Povežite se sa nama

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Ratno rukovodstvo mora odgovarati

Objavljeno prije

na

MONITOR: Evropska komisija preporučila je Crnoj Gori da počne pregovore od 23. poglavlja koje se odnosi na vladavinu prava. Crna Gora će biti prva zemlja koja će početi pregovore na taj način – od najtežih tema. Šta to znači? ULJAREVIĆ: Evropske integracije su evolutivan proces koji donosi nova iskustva svojim učesnicima, a naučene lekcije iz prethodnih proširenja, svakako, oblikuju i dalji nastavak razvoja Unije. Odabir EU da Crnu Goru suoči sa njenim najtežim problemom je rezultat onog što su korisna prethodna iskustva iz posljednjih krugova proširenja, ali i procjene stanja u regionu i još uvijek nedostatnih demokratskih kapaciteta Crne Gore. To je, za poznavaoce trenutnih prilika u Uniji, bio logičan i očekivan pristup.

MONITOR: Pokret za promjene i NOVA tvrde da lider DPS Milo Đukanović i njemu lojalni klanovi žele prekid evropskih integracija Crne Gore kako bi izbjegli suočavanje sa pravnom državom uređenoj po standardima EU, odnosno da izbjegnu zahtjeve Brisela da se hapse i sude krupni kriminalci i korumpirani političari?
ULJAREVIĆ: Ovdje se radi o legitimnoj političkoj utakmici u kojoj naši političari u periodu do dobijanja datuma pregovora pokušavaju da zauzmu što bolju političku poziciju i naglase svoj individualni doprinos napretku Crne Gore u integracionim procesima. Lično mislim da je taj doprinos svih mogao biti mnogo veći.

Što se tiče pojave euroskeptika predvođenih bivšim premijerom, koji je nekoliko izbora dobio upravo na talasu ,,evropske Crne Gore”, ako se i dogodi u nekoj formi to će definitivno biti politički kraj osobe koja je obilježila posljednje dvije političke decenije u Crnoj Gori.

Proces evropskih integracija nije ništa drugo nego proces demokratizacije čitavog društva, podrazumijeva suštinske promjene odnosa i svijesti o pojedinim pitanjima i kao takav je nezaustavljiv.

Procesuiranje šefova organizovanog kriminala i korumpiranih političara neizbježno je u nastupajućem periodu i tu treba sistematski vršiti pritisak i ohrabrivati naše istražne i pravosudne organe da budu odlučni i profesionalni u borbi u kojoj će, vjerujem, izgraditi svoj sada nedostajući integritet i kredibilitet..

MONITOR: Da li evropski put Crne Gore može zaustaviti pritisak domaćih i stranih euroskeptika?
ULJAREVIĆ: Hod na tom putu može biti usporen iz niza razloga, ali ne i zaustavljen. Ovo prvo zahtijeva stalan oprez i konstruktivan kritički stav, a ovo drugo je ohrabrenje da se crnogorsko društvo mijenja i kreće u pravom smjeru. Eventualna borba u Crnoj Gori između euroskeptika i euroentuzijasta, bila bi borba između konzervativne i prosperitetne Crne Gore. Mi smo u značajnoj mjeri postali otvoreno društvo i nemoguće je stvari vratiti unazad. Nikakvi parcijalni interesi kriminalno-političko-poslovnih struktura nijesu u stanju da zaustave razvoj evropske priče, ali je za očekivati dosta pokušaja te vrste.

MONITOR: Šta bi za Crnu Goru značilo odgađanje davanja datuma početka pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji?
ULJAREVIĆ: To bi bilo loše za sve nas koji se zalažemo za demokratizaciju i evropeizaciju društva, jer bi usporilo i postojeće reforme, čiji je inicijalni impuls bio upravo proces pridruživanja EU. Mi još nemamo donosioce odluka koji pokazuju odgovornost prema sopstvenim građanima, i bez kontinuiranog pritiska koji nose evropske integracije ne možemo očekivati rješavanje brojnih problema koji opterećuju naše društvo. Ovaj nas proces tjera da budemo sistematičniji i da proizvodimo konkretne rezultate, a što više bude odmicao smanjivaće se i prostor za manipulacije već prezrelih političkih elita i otvarati za one snage koje imaju stručni kapacitet i kredibilitet da vode državu.

MONITOR: Koje su glavne slabosti Crne Gore prema Izvještaju Evropske komisije?
ULJAREVIĆ: Cijenim da Izvještaj o napretku koji je Komisija objavila 12. oktobra 2011. u mnogo čemu daje ružičastu sliku Crne Gore i da je to vid podrške same EK ubrzanju procesa kroz pridobijanje svih država članica da nam daju datum pregovora. No, i takav Izvještaj ukazuje na brojne izazove u oblasti vladavine prava, tako da je neophodno hitno početi sa učinkovitim reformama koje vode depolitizaciji pravosuđa, nezavisnosti rada tužilaštva, uspostavljanju efektivne kontrolne uloge Skupštine, odlučnoj borbi protiv korupcije, itd. I dalje se čita ozbiljna zabrinutost u primjeni antidiskriminacionih politika i slobode izražavanja, iako je tu vlast pokušala nekim svojim promotivnim aktivnostima prikriti pravo stanje stvari. Reforma državne uprave, decentralizacija i razvoj lokalnih zajednica moraju se značajno unaprijediti…

MONITOR: Za članstvo u EU nisu dovoljne samo promjene na političkom i institucionalnom nivou, nego treba mijenjati i svijest građana. Kako tu napreduje Crna Gora?
ULJAREVIĆ: Čitav proces je jako zahtijevan. Mora imati dobru zakonsku osnovu, strateške dokumente i akcione planove, ali i proizvesti promjenu svijesti o društvu i njegovom funkcionisanju. Ta promjena svijesti će biti najizazovnija. Građansko obrazovanje kao princip još nije snažno prostrujalo našim društvom. Važno je da prihvatimo evropske vrijednosti, ali da ne izgubimo sebe i najbolje od svoje autentičnosti. Taj balans tokom mijenjanja će biti težak za sve slojeve društva. Recimo, upravo afirmacija antidiskriminacionih politika mogla bi da ubrza razvoj svijesti na onom najvažnijem polju – polju ljudskih prava i sloboda. Susretanje sa dilemom o pravima i slobodama LGBT populacije je šansa da crnogorski građani procijene trenutnu mogućnost prihvatanja različitosti i drugosti, koje su u osnovi evropskih vrijednosti.

MONITOR: Da li Crna Gora prvo treba da dobije datum za početak pregovora sa Evropskom unijom, pa odredi sastav pregovaračkih timova?
ULJAREVIĆ: Crna Gora treba da odredi kompetentan tim koji je sposoban da odgovori izazovima pregovora. Konture tima nije rano praviti već sada, ali kompletno zaokružen tim treba konstituisati nakon dobijanja datuma.

MONITOR: Ko po Vašem mišljenju treba da bude u pregovaračkim timovima?
ULJAREVIĆ: Pregovarački tim treba da bude inkluzivan, da nađe balans između često konfrontirajućih koncepata ,,brzine integracije”, ,,demokratske kontrole” i ,,učešća zainteresovanih strana”. Predpristupne pregovore država vodi sa EU, pri čemu treba osluškivati i glasove država članica. No, istovremeno pregovori teku i na raznim nivoima u samoj kući, u Crnoj Gori. Stoga je najvažnije da tim ima kredibilitet kod svih nas, jer je to politički nivo, a kasnije on radi na tehničkom nivou usaglašavanja. Prednost treba da imaju ljudi iz struke, koji posjeduju znanje i oni koji će se kroz sam proces graditi da budu spremni da pravnu tekovinu EU djelotvorno primjenjuju.

MONITOR: Da li u pregovaračkim timovima treba da učestvuju i predstavnici NVO sektora i zašto?
ULJAREVIĆ: Da, naravno, ali u konsultativnoj ulozi. U EU ulazi čitava država i društvo, pa stoga čitav sistem mora biti pripremljen. Treba podsjetiti da se pregovara o tome kada će se prihvatiti acquis, standarde znamo, a kada ćemo biti u stanju da ih primijenimo možemo samo zajednički ocijeniti i to u onom dijapazonu u kojem država olako obećava brzinu a civilni sektor upozorava koliko smo još daleko od željene situacije. Uzmite, recimo, oblast zaštite životne sredine, koja je jako važna za EU, i kakvi su tu dijametralno suprotni stavovi predstavnika institucija i NVO sektora.

MONITOR: Kakva treba da bude uloga medija u ovim procesima
ULJAREVIĆ: Složena i ja se nadam da će naši mediji moći da odgovore tom zadatku, jer istovremeno treba da našu javnost informišu, obrazuju i upozoravaju na sve aspekte integracija znalački i objektivno.

Rezervisanost članica EU

MONITOR: Zašto nekoliko uticajnih članica EU imaju nedoumice oko tog datuma?
ULJAREVIĆ: Iz vrlo različitih razloga, ali treba imati u vidu da se radi o državama koje nijesu ni na koji način neprijatelji crnogorskog društva, već neke od njih, poput Njemačke, imaju ovdje i značajna ulaganja i pokazuju se kao istinski prijatelji. Činjenica je da gibanja u okviru same Unije utiču na njene članice, ali i da su mnoge posebno oprezne zbog problema koji se Crnoj Gori predugo spočitavaju, a čijem se rješavanju na institucionalnom nivou prilazi nevoljno. U nekim državama članicama smo mi, nažalost, prepoznatljiviji po priči o organizovanom kriminalu vezanom za centre političkog odlučivanja, nego po mnogim drugim stvarima koje bi nas prikazale u boljem svijetlu. Ovo će biti pitanje odabira strategije. Nadam se da će, ipak, sve članice EU biti na stanovištu da nam daju datum pregovora da bi se efikasno izborili sa svojim najvećim problemima i slabostima.

Manipulativno suočavanje sa prošlošću

MONITOR: Da li CG može u Evropu bez suočavanja sa nedavnom prošlošću – niko nije kažnjen, a posebno nijedan nalogodavac, za ratne zločine, ta se prošlost sada interpretira tako da svjedoci budu glavni krivci?
ULJAREVIĆ: Suočavanje sa prošlošću u Crnoj Gori je sporo, manipulativno, sa pravosuđem koje ne može da odgovori tom izazovu, sa optužnicama koje niti su obuhvatile najodgovornije, niti su izvedene u dijelu dokaza. Takav odnos bitno će otežavati poziciju Crne Gore u daljem procesu pregovaranja, jer ovaj dio pripada izgradnji sistema vladavine prava,odnosno poglavlju sa kojim počinjemo i završavamo pregovore.

Crnogorsko ratno rukovodstvo moraće se suočiti sa svojom odgovornošću za godine koje je obilježio ,,rat za mir”, a nezavisnost pravosuđa biće potvrđena upravo kada crnogorskom ratnom rukovodstvu bude omogućeno da pred sudom dokazuje svoju ,,nevinost”.

Razmatrajući primjer nacističke Njemačke, Karl Jaspers daje tipologiju moguće krivice ili odgovornosti građana za postupke tog režima koje dijeli na: krivičnu odgovornost, političku krivicu, moralnu krivicu i metafizičku krivicu. Suština je da ni jednog trenutka ne smijemo dozvoliti da se konkretni ljudi zaborave i izbjegnu pravdi. Za svakog se može utvrditi odgovarajući tip odgovornosti ili krivice, iako je to svakako jasnije kod krivične, a kako dalje idemo sve osjetljivije. Upravo građanska odgovornost svih nas treba da spriječi imputiranje lažnog centralnog narativa o neučešću Crne Gore u ratnim događajima i jednakoj (ne)krivici svih. Spremnost, na primjer, konkretno Slobodana Pejovića da progovori i da svoj iskaz vezano za dešavanja i deportacije bosanskih izbjeglica je od nemjerljivog značaja za ubrzanje procesa suočavanja sa prošlošću.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo