Povežite se sa nama

Izdvojeno

GRABEŽ EKONOMIJA: Kuda lete Aerodromi

Objavljeno prije

na

Većina u Vladi nema dilemu – kakav takav novac u izbornoj godini bolji je od velikih očekivanja u budućnosti. A, dok letite Vladinim avionom o trošku poreskih obveznika, svi aerodromi ovoga svijeta su vam na dohvat

 

Suprotno januarskim najavama ministra saobraćaja Osmana Nurkovića, da će „početkom februara“ biti objavljen Predlog koncesionog ugovora za višedecenijski zakup (30 godina) aerodroma u Tivtu i Podgorici, Vlada još nije objelodanila taj dokument. Nema, ipak, indicija da će u kabinetu Duška Markovića, zbog protivljenja javnosti, odustati od nauma da u ovom mandatu Vlade ulazna vrata Crne Gore preda na upravljanje onome ko ponudi najviše novca.

Nurković je objasnio da će, nakon što Vlada predloži svoju verziju ugovora, kvalifikovani ponuđači (vidi boks) imato 60 dana da dostave konačnu ponudu. Na zahtjev ponuđača taj rok može biti produžen za dodatnih 30 dana. Mjesec-dva potom, nakon izbora najbolje ponude, počeće pregovori oko konačnog izgleda koncesionog ugovora. Vlada u ovogodišnjem budžetu već računa na novac od jednokratne koncesione naknade.

A kako ti pregovori mogu izgledati?

Neke naznake mogu nam dati iskustva zemalja iz regije. Među zainteresovanim kompanijama za zakup zagrebačkog Aerodroma Franjo Tuđman, početkom decenije, našla se i kompanija Incheon. Dok su pripremali ponudu  Korejci su kod hrvatskih vlasti provjerili da li će koncesionar imati pravo da, poveća aerodromske takse. Ne, odgovorili su iz Zagreba.  Incheon nije jedini, nakon te informacije, odustao od  postupka.  Najbolji ponuđač za zakup aerodroma u Zagrebu bio je  konzorcijum ZAIC. Tokom direktnih pregovora sa hrvatskim vlastima Francuzi su u ponuđeni koncesioni ugovor unijeli skoro dvadesetak aneksa. Jedan od njih omogućio im je znatno poskupljenje aerodromskih taksi!?

I članice konzorcijuma ZAIC i Incheon našle su se  među četiri kvalifikovana ponuđača za višedecenijski zakup oba crnogorska aerodroma. Prema nezvaničnim pričama TAV,  tursko-francuski konzorcijum, slovi za favorita još od početka potrage za koncesionarom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

FOKUS

BLAGODETI OVOZEMALJSKE: Svi poslovi Mila i Amfilohija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Amfilohije se našao Đukanoviću kad god mu je trebalo: kad se cijepao DPS,  za referendum, nakon priznanja Kosova, u oktobru 2016. i čuvenog ,,državnog udara”. Zauzvrat je nastavljao  da gradi, postavlja limenke i prepravlja svetinje, kao da država ne postoji. Njegov  biznis ostajao je neoporezovan. Crna Gora čeka hoće li Amfilohije i Milo opet pružiti jedan drugom ruku  Sigurno je:  njihove svađe i pomirenja skupo nas koštaju

 

Premijer Duško Marković još nije ponudio “termine za početak razgovora” sa Mitropolijom -crnogorsko primorskom (MPC) oko spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, iako je nakon sastanka sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem kazao da će to učiniti ove sedmice.

Varhelji je u petak, 7. februara, bio u posjeti Crnoj Gori kako bi razgovarao sa premijerom, predsjednikom države Milom Đukanovićem, predstavnicima opozicije i mitropolitom MPC Amfilohijem. Iako je povod posjete bio evropski put Crne Gore, odnosno nova metodologija proširenja, koja podrazumjeva strožu kontrolu reformi od strane EU, i mogučnost obustavljanja pregovora, Varhelji je veliki dio posjete posvetio Zakonu o vjerskim zajednicama i krizi u Crnoj Gori koju je ovaj dokument produbio.

“Pokušao sam da razgovaram sa mitropolitom, pokušao sam da razgovaram sa premijerom, pokušaću da razgovaram sa predsjednikom. Vidio sam da se ovo, uz dobru volju, može riješiti. I ovo se mora riješiti”, rekao je Varhelji.

No,  otkako je Varhelji okrenuo leđa i napustio Crnu Goru, stvari se nijesu pomjerile s mjesta. Niti je otpočeo dijalog o evropskom putu i reformama na koji je sve političke i društvene aktere neposredno prije posjete komesara pozivao premijer, niti su  počeli razgovori između MPC i Vlade o Zakonu o vjerskim zajednicama, zbog kog desetine hiljada ljudi svake sedmice protestuju u organizaciji MPC.  Nije samo Vlada ta koja ne mrda s mjesta. Osim što nema  termina pregovora koje je obećao Marković, ni Mitropolija još nije podnijela  inicijativu za ocjenu ustavnosti spornog Zakona, usvojenog prije mjesec i po dana, iako su iz crkve početkom januara tvrdili da će se ta incijativa uskoro naći pred Ustavnim sudom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Kristof Bender – potpredsjednik Evropske stabilizacione inicijative: Mijenjati sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Danas većina političara i građana ne vjeruje da je članstvo u EU nešto što je realno bez obzira koliko vrijedno neko radi na tome. Stoga je puno teže mobilizirati državnu administraciju i građane da nešto učine po tom pitanju i to se jasno vidi i na primjeru Crne Gore

 

ESI je vodeća strateška analitička grupa za jugoistočnu Evropu i politiku EU proširenja. Kristof Bender je dio ESI ekspertskog tima od početka 2000.god. i živio je dugo vremena u Srbiji, BiH, Makedoniji i Crnoj Gori. Trenutno živi u rodnoj Austriji. Tečno govori naš jezik.

MONITOR: Nedavno je ESI objavio analizu pristupnih pregovora sa prijedlozima kako da se ubrza proces evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana. Šta je glavna zamjerka sa vaše strane na dosadašnji tok pregovora? 

BENDER: Ključni problem u dosadašnjem procesu pristupanja je nepostojanje realnog i ostvarivog cilja od strane zemalja kandidata.

Crna Gora je, kao i većina zemalja zapadnog Balkana u određenim momentima pokazala da može odraditi dobar posao u smislu zahtjevnih reformi u razumnom vremenskom roku. To se ranije desilo kada je trebalo ispuniti kriterije za bezvizni režim sa Šengenom, onda u slučaju ispunjavanja Upitnika EU ili u slučaju ispunjavanja kriterija za početak pristupnih pregovora.

Problem je u tome da kada određena država otpočne pristupne pregovore nema pred sobom realni i ostvarivi cilj. Članstvo u Evropskoj Uniji je više kao neki cilj u dalekoj budućnosti koji je izvan domašaja Crne Gore. Francuski predsjednik Makron je jasno stavio do znanja da EU može primiti nove članice tek kada se sama EU reformiše a to već ne zavisi samo od Crne Gore.

MONITOR: Često se navodi da je Crna Gora lider u EU integracijama, ali sudeći po ESI analizi sa ovakvom dinamikom CG će doći sa sadašnjih 98 na zadata 33 boda potrebna za članstvo tek za 30 godina. Takođe CG ima nakon 8 godina pregovora skoro isti broj bodova kao S.Makedonija koja nije ni počela pregovore. Kakvo je vaše viđenje Crne Gore i da li mislite da je sadašnja vladajuća garnitura sposobna da napravi suštinski progres ka članstvu u EU ili se radi o simuliranju reformi? 

BENDER: Protekle godine su pokazale da pristupni pregovori nisu rezultirali ispunjenjem ključnog cilja a to je transformacija i reforma. Čak i takozvani predvodnici, Crna Gora i Srbija, se suštinski nisu promijenile. To je nešto što tvrdi Evropska komisija u svojim analizama i ocjenama.

Naravno, možemo se, a i trebamo se žaliti na državno rukovodstvo. Ali ovdje je poenta nešto drugo. Kada pogledate na nove članice EU iz istočne Evrope vidite da su nekoliko njih prošle kroz process pridruživanja sa liderima koji su bili ili korumpirani ili nezainteresirani za prave reforme. Ali sa druge strane postojala je dinamična energija u tim državama koja ih je tjerala da slijede evropsku agendu. Zabušavanje sa EU integracijama bi za njih bilo ravno političkom samoubistvu.

Danas su stvari veoma drugačije i političarima je mnogo lakše da skrenu pažnju sa reformi i vladavine prave na priče o nacionalnim identitetima, granicama i simbolima.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo