Povežite se sa nama

MONITORING

Cetinje – oligarhija 2:0

Objavljeno prije

na

nasprotest

Protest cetinjskih gimnazijalaca prelio se, iz prijestonice, i u glavni grad. Pod sloganom mladi za mlade na podgoričkom Trgu Republike susreli su se studenti i srednjoškolci iz gimnazija u Cetinju, Podgorici i Danilovgradu. Da se upoznaju, ohrabre i svi skupa Cetinjanima požele da se izbore za svoja prava. A oni traže čudo – da u njihovoj školi na mjestu direktora ostane čovjek koga podržavaju i nastavnici i đaci i njihovi roditelji. Zato što je Miomir Đurišić svoj posao uspješno radio u prethodne četiri godine. MLADOST – LUDOST: Danilovgradski gimnazijalci su svoju ozbiljnost dokazali tako što su od svoje škole do centra Podgorice prepješačili 20 kilometara. Sa njima je bio i profesor matematike Jugoslav Blagojević. ,,Razmišljao sam i shvatio da mi je danas mjesto uz njih”, rekao je Blagojević poručujući da “zbog svega što su uradili, a što je bilo skoro nezamislivo da se može desiti u Crnoj Gori, cetinjski gimnazijalci zaslužuju maksimalnu podršku”.

Drugovi iz podgoričke Gimnazije dočekali su Danilovgrađane pod transparentom Sistem instrukcija, dogma, korupcija. ,,Cilj nam je da kažemo našim drugovima da istraju do kraja”, kažu. Novinari primjećuju da je i među podgoričkim gimnazijalcima jedan profesor. Jedan od organizatora protesta, Pavle Perović, student Mašinskog fakulteta naglašava da je isključivi motiv okupljanja da se pruži podrška drugovima sa Cetinja, i žaleći što skup nije podržao niko iz zvaničnih studentskih organizacija. Oni šute dok cetinjski gimnazijalci duže od mjesec dana, iz školskog dvorišta, Crnoj Gori drže časove čojstva i junaštva.

,,Ovo što ste već postigli, bez obzira na konačni rezultat, najbolja je stvar koja se Crnoj Gori dogodila u posljednjih 20 godina”, poručio je gimnazijalcima sa Cetinja univerzitetski profesor Milan Popović. ,,Trenutni rezultat je 1:0, zato što je Cetinje 1991. pjevalo oprosti nam Dubrovniče, a znamo šta je tada radila vlast na čelu sa Milom Đukanovićem. Siguran sam da će poslije ovoga biti 2:0 za Cetinje. Naš je problem je što imamo sporu i glupu Vladu. Njima treba najmanje sedam godina da shvati ono što Vi danas znate. Sjećate se da se premijer izvinio u Cavtatu, ali tek 1998. Sedam godina mu je trebalo da shvati ono što ste vi na Cetinju znali 1991.” kazao je Popović.

ZATVARANJE KRUGA: Većina cetinjskih djevojaka i momaka koji od Vlade i Ministarstva obrazovanja traže pravo i pravdu nije ni bila rođena kada su čelnici i danas vladajuće DPS gurnuli Crnu Goru u dubrovačku avanturu. Gospodin slučaj je udesio da se protest u Podgorici poklopi sa 21. godišnjicom početka tzv. antibirokratske revolucije na čijim su krilima današnji gospodari Crne Gore došli na vlast.

,,Tada sam izašao na ulicu da rušim Vladu, danas na ulici tražim samo da mi se plati ono što sam zaradio”, prisjetio se juče jedan od od razočaranih učesnika revolucije iz oktobra 1987. godine. Televizijske kamere nijesu ga zatekle među đacima i studentima, već na sindikalnom protestu zbog neisplaćenih zarada. Radnici fabrike Prerade Kombinata aluminijuma i Radoja Dakića šetali su u protestnoj šetnji odvojeno – svaki za svoj račun. Još jedna lekcija okupljenoj mladosti Crne Gore.

,,Postoje ljudi u Crnoj Gori koji shvataju suštinu vladajuće strukture koja je istrošena, monopolistička, i sve manje i manje haje za demokratske norme i principe ponašanja. Vjerujem da će pobune dovesti do mijenjanja ovog režima, jer vidim razvoj fronta koji se bori za demokratizaciju i koji će stati iza svakog protesta”, smatra univerzitetski profesor Filip Kovačević. On vjeruje da je skup podrške cetinjskim gimnazijalcima znak nade za sve.

A cetinjski gimnazijalci i dalje plaćaju ceh želje da izbore pravdu. Njihovi roditelji i profesori iz dana u dan pokušavaju da nađu izlaz iz ove, naoko jednostavne, situacije. Oni traže da se novi vd direktor škole izabere u “skladu sa interesima djece i roditelja”. Nakon toga djeca bi se vratila u školske klupe.

Ministar Sreten Škuletić je tu ponudu odbio. Pregovori su, kaže, propali zato što Ministarstvo ne može da prihvati zaključke u u kojima stoji ,,sporna formulacija” da su nadležni dužni da prilikom izbora zvaničnika cetinjske gimnazije poštuju „interes đaka”. Potom je ministar sazvao konferenciju za štampu sa koje je, umjesto kompromisa ili ostavke poručio da dok je on na dužnosti neće dozvoliti – ultimatume. Sablja čovjek.

CRTA: Ministar je demonstrirao spremnost da podvuče crtu. Može on kad se baš mora, da istrpi lažne univerzitete i nastavnike sa falsifikovanim diplomama. Može da ne zna kako njegovi pomoćnici naređuju da se u školama glasa po direktivama vladajuće koaliciji, dok školski direktori agituju za DPS-SDP i prave spiskove učitelja i profesora – naših i njihovih glasača. Ne smeta ministru Škuletiću direktor škole koji novinarima za svoju koleginicu kaže da je “kretenuša, bolesna osoba”… Nije problem ni kad Vlada njegovim kolegama sa državnog Univerziteta, iz osnovnih i srednjih škola uskrati dio prihoda garantovanih kolektivnim ugovorom. Ono što Sreten Škuletić neće i ne može da trpi jeste ,,ultimatum” koji bi njega i njegove saradnike natjerao da poštuju ,,interes đaka”.

Normalno, tako principijelnog ministra podržava jednako principijelna vlada i njen premijer. Strašan bi udarac za mladu crnogorsku državu i njenu demokratiju predstavljalo saznanje da nastavnici, roditelji i đaci imaju pravo da odlučuju o tome ko će biti direktor škole.

Kako se brine o interesima opštine i države cetinjskoj mladosti su pokazali odbornici Skupštine opštine Cetinje. Poslije više od mjesec dana protesta, oni su se okupili i vijećali šta je kome činjeti. Pa su na kraju preporučili roditeljima i profesorima da zajedno sa Ministarstvom pronađu rješenje koje će biti prihvatljivo za sve. Odbornici očekuju ,,i da se sagledaju propusti i odgovornost svih koji su doveli do postojećeg stanja u cetinjskoj Gimnaziji”. U suprotnom će, valjda, sazvati novu sjednicu. Pred novu godinu.

A nije da se nije imalo šta čuti. Tako je predsjednik Opštinskog odbora DPS Dragan Vušurović lijepo podučio učenike: „Za vas je važno da učite, a manje je važno ko će biti direktor, pomoćnik ili sekretar”.

I profesor Sreten Zeković, koji je generacije Cetinjana učio filozofiji i sociologiji, tumači da je loše to što su učenici svojevoljno napustili nastavu i da zbog toga moraju snositi zakonske sankcije. „Škole su pune negativnih pojava, pa niko organizovano nije istupio, osim u ovom slučaju”,zamjerio je Zeković đacima što su digli glas.

Šteta što učenicima i roditeljima nije dozvoljeno da prisustvuju sjednici lokalne skupštine. Ali, kako je objasnila predsjednica Njegosava Vujanović, to bi bilo mimo poslovnika.

KO ĆE DA PRESIJEČE: Ako propadnu svi pregovori, a sva je prilika da su propali, problem cetinjske gimnazije rješavaće se ili u školskom dvorištu i na crnogorskim trgovima, ili u kabinetu premijera Đukanovića. On ne žuri. Iako je prošle nedjelje najavio da će se uključiti u rješavanje problema, vruć krompir je vraćen ministru Škuletiću. ,,Vlada se protestom cetinjskih gimnazijalaca bavi u redovnoj proceduri kroz aktivnosti resornog ministra”, saopšteno je iz Vlade.

Samo, iako se čini da je odavno stalo, vrijeme ne radi za ovdašnje vlastodršce već za cetinjsku i crnogorsku mladost. I više od svega vlast se boji – solidarnosti te mladosti.

Zašto je Đurišić nepodoban

Čime se to profesor istorije Miomir Đurišić zamjerio zvaničnicima Ministarstva obrazovanja? Sreten Škuletić i njegovi saradnici ni poslije četrdeset dana protesta koji su uzburkali Crnu Goru nijesu ovdašnju javnost udostojili odgovora na ovo pitanje. Ili je, ipak, suština probleme u tome što je mjesto direktora cetinjske Gimnazije obećano nekom drugom, sa boljim vezama ili odgovarajućom partijskom spremom. Uglavnom, hronologija Đurišićevog (ne)izbora pokazuje da je on i prilikom prvog imenovanja za rukovodioca Gimnazije na Cetinju na jedvite jade dobio glas “državnih” predstavnika u školskom odboru, iako je i tada imao nepodijeljenu podršku kolektiva, učenika i njihovih roditelja. Sljedeći grijeh direktora mogla bi biti inicijativa upućena Ministarstvu obrazovanja 2006. godine kojom predlaže da prijestonička Gimnazija konačno dobije naziv. Đurišić je predložio da se škola na 125. godišnjicu njenog postojanja prozove prva crnogorska gimnazija, kao prva srednjoškolska ustanova osnovana na teritoriji nekadašnje Knjaževine Crne Gore.
,,Da ne bi bilo neke zabune ili sporenja, moram naglasiti da je Gimnazija u Kotoru osnovana prije ove u prijestonici. Činjenica je ,međutim, da Kotor u to vrijeme nije bio u sastavu Crne Gore, već Austrougarske, što je prema mom mišljenju sasvim dovoljan argument da Gimnaziji u prijestonici pripada pravo da se nazove prvom crnogorskom gimnazijom – objasnio je Đurišić, naglašavajući da je riječ samo o inicijativi koja je proslijeđena Ministarstvu prosvjete. Tri godine kasnije, cetinjska Gimnazije je i dalje jedina škola u Crnoj Gori koja nema – ime. Iz današnje perspektive je nepoznanica da li se u grijehe direktora Đurišića može ubrojati to što je za njegovog mandata, 2007. godine, Ministarstvo prosvjete kojim je rukovodio Slobodan Backović u rekonstrukciju Gimnazije uložilo milion eura. Obnovljene su učionice, kancelarije i hodnici, rekonstruisana fasada, ograda, dio krova, zamijenjena stolarija, instalacije. A direktor je zaboravio da se zahvali Vladi. Umjesto toga je poručio: ,,Ovaj trenutak obavezuje, jer nam nameće izazov da našu školu uzdignemo na pijedestal koji je godinama imala i koji zaslužuje. Poznavajući znanje i volju mojih kolega i intelektualni potencijal naših učenika siguran sam da će tako biti”. Septembar 2009. pokazao je koliko je bio u pravu.

Vesna RAJKOVIĆ
Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo