Povežite se sa nama

MONITORING

KOLAPS IZBORA I IMENOVANJA: V.d. institucije u izbornoj godini

Objavljeno prije

na

Vanredno stanje traje u Ustavnom sudu, Sudskom savjetu, Agenciji za sprečavanje korupcije, Državnoj izbornoj komisiji… Idealni uslovi za još jedne ,,fer i demokratske” izbore

 

Sutkinja i bivša predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić izabrana za predsjedavajućeg sudiju, iako to ne propisuje ni Ustav, ni zakon, izvjestili su mediji ove nedjelje. Većinom glasova, odogovor je na pitanje kako je moguće da se to desi u najvišoj sudskoj instanci.

Iako kovanicu predsjedavajućeg suda nećete naći ni u jednom zakonskom aktu, ona je skovana nakon četiri neuspjela kruga glasanja. Procedura je jasna – Zakon o Ustavnom sudu propisuje da predsjednik Ustavnog suda ima zamjenika koji zamjenjuje predsjednika u slučaju njegovog odsustva ili spriječenosti da obavlja funkciju i u drugim slučajevima utvrđenim poslovnikom Ustavnog suda. U poslovniku piše da se izbor ponavlja ukoliko nijedan od kandidata ne dobije potreban broj glasova, a do tada Ustavnim sudom rukovodi zamjenik predsjednika. Međutim, zamjenik ne postoji jer nije izabran prethodni tri godine, pošto nije postojala većina. Po pravilima bi funkciju predsjednika trebalo da vrši najstariji  sudija, a to je Hamdija Šarkinović. A prema nezvaničnim saznanjima on je Lopičićevu i predložio za predsjedavajuću.

Iz Ustavnog suda još nijesu objasnili zašto su ignorisali zakon i pozvali se na ,,raniju sopstvenu praksu i ustavno-sudsku praksu u okruženju”.

Na zakonsku nutemeljenost ove odluke upozorila je Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević. Advokat Veselin Radulović izjavio je da je odluka nezakonita, a isto tvrdi i pravnikBoris Marić, uz konstataciju da ovo ,,ne doprinosi povjerenju u institucije, već potkopava povjerenje i koncept vladavine prava gura u drugi plan”.

Poslanik Aleksandar Damjanović izjavio je da je ovaj izbor farsa koja svjedoči o institucionalnom kolapsu:  ,,Gaženje Ustava i zakona treba da ocjenjuje Ustavni sud koji ne poštuje isti Ustav i Zakon o Ustavnom sudu”.

Da sve može, uvjerili smo se sredinom prošle godine, kada je nepodjeljeno mišljenje stručnjaka bilo da Vesna Medenica ne može biti, po treći put, izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda. To propisuje Ustav, da jedna osoba može najviše biti birana dva puta. Tumačenje Sudskog savjeta je bilo da se ta odredba ne može primjenjivati retroaktivno, odnosno da je ona propisana Amandmanom na Ustav iz 2013. Godine. pa se tako prvi mandat Medenice i ne računa. Isto kao i za Filipa Vujanovića, koji je višom voljom od ustavne,  tri puta bio predsjednik.

O slučaju Medenice u non-paperu Evropske komisije iz decembra stoji: ,,Izbor rukovodećih lica u pravosuđu tokom 2019. godine, poput reizbora predsjednice Vrhovnog suda na treći mandat uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata, kao i reizbor predsjednika sudova koji su već bili na funkciji u dva mandata propisana kao najviše dozvoljena Zakonomo sudskom savjetu iz 2015. godine, stvaraju bojazan u odnosu na tumačenje Ustava i primjenjivog zakonodavstva od strane Sudskog savjeta”.

Bojazan je realna ako se zna da je Sudskom savjetu mandat istekao sredinom 2018! Nova četiri člana iz reda uglednih pravnika nijesu izabrana ni nakon dva javna oglasa i četiri glasanja u Skupštini, jer nije bilo dvotrećinske većine u parlamentu. Problem je riješen izmjenom zakona i produžetkom mandata starim članovima.

Da svima nije potaman ovakvo kreativno tumačenje zakona pokazao je početkom decembra predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević. Podnio je ostavku na tu funkciju jer, kako je obrazložio, nijesu izabrani članovi tog tijela uz reda uglednih pravnika.  U obrazloženju ostavke Vukčević je podsjetio da je u toku šesta godina od izbora ovog saziva Savjeta, odnosno druga godina od datuma kada mu je mandat produžen.Krajem decembra Vesna Simović Zvicer jednoglasno je izabrana za predsjednicu Sudskog savjeta. I sve je ,,u redu’’.

I pored afere i pozivanja najbližih da podnese ostavku Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković ni po koju cijenu nije htio da napusti fotelju. Mandat mu je istekao u oktobru 2019. godine. Nakon prvog konkursa koji je bio neuspješan zbog toga štonije bilo prijavljenih kandidata, Tužilački savjet imenovao je odlazećeg VDT za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca do izbora novog. Drugi konkursobjavljen je sredinom oktobra.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu obaviće ove nedjelje konsultativno saslušanje kandidatkinje za vrhovnog državnog tužioca (VDT) Lidije Vukčević, koju je za ovu funkciju predložio Tužilački savjet. Za izbor VDT-a u crnogorskom parlamentu potrebna je dvotrećinska podrška poslanika.

U v.d. stanju je iAgencija za sprečavanje korupcije. Direktor Sreten Radonjić je krajem prošle godine obavijestio članove Savjeta ima namjeru da napusti Agenciju, uzgred je dodao da su rezultati odlični, ali on ima druge želje. Radonjić, koji je formalno u penziji, je nezamljenjiv kadar pa je krajem godine izabran za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

V.d. direktor Agencije je postao pomoćnik direktora Savo Milašinović, a tu funkciju može obavljati najduže pola godine. Konkurs za izbor direktora ASK objavljen je sredinom januara, a predsjednik Savjeta Momčilo Radulović je izrazio nadu će neko imati dovoljno ambicije da se prijavi I istakao da imaju rigorozne uslove za to mjesto. Kao i do sada.

Da se vratimo na Ustavni sud. Bivši predsjednik ovog suda Blagota Mitrić izjavio je da je mandat v.d. predsjednika Ustavnog suda trebalo oročiti na pola godine. Međutim, u Ustavnom sudu su predvidjeli da mandat Lopičićeve može da traje najkasnije do kraja ove godine. Znači do završetka izbora. Pa se može desiti da Ustavni sud, sa hipotekom nezakonitog imenovanja, nakonizbora odlučuje o eventualnim nezakonitostima tokom, prije, i poslije glasanja, koje su postale folklor ovdašnjih izbora.

U izbornu godinu smo ušli i sa fijsakom Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. Uz činjenicu da je i Državna izborna komisija u v.d. stanju. Njegovom čelniku Đorđu Vukčeviću mandat je prestao po sili zakona jer je sredinom ovog mjeseca ispunio uslov za starosnu penziju. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore raspisao je, ove nedjelje,  javni konkurs za imenovanje predsjednika Državne izborne komisije.

Kao glavni problem iz vladajućeg DPS-a ističu ustavne amandmane iz 2013. kojima je za izbore na ključne pozicije propisana dvotrećinska većina u Skupštini. Da nije te sitnice, ne bi bilo potrebno ovoliko kršenje zakona, već bi DPS ležerno imenovao i birao po svom nahođenju. Manje, više kao i do sada, al po zakonu.

Sve u svemu, izgleda da su se stekli svi uslovi za još jednu ,,fer i demokratsku’’ izbornu utrku.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

GRABEŽ EKONOMIJA: Kuda lete Aerodromi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina u Vladi nema dilemu – kakav takav novac u izbornoj godini bolji je od velikih očekivanja u budućnosti. A, dok letite Vladinim avionom o trošku poreskih obveznika, svi aerodromi ovoga svijeta su vam na dohvat

 

Suprotno januarskim najavama ministra saobraćaja Osmana Nurkovića, da će „početkom februara“ biti objavljen Predlog koncesionog ugovora za višedecenijski zakup (30 godina) aerodroma u Tivtu i Podgorici, Vlada još nije objelodanila taj dokument. Nema, ipak, indicija da će u kabinetu Duška Markovića, zbog protivljenja javnosti, odustati od nauma da u ovom mandatu Vlade ulazna vrata Crne Gore preda na upravljanje onome ko ponudi najviše novca.

Nurković je objasnio da će, nakon što Vlada predloži svoju verziju ugovora, kvalifikovani ponuđači (vidi boks) imato 60 dana da dostave konačnu ponudu. Na zahtjev ponuđača taj rok može biti produžen za dodatnih 30 dana. Mjesec-dva potom, nakon izbora najbolje ponude, počeće pregovori oko konačnog izgleda koncesionog ugovora. Vlada u ovogodišnjem budžetu već računa na novac od jednokratne koncesione naknade.

A kako ti pregovori mogu izgledati?

Neke naznake mogu nam dati iskustva zemalja iz regije. Među zainteresovanim kompanijama za zakup zagrebačkog Aerodroma Franjo Tuđman, početkom decenije, našla se i kompanija Incheon. Dok su pripremali ponudu  Korejci su kod hrvatskih vlasti provjerili da li će koncesionar imati pravo da, poveća aerodromske takse. Ne, odgovorili su iz Zagreba.  Incheon nije jedini, nakon te informacije, odustao od  postupka.  Najbolji ponuđač za zakup aerodroma u Zagrebu bio je  konzorcijum ZAIC. Tokom direktnih pregovora sa hrvatskim vlastima Francuzi su u ponuđeni koncesioni ugovor unijeli skoro dvadesetak aneksa. Jedan od njih omogućio im je znatno poskupljenje aerodromskih taksi!?

I članice konzorcijuma ZAIC i Incheon našle su se  među četiri kvalifikovana ponuđača za višedecenijski zakup oba crnogorska aerodroma. Prema nezvaničnim pričama TAV,  tursko-francuski konzorcijum, slovi za favorita još od početka potrage za koncesionarom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA LIDER U REGIONU PO PREDSTAVKAMA U STRAZBURU: Masovno nepovjerenje u domaće pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je po osnovu presuda Suda u Strazburu od 2009. do ove godine isplatila  1.282.227 eura. Na osnovu presuda 751.249 eura, za isti period po osnovu prijateljskog poravnjanja je isplaćeno  490.215 eura, a po osnovu jednostranih deklaracija  40.762 eura

 

Crna Gora je i dalje rekorder po  broju tužbi podnijetih Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Ne radi se naravno o  najvećem ukupnom broju podnijetih predstavki, već broju podnijetih predstavki na deset hiljada stanovnika.

Prema godišnjem izvještaju o radu i statistici Evropskog suda, državljani Crne Gore predali su lani 427 tužbi, što je za 25 odsto više u odnosu na 2018.  To je 6,86 tužbi na 10.000 stanovnika, što je 13 puta više u odnosu na evropski prosjek, a u najvećem broju država zapadne Evrope prosječni koeficijent je ispod jedne podnijete predstavke na isti broj građana.

O ovoj vrsti liderstva advokat Siniša Gazivoda za Monitor kaže: ,, Sve dok nadležni ne urade ozbiljne i opsežne analize možemo samo da nagađamo što su uzroci ovakve statistike. Moja pretpostavka je da je prije svega u pitanju nepovjerenje u domaće pravosuđe”.

O neophodnosti dubinske analize stanja u pravosuđu za Monitor govori i advokat Sergej Sekulović: ,,Ovakav podatak sigurno treba da predstavlja znak za uzbunu. Sam po sebi, bez dodatnih informacija, jasno govori da veliki broj građana i građanki Crne Gore smatra da nisu dobili pravdu pred nacionalnim organima”.

On ističe da je potrebno doći do uzorka, poraditi na edukaciji i uspostaviti  jasan sistem odgovornosti tamo gdje se pokazuju slabosti: ,,Koliko su građani u pravu, to je drugo pitanje. Sigurno da se predstavke Suda u Strazburu podnose jer on  ima autotitet među našim građanima, ali nerijetko je to i posljedica neznanja načina na koji ovaj sud funkcioniše”.

O nepoznavanju funkcionisanja suda govore podaci Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. ,,Iako je riječ o velikom broju predstavki u odnosu na broj stanovnika, potrebno je naglasiti da veliki procenat ovih predstavki, preko 90 odsto, bude odbačen u inicijalnoj fazi ispitivanja od strane Evropsko suda. Poređenja radi, neke države imaju znatno niži indeks, ali je procenat predstavki koje prođu inicijalnu fazu znatno veći. Samim tim, ovaj broj ni u kojoj mjeri nije pokazatelj postojanja velikog broja povreda Konvencije u nekoj državi. Relevantan pokazatelj može biti samo broj donijetih presuda u kojima je utvrđena povreda Konvencije, u kom dijelu Crna Gora ima pozitivne rezultate”, kaže za Monitor Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. februara
ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

ELEKTRONSKO ZAKAZIVANJE: Dva viđenja reforme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok u Sindikatu doktora medicine tvrde da je zdravstvo na aparatima, te da je e-zakazivanje doživjelo fijasko, u Ministarstvu zdravlja smatraju da su rezultati reforme izuzetni

 

Iz Sindikata doktora medicine  nedavno su oštro napali sistem elektronskog zakazivanja, ustvrdivši da je reforma uspješna – zdravstvo na aparatima. Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović- Samardžić istakla da je Ministarstvo zdravlja odgovorno zbog lošeg projekta elektronskog zakazivanja, koji je jednu grupu ljekara udaljio od njihove djelatnosti stvarajući pritom svakodnevnu frustraciju, dok je drugu grupu doktora zaposlenih u bolnicama i Kliničkom centru opteretio do te mjere da je u pojedinim oblastima ugrozio teške bolničke pacijente.

Iz Ministarstva zdravlja su oštro odgovorili na ove tvrdnje. Za Monitor kažu da e-zakazivanje izaziva otpore unutar sistema zato što je sve u njemu postalo vidljivo – ko radi, koliko radi, da li radi, ko radi ako neko drugi ne radi, da li dovoljno radi, može li više da radi… Tvrde da su došli do podataka od vitalnog značaja – koji dio sistema treba jačati u kadrovskom smislu, te je, kažu, elektronsko zakazivanje, pored ostalog, postalo instrument za kreiranje kadrovske politike.

Iz Sindikata doktora medicine spočitavaju Ministarstvu zdravlja da napadaju ljekare primarne zdravstvene zaštite usljed činjenice da kao posljedica e-zakazivanja u prvoj polovini novembra trećina pacijenata nije došlo na zakazani pregled u KCCG.

,,Paradoksalno je, ali se u svakodnevnoj praksi pokazalo istinitim, da sa porastom dostupnosti specijalističkih pregleda  raste broj pacijenata koji ne odlazi na pregled u zakazanim terminima. U Crnoj Gori, računajući da bez većih problema, koristeći lične kontakte i druge alate, pacijenti imaju neobavezan odnos prema terminima zakazanih pregleda’’, navode iz Ministarstva zdravlja.

U Ministartsvu tvrde da su se ozbiljno bavili ovim fenomenom, analizirajući razloge nepojavljivanja 300 endokrinoloških pacijenata  u zakazanom terminu u KCCG. Zaključili su da odgovornost za nerealizovane preglede podjednako dijele ljekari i pacijenti. Naime, 95 pacijenata iz ove grupe su ljekari KCCG pregledali prije zakazanog termina bez otkazivanja istog, za šta postoji tehnička mogućnost. Takođe, 65 pacijenata je kod izabranih doktora pribavilo novi termin kod željenog specijaliste bez otkazivanja već zakazanog termina, za šta takođe postoji tehnička mogućnost. Preostalih 144 pacijenata se nije pojavilo u zakazanom terminu uglavnom zato što su zaboravili, obavili pregled u privatnoj ambulanti bez otkazivanja zauzetog termina, prestale su tegobe zbog kojih su dobili uput specijalisti…

,,Uočeno je takođe da je broj nerealizovanih pregleda veći ukoliko je duže vrijeme čekanja na specijalistički pregled, te se jasno nameće zaključak da se skraćivanjem vremena čekanja na specijalistički pregled izvjesno smanjuje broj nerealizovanih pregleda’’, sasvim logično su zaključili u ministarstvu.

Iz Sindikata doktora medicine navode da je posljedice ove reforme u Crnoj Gori takve da je nekada dostupna zdravstvena zaštita postala manje dostupna, dok se za neuspjeh reforme krive pacjenti i kad dolaze i kad ne dolaze kod ljekara, ljekari i kad liječe i kad izdaju upute, kao i faramacuti zato što izdaju ljekove.

Ministarstvo, s druge strane, tvrdi da su dosadašnji rezultatu reforme izuzetni: 83% specijalističkih pregleda u opštim bolnicama se može obaviti u sljedećih mjesec dana, dok je taj procenat u KCCG 61 odsto. U Opštoj bolnici Berane taj procenat je čak 98%. Jedan od najsenzitivnijih indikatora kvaliteta su prigovori pacijenata na dužinu čekanja na specijalističke preglede koji je u poslednjem kvartalu 2019. godine pao za 70% u Kliničkom centru Crne Gore, ističu u ministarstvu.

Navode i da se na osnovu nove metodologije procjene prioriteta u dijagnostici smanjio broj odliva novca iz javnog u privatno zdravstvo. ,,Za posljednjih pet mjeseci 2019. otkako je Konzilijum radiologa koncipirao rad na novi način, u odnosu na isti period tokom 2018. godine, u javnom zdravstvu je zadržano 133.000’’, tvrde u ministarstvu.

Pacijenti se najčešće žale na dužinu čekanja na kardiološke, gastroenterološke i neurološke preglede u Kliničkom centru Crne Gore. Da bi se ovaj problem preduprijedio preporučeno je ljekarima u domovima zdravlja, da kada je zdravstvena ustanova kojoj gravitiraju prebukirana, pacijentima izdaju upute  za liječenje ili dijagnostiku u nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi na teritoriji Crne Gore.  Na primjer, ako je prvi slobodan termin za kolonoskopiju u KCCG 23.05.2020. godine, u Opštoj bolnici Nikšić se isti pregled može obaviti 25.01, a u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Cetinju i Kotoru 24.01.2020. godine.

Iz Ministarstva zdravlja kritikuju Sindikat da uzbunjuje javnost ,,kreiranjem netačnih ili obmanjujućih informacija koje se smišljaju, iznose i šire kako bi se svjesno nanijela šteta sistemu i uticalo  na političko mišljenje javnosti kojima su prezentovane’’. Sindikat odgovara ,,kada kažete da uzbunjujemo javnost, ne zaboravite da to radimo sa činjenicama za razliku od vas koji uporno pokušavate sliku o zdravstvenom sistemu Crne Gore predstaviti značajno boljom nego što jeste’’.

A pacijenti: ,,Patološki nalaz se čeka do dva mjeseca. Kod privatnika do 10 dana, ali za 155 eura’’, jedan je od komentara na Monitorovom sajtu na tvrdnje vlasti da u zdravstvu ima napretka. ,,Moram da čekam na snimak kičme do marta, a kao alternative su mi dali da idem na Cetinje. Ne mogu izdržati do marta a ni put, tako da ću platiti snimak kod privatnika’’, piše u drugom komentaru.

 

Istine i neistine

Nakon što je Ministarstvo zdravlja  saopštilo da predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić iznosi neistinite tvrdnje kojima se neodmjereno i bez dokaza obmanjuje javnost, reagovao je Glavni odbor Sindikata.

Oni su, između ostalog, podsjetili Ministarstvo zdravlja da im je ostalo dužno odgovor na sljedeće informacije: U  Opštoj bolnici Pljevlja svojevremeno su radila 63 ljekara, a danas samo 22; Ministarstvo zdravlja nije reagovalo na brisanja planirane gradske bolnice iz strateškog plana Glavnog grada…

U odgovorima Monitoru iz Ministarstva objašnjavaju da 63 ljekara na ukupan broj ljekara nekadašnjeg Medicinskog centra Pljevlja koji je objedinjavao Dom zdravlja, Opštu bolnicu i Hitnu medicinsku pomoć. Te da je sada 45 zaposlenih ljekara u Opštoj bolnici Pljevlja, 33 ljekara koji rade u Domu zdravlja Pljevlja i pet ljekara koji su radno angažovani u Hitnoj medicinskoj pomoći, tako da je ukupan broj ljekara koji rade u Pljevljima 83, od čega je njih 20 na specijalizaciji.

Na pitanje Sindikata zašto ministar zdravlja, zdravstvene usluge za sebe i svoju familiju, umjesto u Crnoj Gori, ostvaruje u Turskoj, iz ministarstva odgovaraju: ,,Vrlo je indikativno i  zbog čega SDM javno raspravlja o zdravstvenom stanju ministra Hrapovića i njegove porodice, dajući na uvid javnosti delikatne informacije koje spadaju u domen zaštite ličnih podataka i čije objavljivanje podrazumjeva krivičnu odgovornost. Posebno je problematično pominjanje ministra u tom kontekstu zato što se radi o lažnoj informaciji sa ciljem da se iskaže njegovo nepovjerenje u zdravstveni sistem na čijem je čelu’’.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo