Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Daleko je sloboda

Objavljeno prije

na

Čak 57.3 odsto ispitanika koje je u svom nedavnom istraživanju konsultovao CEDEM ne bi voljeli da imaju homosekusalca u komšiluku. Država i njene institucije se najmanje zalažu da poboljšaju ukupan društveni položaj homoseksualaca, pokazuju podaci CEDEM-a. To je istraživanje potrvdilo ono što se već zna – da je u „evropskoj” Crnoj Gori tretman LGBT (lezbijskih, gej, biseksualnih i transrodnih) osoba daleko od evropskog. Prema drugom, CEMI-jevom istraživanju, čak 70 odsto crnogorskih građana smatra da je homoseksualnost bolest, neprirodna i nemoralna pojava.

Pored društvene, u Crnoj Gori je izražena i institucionalna homofobija koju predvodi, zvuči paradoksalno, aktuelni ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša. Od izjave da ga ne bi obradovala vijest da u Crnoj Gori ima homoseksualaca, ministar je evoluirao do stava da LGBT populaciju ne treba „zagušiti” ali ni „afirmisati”. A upravo je takav pristup, ocjenjuju domaći stručnjaci i NVO aktivisti, glavna prepreka za dugoročno poboljšanje položaja ove populacije.

Zdravko Cimbaljević, izvršni direktor LGBT Foruma Progres i prvi crnogorski javno deklarisani homoseksualac, kaže za Monitor da zaštita prava LGBT osoba, bez afirmativnih mjera nije moguća i da je takva dugoročno besmislena.

„Koncept koji zastupa aktuelni ministar praktično znači da će nam se dati toliko vazduha koliko je dovoljno da se ne zagušimo, i da ćemo ostati tamo gdje jesmo, diskriminisani. Takva Dinošina politika, s obzirom na to da uživa podršku Vlade, dugoročno će proizvesti potpunu nepoželjnost homoseksualaca koji će svoju budućnost biti prinuđeni tražiti van Crne Gore”, kaže on.

Podaci Foruma Progres govore da je posljednjih nekoliko godina više desetina građana uspjelo ostvariti azil u EU i SAD zbog lošeg tretmana svoje seksualne orijentacije u Crnoj Gori!

Prema tvrdnjama gej osobe koju je Monitor kontaktirao, nekoliko puta mu se dešavalo da bude žrtva nasilja. “Opljačkan sam, a ja i moj partner prebijeni pošto su nas zatekli u emotivnom odnosu. Nakon toga je uslijedilo višemjesečno maltretiranje i ucjenjivanje. Nijesam ih prijavio jer sam nadležnima morao otkriti da sam gej. To bi ubilo moju porodicu” .

Sociolog Srđan Vukadinović smatra da crnogorsko društvo nije spremno za novi sistem vrijednosti. „Zbog te nespremnosti naše društvo dugo funkcioniše na urušenim vrednotama”, kaže on za Monitor. „Postoji jaka tradicionalna, patrijarhalna i plemenska svijest o društvenim pitanjima i fenomenima i izražen stepen idolopoklonstva prema lideru ili grupi, a uz to i izrazitio licemjeran i servilan odnos prema različitim idolima. Tek kada subjekti idolopoklonstva prema tim pojavnostima budu imali određeno jasno i precizno uvažavajuće mišljenje, moguće ga je očekivati i kod najšire populacije”, kaže on.

Odmah po usvajanju Akcionog plana za praćenje sprovođenja preporuka iz mišljenja Evropske komisije o kandidatskom statusu, Vlada se suočila s brojnim inicijativama i zahtjevima u vezi LGBT populacije. Svi su odbijeni ili ignorisani, kažu u civilnom sektoru. Iz javnih izvora za tu populaciju nije izdvojen ni jedan euro, a nije uspjela ni Povorka ponosa, zakazana za 31. maj ove godine. Ministar je odbio učešće u povorci. Organizatori Povorke potom traže podršku Vlade, a podršku obećava njen potpredsjednik Duško Marković. Organizacioni odbor Povorke, međutim, nikada nije konstitusan. Vlada je četiri dana prije održavanja povorke imenovala svoje predstavnike u to tijelo koje je trebalo da se bavi pripremom tako važnog i rizičnog događaja. Konačno, Povorka se zbog takvog Vladinog odnosa i nepostajanja suštinske političke podrške odlaže.

Tea Gorjanc Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava i članica Organizacionog odbora parade, smatra da je za vladajuću koaliciju problematična otvorena podrška poštovanju i afirmisanju LGBT prava zato što je u njoj i “stranka čiji je predsjednik homofob sklon diskriminaciji”.

Ona za Monitor kaže da je jako važno da se u Crnoj Gori parada i održi, upoređujući gej populaciju u Crnoj Gori sa statusom koji su Jevreji imali u nacističkoj Njemačkoj. „Onaj ko misli da pretjerujem neka prvo ubijedi u suprotno osobu koja je u upitniku Akcije za ljudska prava (2009) napisala da se u Crnoj Gori jedino bezbjedno osjeća u svojoj sobi. Taj odgovor treba sve da nas brine, a najviše one koji predstavljaju vlast u ovoj zemlji, da se 30.000 ljudi u Crnoj Gori krije od Crne Gore”, kaže ona i podsjeća da je za zakazivanje parade važno znati “da će visoki politički predstavnik Vlade sugurno prošetati s nama i obratiti se građanima Crne Gore sa parade ponosa”.

Njena koleginica iz organizacije povorke Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje za Monitor kaže da je Vlada je od početka znala kakav se profil njihovih članova u Organizacionom odboru očekuje.

„To što je kasno imenovala lica koja ne odgovaraju tom profilu ukazuje da Vlada nije željela da se Povorka desi. Učinila je sve da je opstruira dok je deklarativno davala podršku. Takav licimjeran pristup nije dobra osnova za građenje povjerenja u institucije sistema a još manje za izgradnju kulture ljudskih prava”, kaže ona i podsjeća na podatak da bi birači uskratili podršku partijama koje promovišu LGBT prava. To je, kaže, ključno u postavljanju domaćih političara prema ovoj temi.

Marijana Laković, zamjenica ombudsmana, podsjeća da se povorke ponosa u svijetu organizuju kako bi se ukazalo na svakodnevno kršenje ljudskih prava, diskriminaciju i nasilje nad pripadnicima seksualnih manjina. „Održavanje Povorke ponosa kod nas je izuzetno značajno jer je crnogorsko društvo tradicionalno i sklono njegovanju stereotipa i predrasuda”, kaže ona za Monitor. Prošle godine LGBT zajednica je instituciju ombudsmana uvrstila u svojih prvih pet prijatelja.

„Obrazovanje u Crnoj Gori je u funkciji odbrane postojećeg političkog i društvenog koncepta koji ignoriše postojanje LGBT osoba. U udžbenicima se potpuno zapostavljaju njihova prava i postojanje, pa obrazovni sistem proizvodi stigmatizaciju i trajnu netoleranciju LGBT populacije”, kaže Milan Šaranović, direktor Ekviste, NVO koja je sa LGBT Forumom Progres podnijela ombudsmanu prvu pritužbu zbog povrede prava LGBT osoba u crnogorskim udžbenicima.

U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava nijesu za naš list htjeli da govore na ovu temu. Pomoćnik ministra Sabahudin Delić kazao je da je to tema za službenicu ministarstva koja je na bolovanju. Delića je Vlada, između ostalih, svojevremeno imenovala u Organizacioni odbor povorke.

Naši sagovornici kao pozitivan pomak vide sporazum između Uprave policije i LGBT Foruma Progres, povodom organizovanja budućih javnih okupljanja LGBT osoba ali i osiguranja bezbjednosti lokacija i prostora u kojima će se odvijati njihov socijalni život. „Posebno nam je stalo da nasilje nad nama bude pažljivo i blagovremeno procesuirano što do sada nije bio slučaj. Mogao je da nas bije po ulici ko je god stigao a da zbog toga nikada ne odgovara”, kaže Cimbaljević.

Aleksandar Zeković, član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, sporazum policije i jedine LGBT grupe smatra istorijskim ali napominje da ga Vlada ne smije zloupotrebljavati i predstavljati kao isključivu institucionalnu podršku zaštiti i razvoju LGBT zajednice. „I bez sporazuma u svijetu se institucionalna podrška povorkama ponosa podrazumijeva. Država, prema standardima, nema samo obavezu da se uzdrži od ograničavanja slobode mirnog okupljanja, već i da zaštiti sve mirne demonstracije od nasilja trećih lica koji se tim okupljanjima protive”, kaže on.

Sporazum je tek početak.

Biljana ALKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo