OKO NAS
CIN CG: AZILANTI U CRNOJ GORI: Rvanje sa MUP-om i predrasudama

Objavljeno prije
1 mjesecna
Objavio:
Monitor online
Mnogi dokazani aktivisti za ljudska prava imaju problem da nađu utočište u našoj zemlji
Crna Gora je od 2019. do 2023. godine odobrila međunarodnu zaštitu za svega 51 stranca. Najviše je Rusa – 19. Većina su osobe velike platežne moći. Istovremeno, dokazani aktivisti za ljudska prava, kao i drugi koji pokušavaju da nađu utočište u Crnoj Gori, ne uspijevaju da dobiju azil.
Neki od njih u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) tvrde da su naišli na otvoreno neprijateljstvo dijela crnogorske vlasti koja o Aleksandru Lukašenku i Vladimiru Putinu ima visoko mišljenje.
V.I. (puno ime poznato redakciji) je imao ružičastu predodžbu o Crnoj Gori kao prozapadnoj članici NATO-a i broj jedan kandidatu za EU, kada je 27. jula 2024. zatražio međunarodnu zaštitu od političkog progona u Bjelorusiji.
Razuvjerio ga je Radovan Popović, sada već bivši pomoćnik ministra policije Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance. U rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5. juna 2024, Popović je odbio zahtjev za međunarodnu zaštitu ovom bjeloruskom državljaninu jer, kako se navodi u dokumentu: „ne postoji opravdan strah od progona u matičnoj zemlji“. Ovo rješenje je potvrdio i Upravni sud Crne Gore presudom od 16. januara 2025, odbivši žalbu na rješenje Popovića. V.I. je prije nedjelju dana dobio presudu i rečeno mu je da u roku od 15 dana mora napustiti Crnu Goru. Za utjehu mu je da neće biti deportovan u Bjelorusiju gdje ga čeka KGB.
On i njegova porodica su došli u Crnu Goru krajem 2020. godine i otpočeli uspješan biznis uz odobreni boravak. Međutim, V.I. se nakon pandemije Covid-a vratio u Bjelorusiju zbog problema sa poslovanjem njegove tamošnje kompanije. Iako je firma ponovo stala na noge, u proljeće 2023, počeli su problemi. Nakon poreske inspekcije uslijedile su razne kontrole jedna za drugom. Banka sa kojom je sarađivao preko 10 godina mu je naglo otkazala kreditne linije bez obrazloženja.
Od prijatelja u državnoj bezbjednosti (Bjelorusija je zadržala sovjetski naziv KGB), priča za CIN CG, saznao je da je razlog njegovih iznenanih problema 20-minutni video na Youtube-u koji je objavio u avgustu 2020, na koji je i sam zaboravio. Snimio ga je tokom velikih protesta nakon pokradenih predsjedničkih izbora. V.I . je javno podržao preko Interneta one: „koji se bore za slobodnu Bjelorusiju“ i „pobjedu demokratije“. Na snimku se čuje kako govori da je „Lukašenko ugušio proteste prolivanjem krvi“ i da „narod treba na isti način uzvratiti“.
U julu 2023. dobio je telefonski poziv od KGB-a. Rečeno mu je da dođe na razgovor. Na pitanje zbog čega, rekli su mu je da će znati kad dođe. V.I. kaže da bi se „razgovor“ loše po njega završio, kao i za mnoge druge koji su ranije nestali nakon odazivanja KGB-u i završili u raznim kazamatima. Odmah je kupio kartu za Istanbul i preko Turske pobjegao za Crnu Goru ostavivši svoj mobilni telefon sa sim karticom u Minsku za slučaj da mu je KGB pratila kretanje preko baznih stanica. Kasnije je od susjeda saznao da je policija dolazila kući da ga traži. Policija je onda kontaktirala njegovu suprugu da pita za njega. Supruga je odgovorila da nisu zajedno i da je otišao za Rusiju.
Dobro dokumentirana tortura nad političkim disidentima i kritičarima Lukašenka koji u zatvorima drži gotovo 1300 političkih zatvorenika zbog i najmanjeg prekršaja (uključujući i sitne donacije organizacijama za ljudska prava ili žrtvama terora) nijesu, međutim, mogle uvjeriti crnogorski MUP da V.I. prijeti opasnost. Popović i vijeće Upravnog suda (čiji izvjestilac je bila sudija Tatjana Krpović) konstatuju da strah V.I. od povratka u zemlju „nije bio preovladavajući motiv“ da mu se pruži azil jer „nedostaje i elemenat progona“. Popović i vijeće Upravnog suda zamjeraju i V.I. što nije tražio azil u prvoj zemlji tranzita Turskoj, previdjevši da je porodica podnosioca već živjela u Crnoj Gori sa urednim boravkom.
„Iako u određenoj mjeri postoje kršenja ljudskih prava u Bjelorusiji, MUP je utvrdio da se V.I. može nesmetano vratiti u zemlju porijekla, te da mu povratkom ne bi bili ugroženi život, sloboda i bezbjednost“, navode. Za crnogorski MUP, Bjelorusija je „industrijski razvijena“ zemlja. Popović je u rješenju pohvalio Bjelorusiju da je primila 2.915 izbjeglica pod mandatom UNHCR-a, 143 tražilaca azila i preko 6 hiljada apatrida i da se Lukašenkov režim bori protiv trgovine ljudima.
Slično rješenje MUP je donio i u slučaju ruskog državljanina N.T. (ime poznato redakciji) kome je takođe odbijen zahtjev za međunarodnu zaštitu rješenjem UPI-132/23-5/4 od 1. septembra 2023. godine. Ovaj mladi Rus je tražio azil zbog problema koje je imao zbog svog homoseksualnog opredjeljenja i straha od mobilizacije i slanja u rat.
Ne ulazeći u opravdanost zahtjeva, MUP je svojim odbijajućim rješenjem ponovio ranije floskule. Citira se Ustav Ruske Federacije koji jamči „prava na lično dostojanstvo“, i da „niko ne može biti podvrgnut mučenju, nasilju, ponižavanju“. „Građani Rusije imaju pravo da učestvuju u politici i u upravljanju državom i pravo da slobodno biraju svoje predstavnike“, navodi se u zaključku MUP-a.
Sa stavom ovdašnjeg Ministarstva, sigurno se ne bi složile desetine hiljada ruskih građana koji su doživjeli montirane sudske procese, mučenja i često direktne fizičke likvidacije u zemlji i inostranstvu od strane Putinovog režima.
Azil u Crnoj Gori još ne uspijevaju da dobiju dokazani kazahstanski aktivisti za ljudska prava Dinara Botaevna Smailova i njen suprug Almat Mukamedžanov.
Almat i Dinara (poznatija kao Dina Tansari) u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) kažu da im je Crna Gora kao novo utočište izgledala privlačno. „Zemlja je članica NATO pakta i kandidat za članstvo u Evropsku uniju (EU), pa smo vjerovali smo da ćemo tamo biti zaštićeni od političkog progona“, ponadali su se supružnici.
U Crnu Goru su stigli 8. oktobra 2023. godine i zatražili međunarodnu zaštitu. Samo nedjelju kasnije, 16. oktobra, kazaške vlasti su pokrenule novi krivični postupak protiv Smailove (do tada ih je bilo pet). Tužilac iz grada Ust-Kamenogorsk je optužio Smailovu da je počinila „izuzetno tešku prevaru velikog obima“ protiv šest lica na osnovu člana 190 Krivičnog zakonika (KZ) Kazahstana. Tužilac tada nije dostavio izjave navodnih žrtava, već je kasnije, krajem novembra, dostavio skenirane izjave. Smailova se tereti da nije prijavila dobrovoljne donacije ovih šest osoba u ukupnom iznosu od 23 hiljade tengi ili 44 eura. I pored primjedbi Anare Kusainove, advokatice Smailove, da donacija od ukupno 44 eura ne podliježe ni krivičnoj ni drugoj odgovornosti shodno članu 3 KZ-a, za Smailovom je raspisana nacionalna potjernica. Krajem godine, tačnije 27. decembra 2023, Kazahstan je raspisao i međunarodnu potjernicu. Status njenog supruga je ostao nejasan. Pokušaj raspisivanja međunarodne potjernice, prema dostupnim podacima, nije prošao kontrolu Interpola.
Aktivizam Smailove je počeo u julu 2016. godine kada je na svojoj Facebook stranici objavila da je preživjela grupno silovanje u mladosti i da više ne namjerava ćutati o tome i o sveprisutnom nasilju nad ženama i djecom u Kazahstanu. Pozvala je žene da javno progovore o rodnom nasilju. U aprilu 2017. godine, ona i suprug su uspostavili SOS liniju za žrtve porodičnog i seksualnog nasilja i registrovali su Javni pokret protiv nasilja ’NeMolchi.KZ’“ (u prijevodu „nema ćutanja“). Krajem 2019. godine, zahvaljujući djelovanju fondacije i međunarodnom pritisku, Kazahstan je usvojio stroži zakon za krivična djela silovanja i ostalih vidova seksualnog nasilja. Pojačana je i regulativa prevencije porodičnog i seksualnog nasilja. Smailova je 2018. god. dobila odlikovanje UN-a od predsjednice UN Women, Fumzile Mlambo-Ngugke, kao jedna od „žena koje su promijenile svijet“ 2017. godine. U aprilu 2020. je uvrštena u prvih pet žena globalnih aktivista UN Women u borbi protiv COVID-a.
Specijalne izvjestiteljke UN-a Meri Lolor i Doroti Estrade-Tank (predsjedavajuća UN-ove Radne grupe za diskriminaciju žena i djevojčica) su u zvaničnim pismima upozorile Crnu Goru da je kazahstanska vlada u zadnjih sedam godina „razvila obrazac progona i maltetiranja Smailove“. Takođe, Ujedinjene nacije su zamolile Crnu Goru da uzmu u obzir „rizike sa kojima se suočavaju kao borci za ljudska prava ako bi se vratili u matičnu zemlju“, navodeći da Smailovoj prijeti zatvorska kazna od deset godina. Osim UN-a i drugih međunarodnih organizacija o njihovom progonu je pisao AP, Slobodna Evropa (RFE), BBC, Vašington post (WP) itd.
Meri Lolor navodi u pismu našoj Vladi da je zahvaljujući Smailovoj i njenoj fondaciji NeMolchi.KZ pruženo preko 35 hiljada besplatnih konsultacija preko stalno dostupne linije, dok je preko 2,5 hiljade žena dobilo pravnu, i socijalnu pomoć. Aktivizam Smailove i Mukamedžanova protiv nasilja je doveo do osude 240 silovatelja. Takođe, zbog nemara i nepostupanja, do sada je osuđeno i 10 policajaca. Više od 200 državnih službenika je disciplinski odgovaralo u postupcima na osnovu žalbi klijenata fondacije koja daje besplatne pravne savjete.
Sve ove aktivnosti nisu prolazile blagonaklono kod autokratskih vlasti bliskih Moskvi. „U državnoj vlasti imate opasnih pedofila, silovatelja i nasilnika raznih vrsta koje ne vole ovo što mi radimo, iako smo politički potpuno neutralni“ objašnjava Mukamedžanov u razgovoru za CIN-CG.
Problemi sa državom su počeli nakon pozivnice zamjenika generalnog sekretara UN-a Smailovoj da govori na 72. sjednici Generalne skupštine UN 21. septembra 2017. godine. Sa UN-ove govornice u Njujorku Smailova je pozvala centralnoazijske žene „da se ne stide progovoriti i da traže procesuiranje nasilnika“. Ubrzo nakon njenog govora, u Almatiju, u Kazahstanu, vlasti su organizovale pres konferenciju na kojoj je optužena za prevare i odavanje povjerljivih podataka žena žrtava seksualnog nasilja koje su zatražile pomoć od NeMolchi.KZ. „Patriotske“ nevladine organizacije su ubrzo na internetu počeli kampanju verbalnih napada na fondaciju uz prijetnje svakome ko javno govori o nasilju, ubistvima i nekažnjivosti jer se time navodno ruši ugled države.
U Crnoj Gori supružnici nisu dočekani raširenih ruku. Slične domaće organizacije koje se bave ljudskim pravima, nisu pokazale interesovanje da pomognu ili da se uključe u ovaj slučaj. Upiti CIN-CG su takođe ostali bez odgovora.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) 24. aprila 2024. godine obavijestilo je supružnike da ne može donijeti odluku o njihovom zahtjevu za međunarodnu zaštitu koju su podnijeli 26. oktrobra 2023. godine u predviđenom roku od šest mjeseci. Razlog je što donošenje odluke, kako su objasnili, „podrazumijeva utvrđivanje složenog činjeničnog stanja, odnosno razjašnjenja složenih pravnih pitanja“. Stoga je rok za donošenje odluke produžen za još devet mjeseci od strane MUP-a. U dokumentu MUP-a stoji da odgovor na njihov zahtjev „mogu očekivati do 26. januara 2025. godine“. Iako je rok probijen preko mjesec dana do sada nema nikakvog odgovora.
Situacija se za supružnike dodatno usložila kada su krajem ljeta 2024. godine primijetili da su praćeni. Počeli su dobijati i tekstualne prijetnje na njihovom i ruskom jeziku da su locirani i da se neće izvući. Na ponovljene urgencije i UN-a i Savjeta za građansku kontrolu rada policije da im se pruži sigurnost u Crnoj Gori dok čekaju ishod svog zahtjeva, ministar Šaranović je 24. oktobra 2024. god. odgovorio Savjetu birokratski i hladno. Ponovio je raniji dopis MUP-a da je produžen rok za odlučivanje o njihovom zahtjevu „radi utvrđivanja složenog činjeničnog stanja, odnosno razjašnjenja složenih pravnih pitanja“. Po pitanju uhođenja i prijetnji supružnicima u Crnoj Gori ministar Šaranović je obavijestio Savjet za građansku kontrolu rada policije da je „sa navedenim upoznata Uprava policije“. Supružnici su za CIN-CG odgovorili da ih niko nije kontaktirao povodom prijavljenih prijetnji.
Da ovakve stvari nisu bezazlene govori slučaj kazahstanskog novinara i opozicionog aktiviste Aidosa Sadikova koji je ubijen u Kijevu početkom jula 2024. god. Porodica Sadikova je optužila kazaškog predsjednika Kasima-Jomarta Tokajeva da je naredio likvidaciju.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
Prijatan ostatak rana
-
STANKO ROGANOVIĆ: OTUĐIVANJE KULTURNIH DRAGOCJENOSTI IZ CRNE GORE (XV): Slike vandalizma
-
Muke pod Lovćenom
-
SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri
-
VUČIĆEV REŽIM PRIJETI NASILJEM U SRBIJI I BOSNI: Ima li Crna Gora odgovor na Srpski (krimo)svet
-
VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje
Izdvojeno
PROTESTI CETINJANA: Odgovori i odgovornost i dalje izostaju

Objavljeno prije
5 danana
18 Aprila, 2025
Cetinjani ukazuju da institucije i dalje ćute i pozivaju na temeljnu istragu propusta i odgovornosti za dva masovna ubistva u tom gradu. Naglašavaju da su njihovi protesti vapaj za pravdom i odgovornošću
Cetinjani i malobrojni građani drugih gradova već tri mjeseca po kiši i snijegu blokiraju Kruševo ždrijelo na putu Podgorica – Cetinje noseći transparente na kojima su ispisana imena nedužno ubijenih Cetinjana, ali i poruke – „Ne tražimo osvetu, tražimo odgovore“, „Markov i Mašanov zakon, štit a ne prazna obećanja“, „Da nam đeca žive bezbjedno“… Traže odgovore zbog masovnog ubistva koje je prvog januarskog dana počinio njihov sugrađanin Aco Martinović ubivši 11 osoba prije nego je presudio sebi, ali i zbog zločina koji je dvije i po godine ranije na Cetinju počinio Vuk Borilović kada je u monstruoznom pohodu ubio desetoro. U oba masovna ubistva stradala su i djeca – na Medovini su ubijena dva dječaka Marko i Mašan, a krvavog prvog januarskog dana Janko i Vukan.
Protestanti ukazuju da institucije i dalje ćute i pozivaju na temeljnu istragu propusta. Naglašavaju da su njihovi protesti vapaj za pravdom i odgovornošću.
„Nijesmo ođe da ćutimo. Ođe smo jer nas boli. Bole nas ožiljci na srcu od 12. avgusta i 1. januara. Boli jer između ta dva masakra ništa nije urađeno da bismo mi živjeli bezbjednije. Naši protesti su i vapaj. Za pravdu, za istinu, za odgovornost. Naši zahtjevi su odavno svima poznati. Do sada nijesmo dobili nikakav odgovor od onih koji su morali da reaguju. Makar jednim saopštenjem – pojašnjenjem šta se zapravo desilo. Je li zakazalo zdravstvo, tužilaštvo, sudstvo, policija, ili su u pitanju neki propusti u komandnoj odgovornosti? Samo huk tišine – to doživljavamo kao ignorisanje Cetinja i građana Crne Gore. To vrijeđa žrtve ova dva masakra – poručio je Bajko Stanojević.
Prije tri dana građani Cetinja uputili su otvoreno pismo čelnicima cetinjske opštine, lokalnog parlamenta i odbornicima. Pismom su zatražili istinu i odgovornost za djelovanje svih odgovornih u institucijama čije su odluke, kako navode, dovele do toga da Martinović i Borilović „slobodno šetaju ulicama naoružani do zuba“.
„ Tri mjeseca svakodnevno, mi koji osjećamo potrebu za time, stojimo na Kruševo ždrijelo – Belveder, pokušavajući da skrenemo pažnju svima Vama koje smo birali, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, da smo samo zbog nestručnosti i neažurnosti, da ne kažemo nešto teže dok se ne dokaže, doživjeli dvije velike tragedije u našem gradu, navodi se u pismu.
Naglašavaju da tri mjeseca odgovora sa državnog nivoa nema, što, kako navode, manje boli od činjenice da na blokadama nema ni odbornika koje su birali . Pozvali su ih da se u nedjelju kao sugrađani pridruže protestu.
„Ne treba vam članska karta zađenuta za pas, već kao naši sugrađani i naši predstavnici dođite svih vas 33 u neđelju 20. aprila u 17:20 sati na Kruševo ždrijelo – Belveder i bez stranačkog prefiksa, članskih partijskih knjižica, političkih i partijskih mimoilaženja. Dokažite da ste uz narod! Čekamo vas, bez izuzetka, preśednicu lokalnog parlamenta Prijestonice, sve odbornike Prijestonice, preśednika i potpreśednike Prijestolnice“, poručili su.
Nekoliko dana ranije, prošlog petka, u Prijestonici je odražna vanredna sjednica Skupštine na kojoj joj je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković saopštio da su svi koraci koje je Prijestonica preduzela nakon dva tragična događaja bili pokušaj da se dobiju odgovori na nezamislive tragedije.
„Međutim, da bi se zaista stvorio sistem otpornosti potrebna je snaga institucija i jasan odgovor države koji će osigurati da se glas Cetinja čuje i poštuje i da zaključci Skupštine Prijestonice ne ostanu mrtvo slovo na papiru – poručio je Đurašković.
On je podsjetio je da je Skupština Prijestonice nakon tragičnog događaja početkom ove godine donijela niz zaključaka sa jasnim ciljem da se slična tragedija nikada više ne ponovi.
„Umjesto institucionalnog odgovora, uslijedila je tišina, a umjesto odgovornosti – ćutanje“, kazao je Đurašković.
Za skoro tri godine, od prvog masovnog ubistva na Cetinju uslijedio je samo jedan optužni prijedlog. Sredinom marta, cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv nekadašnje načelnice Filijale za upravne i unutrašnje poslove Prijestonice Olivere Krivokapić i to zbog nepokretanja upravnog postupka za oduzimanje vatrenog oružja od Vuka Borilovića, koji je 12. avgusta 2022. počinio višestruko ubistvo u cetinjskom naselju Medovina. Optužni prijedlog je, kako navode u saopštenju, protiv okrivljene, koja je bila i ovlašćeno lice za vođenje upravnog postupka, podnijet pred Osnovnim sudom u Cetinju, a zbog propusta u vršenju službe. Istog dana Krivokapić je podnijela krivičnu prijavu protiv tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva.
– Optužni predlog je neosnovan – što će se u postupku lako dokazati. Ovim optužnim predlogom tužilaštvo želi zaštititi sebe jer u slučaju nasilničkog ponašanja imenovanog nije, kao i drugim lakšim krivičnim djelima, iniciralo pretresanje stana, niti naložilo da se obavi psihijatrijski pregled – navela je Krivokapić.
Sredinom januara premijer Milojko Spajić putem društvenih mreža objavio je informaciju da se sastao i razgovarao sa Majom Ljiljanić Popović, inicijatorkom “Markovog i Mašanovog zakona”, o važnim izmjenama u regulisanju posjedovanja oružja – strožim uslovima i kontrolama i kraćem trajanju dozvola, rigoroznijim kaznama za nelegalno oružje.
Spajić je rekao i da su kontaktirani američki partneri, kako bi im FBI napravio analizu obje tragedije na Cetinju i da su dobili pozitivan odgovor sa političkog nivoa. Da li je urađena analiza i šta se u njoj navodi nije poznato.
Uslijedilo je raspisavanje, javni poziv za javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore i Zakona o oružju i municiji Markov i Mašanov zakon, koji je trajao do 24. februara. „Novi zakon stupa na snagu gdje će držanje, a posebno nošenje neobilježenog oružja biti najdrakonskije kažnjeno u Evropi, najavio je Spajić sa konferencije odražne 4. januara i poručio da prema tim ljudima neće biti milosti.
Početkom aprila objelodanjeno je da drakonske kazne za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, koje je Vlada obećala nakon masakra na Cetinju kada je ubijeno 13 ljudi, ipak neće biti toliko oštre.
Umjesto plana da za nedozvoljeno držanje oružja kazna bude godinu zatvora, to biti pola godine, dok za neovlašćeno nošenje oružja umjesto predloženih od tri do 10 godina, kazna biti od dvije do osam godina.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKIJALIŠTA CRNE GORE IZMEĐU GUBITAKA, SMJENA I NEIZVJESNOSTI: Pred kolapsom bez nove državne finansijske injekcije

Objavljeno prije
5 danana
18 Aprila, 2025
Nakon višemilionskih gubitaka i loše zimske sezone, državno preduzeće Skijališta Crne Gore suočilo se sa smjenom izvršnog direktora, optužbama za netransparentno poslovanje i sve dubljom finansijskom krizom. Sindikat traži hitnu reakciju Vlade kako bi se, tvrde, izbjegao potpuni kolaps firme, koja je zavisnik od državne pomoći
Pored nedostatka snijega i višemilionskih gubitaka, minulu zimu u državnom preduzeću Skijališta Crne Gore obilježili su brojni, brižljivo skriveni sukobi između Odbora direktora (OD) i sada već bivšeg izvršnog direktora Đura Miloševića. U iščekivanju da Vlada još jednom obezbijedi novčanu pomoć kako bi zaposleni u Ski centru Kolašin 1600, koji posluje u okviru SCG, primili zarade ovog i narednih mjeseci, OD je odlučio da razriješi Miloševića. I ta odluka je prošla bez saopštenja i zvaničnog obrazloženja, kao i bez objašnjenja razloga za imenovanje Bojana Medenice za novog izvršnog direktora SCG. On je do sada bio rukovodilac Ski centra Kolašin 1600.
Iako to nijesu javno saopštili, doskorašnjem direktoru, kojem je mandat trebalo da traje do kraja godine, članovi OD zamjerili su više stvari, što je dokumentovano u zapisniku u koji je Monitor imao uvid. Između ostalog, navodi se da Milošević “duže vrijeme kontinuirano nije poštovao odluke OD, prvenstveno pravilnike o načinu korišćenja službenih automobila i o službenim putovanjima u inostranstvo”. Ti akti su, kako je objašnjeno u zapisniku, doneseni radi kontrole i smanjenja finansijskih troškova u društvu. Podsjećaju i da je za deset mjeseci prošle godine potrošeno čak 6.325 litara goriva.
“OD nije imao nikakav uvid u potrošnju goriva za zaposlene u upravi društva, tj. nije imao uvid u putne naloge, pri čemu se nije vodila nikakva evidencija utroška goriva. Takođe, iz bilansa stanja i uspjeha iz 2022. godine, primijećena je velika potrošnja po pitanju isplate dnevnica za službena putovanja, u iznosu od 18.659 eura. Takođe, u 2023. godini, potrošnja na dnevnice za službena putovanja iznosila je 8.448,30 eura. Nijesmo dobili obrazloženja gdje se putovalo, odnosno na koju vrstu službenih putovanja su trošena ova sredstva”, konstatovao je OD.
Milošević, navodno, nije redovno obavještavao OD o finansijskom stanju u državnom preduzeću na čijem je čelu bio. Bivšem direktoru zamjereno je i što nije blagovremeno djelovao po pitanju sanacije žičare K7, koja je još u proljeće minule godine oštećena radovima investitora na Planinskom centru Kolašin 1450, zbog čega taj šestosjed još nije u funkciji. Za razrješenje Miloševića, koji tokom minule sedmice nije odgovarao na pozive i poruke Monitora, jednoglasno su glasala sva tri člana OD-a.
Slična situacija desila se i usred zimske turističke sezone 2023/24, kada je tadašnji OD smijenio Miloševića, a dva dana kasnije, članove OD koji su donijeli tu odluku, razriješila je Vlada. Nakon toga, nastavile su se nesuglasice i sa novim OD-om, ali, takođe, daleko od očiju javnosti.
Prije posljednjeg Miloševićevog razrješenja, promijenjen je i Statut preduzeća, u dijelu koji se odnosi na kvalifikacije potrebne za poziciju direktora. Na toj poziciji ubuduće može biti lice sa VI nivoom nacionalnih kvalifikacija i najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim pozicijama. Medenica zadovoljava te uslove. Za Monitor nije želio da komentariše razloge razrješenja prethodnika, ali je najavio nekoliko aktivnosti koje bi, kako tvrdi, trebalo da doprinesu boljoj finansijskoj situaciji u preduzeću.
Prema njegovim riječima, prvi korak će biti revizija u SCG, kako bi se “precizno utvrdili svi finansijski izazovi, ali i našli načini za njihovo rješavanje”. Najavljuje i plan reorganizacije koji će predstaviti Vladi.
“Prije svega, treba da vidimo gdje se tačno nalazimo u finansijskom smislu. Naravno, prioritet je da se zaposlenima obezbijede zarade za ovaj i naredne mjesece. Vladi ćemo predložiti plan reorganizacije, ali i predočiti kako namjeravamo da uštedimo. Ima mnogo prostora za uštedu, ali i za zaradu, posebno kada je riječ o marketingu. Aktivno pripremamo ljetnju turističku sezonu, a vrlo je vjerovatno da će već narednog mjeseca početi akcija prodaje loyalty ski pass-ova po vrlo povoljnim cijenama. Ima još mnogo ideja koje treba analizirati, a zatim i početi realizaciju. Određena zaduženja imam i od OD-a”, kazao je Medenica za Monitor.
Između ostalog, OD je novog direktora zadužio i da “nastavi da aktivno prati tužbene zahtjeve i sudske postupke koji su u toku i da blagovremeno podnosi regresne tužbe u zakonskom predviđenom roku za izgubljene dobiti društva”. Dobit su Skijališta izgubila, tvrde, “ zbog pogrešnog rada razriješenog izvršnog direktora”.
Medenica najavljuje i aktivan rad na projektu koji bi za narednu zimu obezbijedio “bar osnježavanje staza koje pripadaju novim ski liftovima ‘sidro’ i ‘tanjir'”. Medenica se sprema i za sastanak sa Sindikalnom organizacijom Ski centra Kolašin 1600. Kako u sindikatu kažu za Monitor, od Vlade i Ministarstva turizma očekuju “brz i precizan program izlaska iz krize i jasnu dinamiku isplata zarada radnika”. Na taj način, objašnjavaju, preduzeće bi zadržalo stručne i iskusne radnike.
“Smatramo da očuvanje zimskog turizma predstavlja strateški interes Crne Gore, te da je podrška Vlade i Ministarstva turizma u ovom trenutku od ključnog značaja, ne samo za radnike Ski centra, već i za čitavu lokalnu zajednicu i turističku privredu. Glavne zabrinutosti radnika u vezi sa trenutnom situacijom odnose se prvenstveno na njihovu egzistencijalnu sigurnost i stabilnost njihovih radnih mjesta”, objašnjavaju u Sindikalnoj organizaciji.
Sindikat je u svom nedavnom saopštenju poručio da se “veliki broj zaposlenih u Ski centru nalazi u teškoj finansijskoj situaciji jer su kreditno zaduženi”. U značajnom broju slučajeva, podsjećaju, plata iz skijališta predstavlja jedini izvor prihoda u domaćinstvu, pa je “svaki prekid ili kašnjenje u isplati zarada direktna prijetnja njihovoj osnovnoj egzistenciji”.
Podršku Vlade vide u “nekom vidu pozajmice, kredita ili povećanja osnivačkog uloga”. Vlada je početkom novembra prošle godine donijela odluku o dodjeli nepovratne finansijske pomoći u iznosu od 100.000 eura SCG. Kako je tada saopšteno, riječ je o sredstvima neophodnim za redovno poslovanje preduzeća, s obzirom na gubitke tokom sezone 2023/2024. godine. Vlada je tom društvu u aprilu prošle godine takođe odobrila pomoć od 200.000 eura, kako bi isplatili zarade za taj mjesec.
Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) obavila je 2023. godine ispitni postupak u vezi s novcem koji je izvršna vlast dala toj državnoj firmi od 2017. do 2021. godine i donijela zaključak da je taj vid podrške bio usklađen sa Zakonom o kontroli državne pomoći. AZK je ispitivala zakonitost pomoći koju su SCG dobila 2017. godine (blizu 13 miliona eura), zatim 2018. godine (250.800), 2019. godine (oko 650.000), te naredne dvije godine po 1,13 i 1,5 miliona eura.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SLUČAJ MATA KANKARAŠA: Gimnazija kažnjava zbog javne riječi

Objavljeno prije
2 sedmicena
11 Aprila, 2025
Podgorička Gimnazija disciplinski je sankcionisala profesora matematike Mata Kankaraša zbog televizijskog gostovanja. Uz obavezu da ubuduće prilikom javnih nastupa i drugih vidova iznošenja stavova o kolegama u javnosti – postupa sa dužnom pažnjom
,,Ja sam samo govorio javno ono što ostali govore tajno u Gimnaziji”, kaže za Monitor Mato Kankaraš, profesor matematike u podgoričkoj Gimnaziji ,,Slobodan Škerović”. Podgorička Gimnazija disciplinski je sankcionisala Kankaraša zbog televizijskog gostovanja u vrijeme dok je ta ustanova bila u žiži javnosti.
Gimnazija je krajem prethodne godine imala punu medijsku pažnju, nakon otkrivanja seksualnog uznemiranja učenice od strane profesora Radomira Čečovića. Slučaj je okončan tako što je profesor ostao bez posla, a direktorica Gimnazije Biljana Vučurović razriješena zbog nepostupanja u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice.
Neposredno prije razrješenja direktorice, Kankaraš je govorio na ETV o stanju u Gimnaziji. Nakon tog gostovanja Vučurović, tada već bivša direktorica, podnosi inicijativu kojom traži da se pokrene disiplinski postupak protiv Kankaraša jer je u TV nastupu povrijedio njen ugled i dostojanstvo.
U obrazloženju se navodi da je Kankaraš govoreći o tome da je direktorica pogriješila jer je svojim postupcima pogoršala svoju sitruaciju, kazao: ,,Možda bi mogla da sačuva malo više obraza nego kako je učinjela”. Problematizuje se i to što je Kankaraš izjavio ,,…kako jedna majka može da bude tako otuđena od te stvari. Ako bih ja imao šćer i da je sad pošaljem u školu, hoće li jedan od pedeset godina da je smara kada završi tu školu, bi li ja bio srećan? To je odvratno… ko bi to mogao da prihvati… čovjek tako ne bi sa prostitutkom”. Vučurović navodi da su ovim pređene sve granice socijalno primjerenog ponašanja, analizirajući njen privatni život, nje kao majke, nanoseći štetu kako njoj, tako i ugledu njenih ćerki i njene porodice.
Kankaraš je pred disciplinskom komisijom izjavio da je zbog subjektivnog osjećaja tadašnje direktorice škole svojim izjavama povrijedio njen ugled i čast to mogao biti osnov za pokretanje sudske parnice radi naknade štete zbog povrede časti i ugleda.
Umjesto suda, odlučila je Gimnazija.
Posljednjeg dana marta, vd direktor Gimnazije Zoran Pejović donosi odluku kojom je Kankaraš odgovoran za težu povredu radne obaveze jer je u TV emisiji vrijeđao kolege i tadašnju direktoricu Vučurović. Izrečena mu je novčana kazna u visini od 20 odsto mjesečne zarade za mjesec mart.
U odluci se navodi i da ubuduće prilikom javnih nastupa i drugih vidova iznošenja stavova o kolegama u javnosti – postupa sa dužnom pažnjom.
Kankaraš je u emisiji naveo da su profesori koji su na pres konferenciji aplaudirali tadašnjoj direktorici ,,njeni poltroni”. Kritikovao je elitizam i ranija saopštenja i javne nastupe u kojima se navodi da je podgorička Gimnazija najvažnija javna ustanova u Crnoj Gori: ,,Kao da je to škola koja je nesposobna da iškoluje nesposobnog ili nepismenjakovića! Iako ja iz svojih generacija i generacija koje trenutno školujem znam… koji kada maturiraju ne bi mogli dvije svezati! Ako vi završite ovu školu ne znači da ste vi nešto pretjerano… ja nemam takvo mišljenje, a volim je jer je bila moja škola, ali ne mogu da rečem da je bolja i da će svako iz ‘Slobodan Škerović’ biti bolji nego iz ostalih gimnazija”.
Kankaraš koji je u Gimnaziji zapošljen od februara 2023. kaže da je i ranije zbog svojih javno izrečenih stavova putem društvenih mreža imao problema sa upravom Gimnazije. Kritikovan je i kada je u junu 2023. govorio na protestu ispred Ministarstva prosvjete, u organizaciji Prosvjetne zajednice, koji je održan zbog tadašnjeg skandala aminovanja masovnog prepisivanja maturanata.
Smatra da se takav način sprječavanja iskazivanja mišljenja od strane profesora i dalje baštini u Gimnaziji. U zapisniku sa disciplinskog postupka navodi se pitanje vd direktora – Da li je u redu da istupa u ime ustanove, a da za to nema ovlašćenje?
,,Ne radi se o ANB-u pa da otkrivam tajne podatke, već javnim nastupom iznosim svoj stav. Ničim nema propisano da moram tražiti saglasnost”, kazao je Kankaraš.
„Zbog iznošenja vrednosnog suda u javnosti izrečena mi je gotovo ista kazna kao Čečoviću zbog slanja poruka gnusne sadržine dojučerašnjoj učenici“, ocijenio je Kankaraš.
„Ovakav neslavni i neočekivani rasplet dovodi me do toga da preispitam izbor svog radnog mjesta. Ne znam kako sebi da ovo objasnim osim da je urađeno kako bi se namirio onaj dio kolektiva koji je gravitirao oko bivše direktorice i koji prema meni već gaji veliki animozitet. To nije pošteno”, napisao je Kankaraš na svoj Fejsbuk profilu.
On najavljuje da će se na ovu odluku žaliti Agenciji za mirno rješavanja sporova, a ukoliko se spor ne riješi mirnim putem cijeli slučaj će završiti pred Osnovnim sudom u Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


O Filipu Davidu, prosvjetitelju

IN MEMORIAM – MARIO VARGAS LJOSA: Božanski talentovani pripovjedač

SAFET SIJARIĆ “LJUBAV NA MILJACKI”: Roman o ljubavi koja prkosi smrti i pamćenju koje pobjeđuje zaborav
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa
-
IN ENGLISH1 sedmica
Government Summons Ambassadors for Consultations and Instructions: A Foreign Policy Tightrope
-
IN ENGLISH1 sedmica
TWILIGHT OF MONTENEGRIN INTERESTS IN AMERICA: Prayer Breakfast Instead of Real Diplomacy
-
Izdvojeno4 sedmice
VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku
-
DRUŠTVO3 sedmice
MUKE TRETMANA OTPADNIH VODA: Projekti koje prate predrasude i loša iskustva
-
SVIJET3 sedmice
SLUČAJ MARIN LE PEN: Za desnije sjutra
-
FOKUS3 sedmice
ZARADE U PRAVOSUĐU: Vrh i preko četiri hiljade, ostali duplo manje
-
INTERVJU4 sedmice
DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje