opozicione partije su na ideju o bojkotu reagovale prvo, reklo bi se, bojažljivo. Najotvoreniji za ideju bojkota je Pokret za promjene, NOVA je uglavnom saglasna, najviše se misli SNP. Prije nego su odlučili da će izbore u Kotoru bojkotovati, lideri opozicije sastali su se sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem. Ukazali su na to da se država ne bori dovoljno protiv organizovanog kriminala. Predočili su da je došlo vrijeme za „istinsku borbu protiv te pošasti”, kao i da opozicija neće dati legitimitet izborima na kojima glavnu riječ imaju predstavnici organizovanog kriminala. Upozorili su da vladajuća koalicija godinama pobjeđuje zloupotrebom državnih resursa i uz direktno učešće bezbjednosnih službi i kriminalnih organizacija. Iz Vujanovićevog kabineta javljeno je kako su državni organi Crne Gore odlučni da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji. Niko ne može biti zaštićen ni privilegovan. Važno je da se usaglašavanje izbornog zakonodavstva što prije završi. Standardan, reklo bi se, razgovor za igru gluvih telefona.

Nakon sastanka, predsjednik NOVE Andrija Mandić je objavio da će opozicija bojkotovati kotorske izbore. Na pitanje da li će bojkotovati i lokalne izbore na Cetinju i Mojkovcu, predsjednik SNP-a Srđan Milić je odgovorio: ,,Ukoliko ne bude djela, biće bojkota. Odnosno, SNP smatra da je proces koji je započet u Kotoru nelegalan, jer Zakon o izboru predsjednika opštine nije usaglašen sa Ustavom”.

Milić je, kako je javljeno, Vujanovića podsjetio na obavezu da se, kao predsjednik Savjeta za odbranu, uključi u borbu protiv organizovanog kriminala i osoba koje se nalaze u Bijeloj knjizi. Uprkos tome i činjenici da je SNP nedavne izbore na Žabljaku okarakterisao neregularnim zato što su, „kriminalci bili direktno uključeni u izborni proces”, ta partija je kao razlog za bojkot izbora u Kotoru prikazala činjenicu da izborno zakonodavstvo nije usklađeno sa Ustavom Crne Gore. Milić je kazao da neće pozivati glasače na bojkot već će im ostaviti da po sopstvenoj procjeni odluče, ,,svjesni činjenice da zakon ne daje legitimitet izbornom procesu”.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević za Monitor kaže kako očekuje da Glavni odbor te partije potvrdi odluku Predsjedništva o bojkotu izbora na Cetinju i u Mojkovcu. „Nećemo da učestvujemo na izborima sa organizovanim kriminalom”.

Medojević tvrdi da je ključni politički problem u Crnoj Gori neodrživa ustavna, pravna i državnička pozicija premijera Mila Đukanovića, koji je zvanično pred italijanskim pravosuđem optužen za zločinačko udruživanje radi distribucije cigareta i pranja novca. Zbog toga su, kako kaže, Đukanović i ljudi iz njegovog najbližeg okruženja u poziciji da moraju da pobjeđuju. „Rožaje kontroliše jedan klan, Budvu drugi i tako dalje. To znači da učestvujemo u izbornoj utakmici sa organizovanim kriminalom. Njima su izbori pitanje života i smrti, nama pitanje političkih programa.”

U DPS-u ocjenjuju da je strah od daljih izbornih poraza jedini razlog zbog koga će opozicija bojkotovati izbore u Kotoru. Politički direktor Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić smatra da su „priče da izborno zakonodavstvo nije usklađeno sa ustavom i ostali razlozi koji se navode, samo politički izgovori opozicije”.

U zemlji u kojoj živimo nepoštovanje Ustava i jeste stvar raspoloženja. Proces usaglašavanja izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori traje i traje. Prethodni izbori održani su tako što je rok, koji je isticao u oktobru 2008, produžen za godinu. Ističe opet 22. ovog mjeseca. Radne grupe rade, nije lako razaznati – šta. Izborni zakoni usvajaju se dvotrećinskom većinom, vlast ih ne može usvojiti sama. Sasvim je moguće da ne budu usaglašeni ni do izbora u Mojkovcu.
Angažovali su se I državni analitičari, nekako ih najviše srce boli za SNP-om: za njih bojkot može biti “najpogubniji”.

Od tri grada u kojima se do kraja godine održavaju izbori SNP će, u svakom slučaju, na najvećem iskušenju biti u Mojkovcu. Na posljednjim lokalnim izborima 2005. osvojili su 14 mandata i uz pomoć SNS-ova dva odbornika imali većinu u skupštini opštine. DPS je osvojio 15 odborničkih mjesta. Na Cetinju je iste godine koalicija DPS-SDP osvojila preko 54 odsto glasova. Na prošlogodišnjim izborima u Kotoru, i bez Hrvatske građanske inicijative koja se izjasnila protiv bojkota, DPS I SDP imale su više od 50 procenata birača.

„Bojkot lokalnih izbora je prvi korak. Ako uspijemo da bojkotujemo izbore u ova tri grada, neophodno je da napravimo širi front koji bi imao viši politički cilj. To ne može opozicija sama, za to je potebna sva crnogorska demokratska javnost i razumijevanje međunarodne javnosti”, objašnjava Nebojša Medojević.

Po Medojevićevim riječima, opozicioni dogovori idu lakše nego prilikom prethodnih pokušaja saradnje. Na pitanje koliko je bojkot, prema procjenama PZP-a, rizičan politički potez kaže: ,,Opozicija troši zadnje atome legitimiteta kod birača – učestvujemo u igri koja je unaprijed izgubljena. Bolje je i da nestanemo nego da se pretvorimo u krpu režima”.

Kampanja za bojkot izbora zasad se odvija samo na internetu. Najodaniji birači vladajuće I nekih opozicionih partija imuni su na tu vrstu razmjene informacija. Od tehnologije, blizak im je, u vrh glave, mobilni telefon. Sa većim brojevima.

U borbi protiv bojkota vlast ima – široko polje. Ako opozicija nekoga i može da ubijedi kako je glasanje tajno, bojkot je idealna prilika da vlast prebroji ,,naše” i ,,njihove”. Svako ovdje zna: ne živi se od bojkota, nego od socijalne pomoći. Ovdje vlada strah.

Cetinje – bojkot

Na internetu, pored mnogih postova na različitim sajtovima, koji se temom bojkota bave, postoje sajtovi montenegrobojkot i cetinje bojkot. „ Ove jeseni Cetinje očekuju lokalni izbori, i na tim izborima nema što da se traži jer se rezultati znaju unaprijed – DPS pobjeđuje! Izbori su unaprijed pokradeni, kupljeni, izgubljeni…Jedini mogući odgovor je – bojkot – čime vlast gubi legitimitet. Time mafija gubi ali Cetinjani dobijaju. I Crna Gora dobija. Cetinjani moraju ogromnom većinom reći – dosta – diktaturi koja oburdava Cetinje već dvije decenije i odbiti da izađu na izbore koji su namješteni… Cetinjani ne smiju biti sluge crnogorske mafije, ne smiju biti špijuni režima, ne smiju prodavati svoj glas za šaku eura, Cetinjani moraju ponosno hodati ulicama Doline bogova, a ne Doline siromaštva, jada i bijede.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore usvojila je zakon kojim se detaljnije utvrđuje postupak prijave i kontrole imovine službenika policije

 

Bivši policijski službenik Petar Lazović u aprilu je Višem sudu u Podgorici ponudio 9,3 miliona eura kao jemstvo da ga puste iz zatvora. To je najveća ponuđena suma u istoriji crnogorskog pravosuđa, pred kojim su gonjeni neki od najvećih svjetskih narko bosova.Ipak, najveću sumu ponudio je bivši pripadnik policije. Optužen da je dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila drogu, švercovala cgarete, ubijala, prebijala i mučila druge ljude.

Sud je odbio jemstvo i u obrazloženju, između ostalog, naveo da je Lazović raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Međutim, do danas nije poznato da li neko od nadležnih provjerava njegovu imovinu i povezanost sa firmama i licima koja su stala iza ovog jemstva.

O policijskim službenicima i njihovoj djeci sa zavidnom imovinom pisalo se decenijama. Mnoge nevladine organizacije, od kojih se najviše isticala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), godinama pišu o značajnoj disproporciji zvaničnih prihoda i imovine policijskih funkcionera i njihove djece, ali i najobičnijih policijskih službenika.

U posljednje četiri godine, od razbijanja kriptovane aplikacije za komunikaciju SKY ECC, u Crnoj Gori je uhapšeno više desetina pripadnika policije, aktuelnih i bivših, koji su bili na vezi sa kriminalcima i pomagali im u krivičnim djelima. Mnogi od njih su nudili velika jemstva za svoju slobodu.

Iako odavno postoji potreba da se ispita imovina policajaca i njihove aktivnosti, Vlada je tek nedavno ušla u taj postupak. Do sada je postojala obaveza funkcionera u Upravi policije da prijavljuju imovinu, ali u sklopu Zakona o sprječavanju korupcije koji se odnosi na sve državne funkcionere. Postojao je i mehanizam provjere u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kroz Odjeljenje za antikorupciju, ali taj se mehanizam do sada nije primjenjivao. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ovo pitanje, a pred Skupštinom je izložio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se planira dodatno tretiranje ovog problema. Zakon je najprije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ponovo je usvojen na zasijedanju u srijedu.

„Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koju mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi“, kazao je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SAVEZI I RAZLAZI UOČI PODGORIČKIH IZBORA: Za jednokratnu upotrebu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć

 

Mjesec dana pred podgoričke lokalne izbore, zakazane za 29. septembar, politički akteri su mahom  objelodanili modele učešča u ovoj izbornoj trci, iako  liste još zvanično nijesu predate. Posljednji rok za predaju  je 3. septembar, početak naredne sedmice.  Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć.  Dojučerašnji ljuti protivnici postaju saveznici, i obratno. Sve je za jednokratnu upotrebu.

Ove sedmice savez uoči podgoričkih izbora objavili su Demokrate i Pokret Evropa sad (PES). Mediji su objavili da će na njihovoj zajedničkoj izbornoj listi PES imati 38 mjesta, od ukupno 59, dok će Demokratama pripasti 21 mjesto. U procentima PES će imati  64,4 odsto, a Demokrate  35,6 odsto.

Listu će, kako se i očekivalo, predvoditi Saša Mujović, ministar energetike. Doskorašnja gradonačelnica Podgorice iz redova PES-a Olivera Injac, prema pisanju medija, druga je na listi. Politička konkurencija to komentariše  kao još jedno premijerovo odricanje od bliskih saradnika. Kritičari podsjećaju da je savezništvo PES-a i Demokrata na državnom nivou proteklo u sukobima, posebno onom u bezbjednosnom sektoru, koji je rezultirao i  tužbom ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića Upravnom sudu protiv Vlade Milojka Spajića, zbog tadašnje odluke Vlade da na poziciju v.d direktora policije ne izabere  kandidata kojeg je predložio Šaranović, već drugog.  Tužba je odbijena, a Demokrate su  oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a. IBAR smo dobili, savez Demokrata i PES-a na državnom nivou preživio je, a sada se učvršćuje i na lokalnom nivou. I to ne samo u Podgorici.

Demokrate Alekse Bečića i Spajićev PES dogovorili su i koalicioni nastup na lokalnim izborima u Budvi i Kotoru. Od 33 mjesta na izbornoj listi za Budvu, Demokrate će dobiti 22, a PES  11 mjesta.  U procentima, Demokrate će imati 66,7 odsto, a PES  33,3 odsto.

Iako su mediji već objavili da će na čelu liste u Kotoru biti Vladimir Jokić (Demokrate),  a u Budvi Dragana Kaženegra Stanišić (Demokrate), još nema zvanične potvrde o tome iz dvije partije.

Koaliciona partnerstva izazvala su unutrašnje diobe. Demokrate je napustio Đorđe Zenović, koji je predvodio listu Demokrata na prethodnim izborima.  On je pojasnio da više nije spreman da pravi kompromise na štetu Budve. “Razumijem državnu politiku i legitimne interese partija na državnom nivou, ali nisam više spreman da pravim kompromise na štetu grada u kom sam odrastao i u kom ću živjeti do zadnjeg dana”, saopštio je .

Savezništvo na podgoričkim izborima ozvaničili su ove sedmice i predsjednik države Jakov Milatović i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.

Milatović i Abazović predstavili su u utorak  zajedničku  listu Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović.  Uz Pokret za Podgoricu, koji čine bivši odbornici PES-a, koji su u razlazu na relaciji Spajić –  Milatović, stali na stranu predsjednika države, te GP URA, u ovom savezništvu je i Pokret za promjene (PzP).

Milatović je na predstavljanju pojasnio da se u podgoričke izbore uključuje jer je, kako je kazao, izabrao da ne okreće glavu na drugu stranu pred lošim praksama, bilo da su one na lokalnom ili državnom nivou.

 “Pitaju me neki zašto se uključujem u kampanju za podgoričke izbore. Valjda misle da, kao predsjednik, treba da samo stojim sa strane, da se samo slikam sa ambasadorima, potpisujem njihove nakaradne zakone i putujem po svijetu. To je, valjda, bila uloga koju su mislili da mi nametnu, dok svakodnevno obmanjuju građane, prilagođavaju državu njihovim funkcijama i svakodnevno trguju državnim interesima”,  kazao je Milatović.  Zvuči kao da nije znao šta su ingerencije predsjednika države, kada se na tu poziciju kandidovao i osvojio je.

Odmah po predstavljanju liste, politička konkurencija krenula je da podsjeća na nekadašnje oštre riječi razmijenjene između Abazovića i Milatovića.  Više je takvih.  U različitim periodima – onom dok je Milatović bio ministar ekonomije u vladi Zdravka Krivokapića, a Abazović njen potpredsjednik koji je potom ušao u projekat manjinske vlade uz podršku Demokratske partije socijalista (DPS), a posebno kasnije kada su  Spajić i Milatović  osnovali Pokret Evropa sad.  Tako smo od ocjena Milatovića da je Abazović „izgubio ono najvažnije u politici, povjerenje“, te da je „izgubio kompas“, stigli do savezništva koje će, kako sada  tvrdi Milatović „zaustaviti politički cirkus“.

Upitan da li smatra, imajući u vidu prethodne sukobe, da je njegova koalicija sa Milatovićem principijelna, Abazović je uzvratio: “Ne postoji principijelnija saradnja na nivou Crne Gore u ovom trenutku. On je jedina osoba na političkoj sceni koja zastupa tvrde opozicione stavove“, kazao je. Takođe, na pitanje da li vidi mogućnost za koalicionu saradnju sa PES-om i Demokratama,lider URA je odgovorio: “Ja tu ne vidim ništa sporno. Oni samo moraju da znaju da mi nismo za ovakav način vladanja, koji oni promovišu“, kazao je.  Abazović je s Bečićem bio u predizbornoj koaliciji na posljednjim državnim izborima. U tu koaliciju URA i Demokrate ušli su nakon višemjesečnih oštrih javnih sukoba, a savezništvo je trajalo do raspodjele pozicija i formiranja vlade. U koju Spajić zbog uloge u aferi Do Kvon nije želio Abazovića.

Listu Pokreta za Podgoricu, URA i PzP predvodiće  funkcioner URA i zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević. On je saopštio da se na  listi nalazi 59 ljudi različitih profesija i da vjeruje da će ona biti najkvalitetnije što građani mogu da zaokruže: “Lista ima preko 40 odsto žena. Vjerujem da će ovi ljudi nakon izbora moći da pomognu gradu znanjem i iskustvom. Mislim da je ova lista pobijedila predajom, učešćem, ostalo je da vidimo rezultat konkurenata”, kazao je on.

Iako je od raspisivanja izbora spekulisano da bi na izborima u Podgorici mogla nastupiti državna vlast u širokoj koaliciji, to se, jasno je, neće desiti. Osim savezništva PES i Demokrata, zajednički nastup najavile su NOVA i DNP, Andrije Mandića i Milana Kneževića. Listi bi, prema pisanju medija,  trebalo da se pridruže i Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, no to još nije ozvaničeno.  Ono što se zna je da će listu predvoditi aktuelna predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.

Šef kluba odbornika Nove u podgoričkom parlamentu Mitar Šušić  saopštio je da se zalažu za širu koaliciju, da su pregovori još u toku, te da bi njihov ishod trebalo da bude i zvanično poznat do kraja ove sedmice.

Bošnjačka stranke će  samostalno izaći na izbore, i ostati van aranžmana partija koje čine vlast na državnom nivou. Kako su saopštili, odluka o samostalnom nastupu donijeta je – jednoglasno.

Samostalno na izbore izaće će i DPS. Ta stranka ove sedmice započela je predizbornu kampanju skupom na kom je prisustvovao i bivši višedecenijski šef  te partije Milo Đukanović.

DPS je na društvenim mrežama naveo da je to bio “sastanak partijske mreže u Podgorici i zvanični početak kampanje ‘I riječju i djelom! – dr Nermin Abdić'”. Njihovu listu predvodi poslanik i šef podgoričkog odbora stranke Nermin Abdić.

Samostalno će nastupiti i Preokret Srđana Perića, koji na prethodnim podgoričkim izborima nije uspio da pređe cenzus. „ Mi – obični građani . Oni – partijske elite. To je jedina podjela na ovim izborima. Odluči gdje pripadaš”, poručio je Perić.

Kad je riječ o opoziciji, još ranije je najavljeno da će na podgoričkim izborima skupa nastupiti Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate (SD), Socijalistička demokratska partija (SDP) i Liberalni savez ( LP). Listu će predvoditi Boris Mugoša, poslanik SD.

Osim nenadanih saveza i razlaza, na političkoj sceni na djelu je i usitnjavanje. Na ovim izborima samostalno  će nastupiti i nekoliko partija koje predvode bivši ministri ili pak premijeri Spajićeve, Abazovićeve i Đukanovićeve vlade.

Samostalno će nastupiti lista  doskorašnjeg ministra pravde Andreja Milovića, pokret Naprijed  Marka Kovača, ministra pravde u vladi Dritana Abazovića, te Stranka evropskog progresa nekadašnjeg Đukanovićevog bliskog saradnika i premijera Duška Markovića.  Samostalni nastup na podgoričkim izborima po prvi put  najavilo je i Udruženje podstanara.

To je predizborna postavka političke scene. Kako će izgledati nakon rezultata, niko ne zna. Osim da se politički akteri neće opet razilaziti i miriti zbog principa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOJI FAKULTETI VODE DO POSLA, A KOJI DO BIROA: Deficit strategije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora. Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuju ovaj kadar

 

 

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje – studiranje se ipak isplati. Ako je za utjehu, najmanje je visokoškolaca među nezaposlenima.

U Crnoj Gori je nezaposleno 34.715 lica (blizu 59 odsto od tog broja čine žene), pokazuju podaci koje je Zavod za zapošljavenje dostavio Monitoru. Od ukupnog broja nezaposlenih, najmanje je onih sa fakultetskim diplomama – nezaposleni sa VI, VII i VIII nivoom kvalifikacija (visokoškolci) čine 3.687 ili 10,62 odsto. Nezaposlenih sa I i II nivoom obrazovanja (bez škole,  osnovna škola, niže stručno obrazovanje) ima 14.159 ili 40,79 odsto, a najviše je nezaposlenih sa završenom srednjom i višom  školom 16.869 ili 48,59 odsto.

Deficitaran kadar sa fakultetskom diplomom u posljednjih godinu dana, od 30. juna 2023. do 30. juna 2024, bili su nastavnici prirodno-matematičke struke (profesor matematike, fizike,  hemije, biologije). Nedostajalo je i medicinara (doktor medicine, specijalisti medicine, farmaceuti, nastavnici zdravstvene struke, nastavnici biotehničke struke), zatim grupa zanimanja elektroničari, nastavnici tehničko tehnološke struke (u okviru njih profesor računarske grupe). Veća tražnja od ponude zabilježena je i kod informatičara i zanimanja informacionih tehnologija. Prema podacima Zavoda, mnoga zanimanja nedostaju u prosvjeti –  iz oblasti muzičkog obrazovanja,  profesor psihologije, profesor njemačkog jezika, profesor likovne grupe predmeta, profesor razredne nastave, profesor vaspitanja predškolske djece, defektolozi…

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora… Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuje ovaj kadar. U prvom upisnom roku za studijsku 2024/25. na Univerzitetu Crne Gore na  Ekonomskom fakultetu stiglo je 289 prijava, Filozofskom (249), Pravnom (231), Fakultetu političkih nauka (136). No, da se percepcija mladih mijenja govori i to da je najviše prijava podnešeno za upis na Medicinskom fakultetu (340), a 121 kandidata prijavilo se za upis na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Više od dvije trećine svršenih srednjoškolaca se upisuju na studije. Iako svi ne završe, ranija istraživanja govore da se svake godine preko 2.000 svršenih visokoškolaca prijavi na biro rada .  ,,U odnosu na broj postojećih radnih mjesta, sektor visokog obrazovanja proizvede 3,5 puta više kadra”, konstatovano je u jednoj od Analiza stanja na Univerzitetu Crne Gore.

Najviše nezaposlenih visokoškolaca je  sa stečenim zanimanjima VII 1 nivoa obrazovanja obrazovanja (240, 180+60, 300, 360 ECTS);  – 2.326 ili 6,70 odsto od ukupnog broja nezapošljenih. Sa stečenim VI nivoom obrazovanja (180 ECTS) ima ih 1088 ili 3,13 od ukupnog broja nezaposlenih. Nivo VII-2 (180+120, 240+60 ECTS) ima 257 ili 0,74 odsto ukupno nezaposlenih, dok je na Birou najmanje onih sa najvećim zvanjem VIII (300+180 ECTS) 16 ili 0,05 odsto nezaposlenih.

U prvom polugodištu 2024. godine poslodavci su Zavodu prijavili 14.101 slobodnih radnih mjesta. U odnosu na prvo polugodište 2023. godine prijavljeno je 3.271 slobodno radno mjesto manje ili 18,83 odsto (u I polugodištu 2023. godine prijavljeno je 17.372  slobodnih radnih mjesta).

Za I i II nivo kvalifikacije obrazovanja (nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici) prijavljeno je 3.551 SRM (25,18 odsto), za III, VI i V nivo (srednjoškolci) 6.577 SRM ili 46,64 odsto, a za VI, VII i VII nivo (visokoškolci) 3.973 SRM ili 28,18 odsto.

Iz Zavoda tvrde da je na tražnju za visokoobrazovanim kadrom, u posljednjih desetak godina, u velikoj mjeri uticao Program stručno osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem. ,,Kako kroz navedeni program poslodavci dobijaju ‘besplatnu’ radnu snagu, sa kojom su u velikoj mjeri zadovoljavali kadrovske potrebe za visokoobrazovanom radnom snagom, to je i iskazana tražnja-potreba za visokoškolcima, iskazana kroz prijavljena slobodna radna mjesta, značajno manja od stvarno potrebne’, kazali su nam iz Zavoda.

To potvrđuju i zvanični podaci koji govore da je u posljednjih 10 godina broj nezapošljenih visokoškolaca duplo manji: učešće nezaposlenih visokoškolaca u ukupnoj nezaposlenosti se kretala od 30,28 odsto krajem 2014. godine do 15,82 odsto krajem 2023. godine.

U novoj Strategiji razvoja visokog obrazovanja navodi se da Crna Gora ima preko 24.307 studenata. Najveći broj studira na UCG 18.000. na Univerzitetu Donja Gorica 3.000, Adriatik – 1535, Mediteran 1.000… Procjenjuje se da broj studenata iznosi četiri odsto populacije, a procjenjuje da sa onima koji studiraju i inostranstvu ukupan broj iznosi 4,5 odsto populacije.

Zanimljivo je koje oblasti Strategija mapira kao najznačajnije za zapošljavanje visokoškolaca: oko 50 odsto ukupnih potreba je kod djelatnosti obrazovanja, a zatim slijede: državna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje, administrativne i pomoćne djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Djelatnosti u kojima je pored diplome često presudna i partijska i druga podobnost. Na posljednjem mjestu po potrebi za novozaposlenima su stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti.

 

ZAPOŠLJAVANJE SA SREDNJOM ŠKOLOM
Deficitarna zanimanja

U proteklih godinu dana najtraženija zanimanja sa diplomom srednje škole bila su u ugostiteljstvu – pomoćni ugostitelj, pripremač pica, servir, točilac pića, pomoćni kuvar, konobar, sobarica, poslastičar, recepcioner, kuvar specijalista, pekari, …). Radnici su traženi i u građevinarstvu: pomoćni građevinski radnik, pomoćnik armirača, pomoćnik tesara, armirač, tesar, zidar, betonirac, fasader.. Veća tražnja od ponude zabilježena je i u grupi medicinskih zanimanja: medicinske sestre, medicinski tehničari, stomatološke sestre, farmaceutski tehničari, kozmetičari. Nedostajali su i profesionalni C, D i E kategorije.

,,Moramo naglasiti da određena zanimanja, posebno u ugostiteljstvu i turizmu, trgovini, mogu biti deficitarna u određenom dijelu države (primorski region) i u određenom periodu godine (ljetnji period), a da su ta ista zanimanja suficitarna u ostalim djelovima Crne Gore i u ostalim periodima godine”, rekli su iz Zavoda.

EU
U kojim zemljama mladi najbrže dolaze do posla

Prema zvaničnim podacima Eurostata za prošlu godinu, čak 83,5 ljudi koji su tek diplomirali, odmah su počeli da rade. U samom vrhu je Malta sa 95,8 odsto brzo zaposlenih diplomaca, a potom Holandija (93,2) i Njemačka (91,5).

Najniže stope zaposlenosti među onima koji su nedavno diplomirali zabilježene su u Italiji (67,5), Grčkoj (72,3) i Rumuniji (74,8).

Zvanični podaci pokazuju da ti brojevi rastu iz godine u godinu. Procenat onih koji su posao našli odmah poslije škole je prošle godine bio za 1,1 procentni poen veći nego u 2022. kada je iznosio 82,4 odsto, što je znatno više nego 2013. godine kada je iznosio 74,3 odsto. Jedini izuzetak je bila 2020. godina (78,7), kada je zbog pandemije virusa korona taj broj pao za 2,3 procentna poena u odnosu na godinu ranije (81 odsto).

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo