Povežite se sa nama

MONITORING

ELEKTRONSKO ZAKAZIVANJE: Dva viđenja reforme

Objavljeno prije

na

Dok u Sindikatu doktora medicine tvrde da je zdravstvo na aparatima, te da je e-zakazivanje doživjelo fijasko, u Ministarstvu zdravlja smatraju da su rezultati reforme izuzetni

 

Iz Sindikata doktora medicine  nedavno su oštro napali sistem elektronskog zakazivanja, ustvrdivši da je reforma uspješna – zdravstvo na aparatima. Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović- Samardžić istakla da je Ministarstvo zdravlja odgovorno zbog lošeg projekta elektronskog zakazivanja, koji je jednu grupu ljekara udaljio od njihove djelatnosti stvarajući pritom svakodnevnu frustraciju, dok je drugu grupu doktora zaposlenih u bolnicama i Kliničkom centru opteretio do te mjere da je u pojedinim oblastima ugrozio teške bolničke pacijente.

Iz Ministarstva zdravlja su oštro odgovorili na ove tvrdnje. Za Monitor kažu da e-zakazivanje izaziva otpore unutar sistema zato što je sve u njemu postalo vidljivo – ko radi, koliko radi, da li radi, ko radi ako neko drugi ne radi, da li dovoljno radi, može li više da radi… Tvrde da su došli do podataka od vitalnog značaja – koji dio sistema treba jačati u kadrovskom smislu, te je, kažu, elektronsko zakazivanje, pored ostalog, postalo instrument za kreiranje kadrovske politike.

Iz Sindikata doktora medicine spočitavaju Ministarstvu zdravlja da napadaju ljekare primarne zdravstvene zaštite usljed činjenice da kao posljedica e-zakazivanja u prvoj polovini novembra trećina pacijenata nije došlo na zakazani pregled u KCCG.

,,Paradoksalno je, ali se u svakodnevnoj praksi pokazalo istinitim, da sa porastom dostupnosti specijalističkih pregleda  raste broj pacijenata koji ne odlazi na pregled u zakazanim terminima. U Crnoj Gori, računajući da bez većih problema, koristeći lične kontakte i druge alate, pacijenti imaju neobavezan odnos prema terminima zakazanih pregleda’’, navode iz Ministarstva zdravlja.

U Ministartsvu tvrde da su se ozbiljno bavili ovim fenomenom, analizirajući razloge nepojavljivanja 300 endokrinoloških pacijenata  u zakazanom terminu u KCCG. Zaključili su da odgovornost za nerealizovane preglede podjednako dijele ljekari i pacijenti. Naime, 95 pacijenata iz ove grupe su ljekari KCCG pregledali prije zakazanog termina bez otkazivanja istog, za šta postoji tehnička mogućnost. Takođe, 65 pacijenata je kod izabranih doktora pribavilo novi termin kod željenog specijaliste bez otkazivanja već zakazanog termina, za šta takođe postoji tehnička mogućnost. Preostalih 144 pacijenata se nije pojavilo u zakazanom terminu uglavnom zato što su zaboravili, obavili pregled u privatnoj ambulanti bez otkazivanja zauzetog termina, prestale su tegobe zbog kojih su dobili uput specijalisti…

,,Uočeno je takođe da je broj nerealizovanih pregleda veći ukoliko je duže vrijeme čekanja na specijalistički pregled, te se jasno nameće zaključak da se skraćivanjem vremena čekanja na specijalistički pregled izvjesno smanjuje broj nerealizovanih pregleda’’, sasvim logično su zaključili u ministarstvu.

Iz Sindikata doktora medicine navode da je posljedice ove reforme u Crnoj Gori takve da je nekada dostupna zdravstvena zaštita postala manje dostupna, dok se za neuspjeh reforme krive pacjenti i kad dolaze i kad ne dolaze kod ljekara, ljekari i kad liječe i kad izdaju upute, kao i faramacuti zato što izdaju ljekove.

Ministarstvo, s druge strane, tvrdi da su dosadašnji rezultatu reforme izuzetni: 83% specijalističkih pregleda u opštim bolnicama se može obaviti u sljedećih mjesec dana, dok je taj procenat u KCCG 61 odsto. U Opštoj bolnici Berane taj procenat je čak 98%. Jedan od najsenzitivnijih indikatora kvaliteta su prigovori pacijenata na dužinu čekanja na specijalističke preglede koji je u poslednjem kvartalu 2019. godine pao za 70% u Kliničkom centru Crne Gore, ističu u ministarstvu.

Navode i da se na osnovu nove metodologije procjene prioriteta u dijagnostici smanjio broj odliva novca iz javnog u privatno zdravstvo. ,,Za posljednjih pet mjeseci 2019. otkako je Konzilijum radiologa koncipirao rad na novi način, u odnosu na isti period tokom 2018. godine, u javnom zdravstvu je zadržano 133.000’’, tvrde u ministarstvu.

Pacijenti se najčešće žale na dužinu čekanja na kardiološke, gastroenterološke i neurološke preglede u Kliničkom centru Crne Gore. Da bi se ovaj problem preduprijedio preporučeno je ljekarima u domovima zdravlja, da kada je zdravstvena ustanova kojoj gravitiraju prebukirana, pacijentima izdaju upute  za liječenje ili dijagnostiku u nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi na teritoriji Crne Gore.  Na primjer, ako je prvi slobodan termin za kolonoskopiju u KCCG 23.05.2020. godine, u Opštoj bolnici Nikšić se isti pregled može obaviti 25.01, a u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Cetinju i Kotoru 24.01.2020. godine.

Iz Ministarstva zdravlja kritikuju Sindikat da uzbunjuje javnost ,,kreiranjem netačnih ili obmanjujućih informacija koje se smišljaju, iznose i šire kako bi se svjesno nanijela šteta sistemu i uticalo  na političko mišljenje javnosti kojima su prezentovane’’. Sindikat odgovara ,,kada kažete da uzbunjujemo javnost, ne zaboravite da to radimo sa činjenicama za razliku od vas koji uporno pokušavate sliku o zdravstvenom sistemu Crne Gore predstaviti značajno boljom nego što jeste’’.

A pacijenti: ,,Patološki nalaz se čeka do dva mjeseca. Kod privatnika do 10 dana, ali za 155 eura’’, jedan je od komentara na Monitorovom sajtu na tvrdnje vlasti da u zdravstvu ima napretka. ,,Moram da čekam na snimak kičme do marta, a kao alternative su mi dali da idem na Cetinje. Ne mogu izdržati do marta a ni put, tako da ću platiti snimak kod privatnika’’, piše u drugom komentaru.

 

Istine i neistine

Nakon što je Ministarstvo zdravlja  saopštilo da predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić iznosi neistinite tvrdnje kojima se neodmjereno i bez dokaza obmanjuje javnost, reagovao je Glavni odbor Sindikata.

Oni su, između ostalog, podsjetili Ministarstvo zdravlja da im je ostalo dužno odgovor na sljedeće informacije: U  Opštoj bolnici Pljevlja svojevremeno su radila 63 ljekara, a danas samo 22; Ministarstvo zdravlja nije reagovalo na brisanja planirane gradske bolnice iz strateškog plana Glavnog grada…

U odgovorima Monitoru iz Ministarstva objašnjavaju da 63 ljekara na ukupan broj ljekara nekadašnjeg Medicinskog centra Pljevlja koji je objedinjavao Dom zdravlja, Opštu bolnicu i Hitnu medicinsku pomoć. Te da je sada 45 zaposlenih ljekara u Opštoj bolnici Pljevlja, 33 ljekara koji rade u Domu zdravlja Pljevlja i pet ljekara koji su radno angažovani u Hitnoj medicinskoj pomoći, tako da je ukupan broj ljekara koji rade u Pljevljima 83, od čega je njih 20 na specijalizaciji.

Na pitanje Sindikata zašto ministar zdravlja, zdravstvene usluge za sebe i svoju familiju, umjesto u Crnoj Gori, ostvaruje u Turskoj, iz ministarstva odgovaraju: ,,Vrlo je indikativno i  zbog čega SDM javno raspravlja o zdravstvenom stanju ministra Hrapovića i njegove porodice, dajući na uvid javnosti delikatne informacije koje spadaju u domen zaštite ličnih podataka i čije objavljivanje podrazumjeva krivičnu odgovornost. Posebno je problematično pominjanje ministra u tom kontekstu zato što se radi o lažnoj informaciji sa ciljem da se iskaže njegovo nepovjerenje u zdravstveni sistem na čijem je čelu’’.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo