Povežite se sa nama

MONITORING

CRNA GORA LIDER U REGIONU PO PREDSTAVKAMA U STRAZBURU: Masovno nepovjerenje u domaće pravosuđe

Objavljeno prije

3 godine

na

Crna Gora je po osnovu presuda Suda u Strazburu od 2009. do ove godine isplatila  1.282.227 eura. Na osnovu presuda 751.249 eura, za isti period po osnovu prijateljskog poravnjanja je isplaćeno  490.215 eura, a po osnovu jednostranih deklaracija  40.762 eura

 

Crna Gora je i dalje rekorder po  broju tužbi podnijetih Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Ne radi se naravno o  najvećem ukupnom broju podnijetih predstavki, već broju podnijetih predstavki na deset hiljada stanovnika.

Prema godišnjem izvještaju o radu i statistici Evropskog suda, državljani Crne Gore predali su lani 427 tužbi, što je za 25 odsto više u odnosu na 2018.  To je 6,86 tužbi na 10.000 stanovnika, što je 13 puta više u odnosu na evropski prosjek, a u najvećem broju država zapadne Evrope prosječni koeficijent je ispod jedne podnijete predstavke na isti broj građana.

O ovoj vrsti liderstva advokat Siniša Gazivoda za Monitor kaže: ,, Sve dok nadležni ne urade ozbiljne i opsežne analize možemo samo da nagađamo što su uzroci ovakve statistike. Moja pretpostavka je da je prije svega u pitanju nepovjerenje u domaće pravosuđe”.

O neophodnosti dubinske analize stanja u pravosuđu za Monitor govori i advokat Sergej Sekulović: ,,Ovakav podatak sigurno treba da predstavlja znak za uzbunu. Sam po sebi, bez dodatnih informacija, jasno govori da veliki broj građana i građanki Crne Gore smatra da nisu dobili pravdu pred nacionalnim organima”.

On ističe da je potrebno doći do uzorka, poraditi na edukaciji i uspostaviti  jasan sistem odgovornosti tamo gdje se pokazuju slabosti: ,,Koliko su građani u pravu, to je drugo pitanje. Sigurno da se predstavke Suda u Strazburu podnose jer on  ima autotitet među našim građanima, ali nerijetko je to i posljedica neznanja načina na koji ovaj sud funkcioniše”.

O nepoznavanju funkcionisanja suda govore podaci Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. ,,Iako je riječ o velikom broju predstavki u odnosu na broj stanovnika, potrebno je naglasiti da veliki procenat ovih predstavki, preko 90 odsto, bude odbačen u inicijalnoj fazi ispitivanja od strane Evropsko suda. Poređenja radi, neke države imaju znatno niži indeks, ali je procenat predstavki koje prođu inicijalnu fazu znatno veći. Samim tim, ovaj broj ni u kojoj mjeri nije pokazatelj postojanja velikog broja povreda Konvencije u nekoj državi. Relevantan pokazatelj može biti samo broj donijetih presuda u kojima je utvrđena povreda Konvencije, u kom dijelu Crna Gora ima pozitivne rezultate”, kaže za Monitor Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

Tokom protekle godine građani Crne Gore su podnijeli 427 predstavki, a čak 442 ih odbačeno i proglašeno neprihvatljivim u inicijalnoj fazi.

,,Ova statistika ukazuje da bi, prvenstveno zbog strogo formalnog postupka pred Sudom u Strazburu, građani predstavke trebali podnositi uz stručnu pomoć advokata ali i da bi advokati morali više da se edukuju za takve postupke”, kaže Gazivoda.

Advokat Budislav Minić smatra da je nepovjerenje javnosti u domaće pravosuđe nesporno, kontinuirano i izraženo u mjeri koja ukazuje da je pravosuđe zarobljeno i nefunkcionalno. On  posebno slabosti sudstva.  ,,Očigledno je da su sve tri grane vlasti pod kontrolom političkih i finansijskih centara moći ali je naročito zabrinjavajuća kontrola sudske od strane izvršne vlasti, odnosno struktura koje nju kontrolišu. Porast broja predmeta iz Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, uprkos drastičnom ograničavanju prava građana na pristup sudu izmjenama zakonodavstva na štetu dostupnosti pravde građanima, izvršenim na inicijativu izvršne vlasti i uz podršku vrha sudske vlasti, prvenstveno govori o nepodnošljivom  prisustvu neprava u Crnoj Gori”.

On upozorava na ono što je građanima i njihovim pravnim zastupnicima postalo očigledno – dugi i skupi, a po pravilu, nepravični sudski postupci. ,,Najintezivniji sunovrat prava, profesionalnih standarda i sudijske etike je u izigravanju pravde od strane sudova u predmetima protiv zarobljene i nefunkcionalne države. Nesloboda sudija u tim predmetima je bolna do suza. To su faktori koji uzrokuju porast broja predmeta iz Crne Gore u Strazburu i visoke štete koju godinama plaćaju građani kao poreski obveznici – bez ičije odgovornosti i sankcija”.

Crna Gora je po osnovu presuda Suda u Strazburu od 2009. do ove godine isplatila 1.282.227 eura, kaže Pavličić. Na osnovu presuda 751.249 eura, za isti period po osnovu prijateljskog poravnjanja je isplaćeno 490.215 eura, a po osnovu jednostranih deklaracija 40.762 eura.

U odnosu na Crnu Goru Evropski sud je do sada odlučio u 118 predmeta. ,,Stanovištva Evropskog suda iskazana u predmetima protiv Crne Gore imaju veliki značaj za nacionalni pravni poredak, jer su one najbolji pokazatelj u kom pravcu treba da se unapređuje nacionalni mehanizam zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda i koje mjere država mora da preuzme kako bi se taj mehanizam uskladio sa traženim standardima Konvencije”, kaže Pavličić.

Evropski sud je tokom prošle godine donio tri presude protiv Crne Gore. Dvije su pravosnažne Šaranović protiv Crne Gore i Bigović protiv Crne Gore. Evropski sud je u obje presude utvrdio povredu Konvencije zbog propusta nadležnih sudova da vrše kontrolu pritvora u skladu sa relevantnim odredbama ZKP-a.

Treća presuda je KIPS i Drekalović protiv Crne Gore iz oktobra prošle godine, a zastupnica Pavličić je ocjenjuje kao jednu od najznačajnijih u odnosu na Crnu Goru. Podsjetimo, zahvaljujući bivšem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši koji je stopirao plan biznismena Rista Drekalovića, građani će morati da plate presuđeni iznos od 4,5 miliona eura. A možda i više. Drekalovićev punomoćnik je nezadovoljan dosuđenim iznosom podnio zahtjev Sudu za preispitivanje presude o pravičnom zadovoljenju, pa ova presuda još uvijek nije pravosnažna.

,,Mnogo je važno da,  kada se u nekom predmetu utvrdi povreda ljudskih prava,  država preduzme sve moguće mjere da se takve povrede ne ponavljaju. Činjenica da je u nekom slučaju utvrđeno kršenje ljudskih prava signifikantnija je od eventualne štete po budžet”, kaže advokat Gazivoda.

Naši sagovornici očekuju da će i ova godina biti rekordna po broju prestavki, budući da će  predmeti u vezi tzv. naknada za majke značajno povećati priliv predmeta  za odlučivanje.

Minić, koji je uključen u ove predmete ističe da bi šteta po građane u ovim predmetima, bila umanjena da stvarno imamo Ustavni sud:  ,,Većina u Ustavnom sudu čini taj sud produženom rukom izvršne vlasti i selektivno postupa. Tokom prethodne godine Sud je rješavao isključivo predmete umanjenja naknada a nijedan predmet ukidanja prava nije riješen. To će, naravno, doprinijeti porastu broja predmeta u Strazburu iako vlast očekuje da će ovakvim selektivnim postupanjem Ustavnog suda splasnuti energija i istrajnost majki da do kraja dovedu postupke povodom ukidanja prava na naknadu, gdje je pozicija majki znatno povoljnija od pozicije države, za razliku od situacije kod umanjenja zarada”.

Milioni će jednog dana doći na naplatu.  Platićemo debelo greške moćnika i pravosuđa.

 

Broj predstavki

 

Predstavke prema podacima Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.

  1. godina:
  2. a) broj podnijetih predstavki (138)
  3. b) predstavke koje su proglašene neprihvatljivim u inicijalnoj fazi i odbačene (154)
  4. c) predstavke koje su komunicirane Kancelariji zastupnika (13)
  5. d) predstavke u kojima je donijeta presuda ili odluka o prijateljskom poravnanju/jednostranoj deklaraciji (24)
  6. e) predstavke u kojima je donijeta odluka o neprihvatljivosti (6)
  7. godina:
  8. a) broj podnijetih predstavki (318)
  9. b) predstavke koje su proglašene neprihvatljivim u inicijalnoj fazi i odbačene (264)
  10. c) predstavke koje su komunicirane Kancelariji zastupnika (10)
  11. d) predstavke u kojima je donijeta presuda ili odluka o prijateljskom poravnanju/jednostranoj deklaraciji (16)
  12. e) predstavke u kojima je donijeta odluka o neprihvatljivosti (7)
  13. godina:
  14. a) broj podnijetih predstavki (427)
  15. b) predstavke koje su proglašene neprihvatljivim u inicijalnoj fazi i odbačene (442)
  16. c) predstavke koje su komunicirane Kancelariji zastupnika (7)
  17. d) predstavke u kojima je donijeta presuda ili odluka o prijateljskom poravnanju/jednostranoj deklaraciji (4)
  18. e) predstavke u kojima je donijeta odluka o neprihvatljivosti (3)

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Marta, 2023

Objavio:

Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima

 

Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.

Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.

Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom,  uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.

Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima  a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.

Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.

Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.  

Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe,  smijenjen u martu 2021.

Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.

,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Marta, 2023

Objavio:

U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore

 

Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.

„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.

Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.

On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.

Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Stari teret i novi strahovi 

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?

 

ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a

„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“.  Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…

PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt

Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…

ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete

Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…

VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.

Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…

STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a

Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne

Ulazimo u još jedne izbore  u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće  potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo